Egrlić: Kooperativno obrazovanje osigurava kvalifikovanu radnu snagu za kompanije

Prednosti ovog modela obuke za učenike podrazumijevaju kombinovanje praktične obuke u školi sa učenjem kroz rad u kompaniji. Na taj način učenici razvijaju vještine i znanja, odnosno stručnost koju će primjenjivati u svom daljem radu nakon školovanja.

5

Neusklađenost potreba tržišta rada i obrazovnog sistema gorući je problem prisutan ne samo u Bosni i Hercegovini, već i u zemljama okruženja, na koji upozoravaju i poslodavci i obrazovne institucije. Zbog toga su inicijative u oblasti kooperativne obuke, kakve provodi Regionalni Challenge Fond (RCF), izuzetno značajne, istakao je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, jednog od osnivača i članice Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana, partnera ovog projekta.

Nakon raspisivanja prvog javnog poziva RCF-a za finansiranje projekata unapređenja kooperativnog i dualnog obrazovanja, iz Bosne i Hercegovine su se prijavila čak 42 konzorcija. Velika su očekivanja i od aktuelnog, drugog regionalnog poziva, za koji su prijave otvorene do 14. aprila 2022. godine.

Veliki broj nezaposlenih je de facto nezapošljiv

“Ova inicijativa je izuzetno važna za Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je i prije ekonomske krize uzrokovane pandemijom COVID-19 bio prisutan problem da poslodavci prilikom traženja radnika s odgovarajućom stručnom spremom uočavaju da, uprkos velikom broju nezaposlenih, teško pronalaze adekvatno stručan, zadovoljavajući i namjenski edukativno profiliran kadar za zapošljavanje. Prema rezultatima istraživanja, najveći problem poslodavaca, prilikom novog zapošljavanja je nedostatak radnika traženog zanimanja (profila) i nedostatak radnika s traženim iskustvom, Uz sve to, da problem bude kompletan, veliki broj nezaposlenih u traženim zanimanjima de facto nezapošljiv jer ili nemaju potrebna iskustva i znanja za brzo uključivanje u radne procese. Uz sve to, da problem bude kompletan, veliki broj nezaposlenih u traženim zanimanjima de facto nezapošljiv jer ili nemaju potrebna iskustva i znanja za brzo uključivanje u radne procese”, objasnio je Egrlić.

Kao jedan od načina za prevazilaženje ovih problema istakao je organizaciju kooperativne obuke. Prednosti ovog modela obuke za učenike podrazumijevaju kombinovanje praktične obuke u školi sa učenjem kroz rad u kompaniji. Na taj način učenici razvijaju vještine i znanja, odnosno stručnost koju će primjenjivati u svom daljem radu nakon školovanja.

“Povećanje stručno osposobljenih mladih ljudi pozitivno utječe na tržište rada i osigurava preduslove za povećanje stope zapošljavanja, posebno uzimajući u obzir aktuelnu situaciju i problem sve masovnijeg odlaska mladih, radno sposobnih ljudi iz Bosne i Hercegovine”, izjavio je predsjednik VTK BiH.

Ključna uloga poslovnog sektora

Sve ovo ne bi bilo moguće bez uključivanja poslovnog sektora.

“Potreba, odnosno potražnja za određenim kvalifikacijama i stručnošću upravo dolazi od poslovnog sektora koji se danas, nažalost, suočava s velikim problemom nekvalifikovane radne snage. Dakle, prednosti kooperativne obuke se za preduzeća ogledaju najprije u dobijanju kvalitetnih budućih zaposlenika koji će svojom stručnošću i efikasnošću  doprinijeti ostvarivanju boljih poslovnih rezultata i veće produktivnosti kompanije”, poručio je Egrlić.

Govoreći o daljoj provedbi ovog koncepta, istakao je da kompanije, pored mogućnosti kreiranja radne snage u skladu sa svojim potrebama, imaju i mogućnost unapređenja vještina svojih zaposlenika koji su u funkciji mentora, odnosno trenera ili instruktora.

“Nezaobilazno je spomenuti i razmjenu znanja i prenos tehnologija koje kompanija u ovom slučaju razmjenjuje sa obrazovnim ustanovama, čime doprinosi i inovativnosti u svom poslovanju jer upravo preduzeća koja učestvuju u kooperativnoj obuci omogućavaju da se postojeći modeli edukacije usavršavaju kroz razumijevanje praktičnih potreba preduzeća i konkretne privredne grane. Ukratko, praksa dovodi do novih znanja, a u tome ključnu ulogu imaju preduzeća”, poručio je Egrlić.

Decentralizovano obrazovanje u BiH – poseban izazov

Kao najveći izazov kada je u pitanju obrazovanje u Bosni i Hercegovini istakao je decentralizovanost u smislu da je obrazovanje u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta, te kantona, a što za posljedicu ima različitost kurikuluma u obrazovnim ustanovama koji podrazumijevaju i različitost stručnog osposobljavanja.

“Teško je usaglasiti i kreirati jednoobrazni obrazovni sistem što se reflektuje na sporost implementacije ili čak nemogućnost realizacije određenih projekata. Istovremeno obrazovne institucije, s obzirom na brzi razvoj tehnologije, imaju problem kompetentnosti nastavnika praktične nastave, problem zastarjelosti opreme za izvođenje praktične nastave, kao i nedovoljno materijala za izvođenje takve nastave”, navodi Erglić.

Podsjećajući da su u prvoj fazi projekta RCF za finansiranje odabrana četiri najuspješnija konzorcija iz četiri grada Bosne i Hercegovine, Egrlić je izrazio očekivanje da će interes u okviru drugog poziva biti još veći. Pozvao je sve zainteresovane konzorcije da se prijave jer imaju priliku da osim finansijskih sredstava osiguraju kvalifikovanu radnu snagu za kompanije, a stručnost za mlade ljude.

Drugi poziv za podnošenje Izjava o zainteresovanosti otvoren je do 14. aprila 2022. Sve informacije aplikanti mogu pronaći na https://rcf-wb6.org/.

 

PODIJELI

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here