Statistika kaže da je ukupan broj zaposlenih u ovoj godini, koji iznosi oko 290.000, manji za oko 1.000 nego prošle godine.
“Nakon 12 godina imamo malo manji broj zaposlenih. Uzimajući u obzir neka demografska kretanja i projekcije, 290.000 za RS je prilično dobra brojka. Pojavljuju se teorije da je povećanje minimalca uticalo malo, ali nemamo nikakvu analizu koja govori u prilog tome. Podatak je od skoro i vjerovatno će sad uslijediti neke analize”, kazao je Darko Milunović, direktor Zavoda za statistiku RS-a.
Analize Privredne komore RS-a pokazuju da je poslije dugo godina pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 70 posto, što se negativno odrazilo na prerađivačku industriju koja generiše nove proizvode.
“Vrlo je teško očekivati da privredni subjekti zadrže broj radnika ako su procenti pada proizvodnje drastični, kao što je to u drvopreradi, preko 20 posto, u proizvodnji namještaja preko 20 posto, u obućarskoj industriji oko 10 posto, u mašinskoj industriji neki manji procenti… Ali, generalno nedostatak posla u Evropi, a samim tim i u RS-u, generisao je i smanjenje fizičkog obima proizvodnje i smanjenje broja zaposlenih”, navodi Pero Ćorić, direktor Privredne komore RS-a.
Poslodavci razloge smanjenog broja zaposlenih vide u povećanju najniže plate koja od 1. januara iznosi 900 maraka.
“Efekat je već smanjenje broja zaposlenih, odnosno gubitak radnih mjesta u privatnom sektoru, oko 2.600, a neke procjene govore da ta brojka ide i do 6.000. Mi ozbiljno apelujemo na Vladu RS-a da pristupimo pregovorima o ekonomskim i socijalnim izazovima kako bismo spriječili daljnji pad zaposlenosti, pogotovo u industriji”, ističe Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca RS-a.
Poslodavci predlažu set ekonomskih mjera koje znače rasterećenje privrede, a to je ulaganje više od 100 miliona maraka u tehnološki razvoj kompanija čime bi se otvorilo 10.000 radnih mjesta na kojima bi prosječna neto plata iznosila najmanje 2.000 maraka. Jer, bez rasta produktivnosti, nema rasta plata.
