Korištenje energije Sunca posljednjih godina postaje sve aktuelnije te dok neke zemlje prednjače u načinima upotrebe solarne energije, druge još uvijek ne preuzimaju konkretne korake ka efikasnom korištenju ovog obnovljivog izvora energije. Mogućnosti upotrebe solarne energije su neograničene, a danas se ona u najvećoj mjeri upotrebljava kao toplotna, električna, mehanička i hemijska energija. Istraživanja su pokazala da solarna energija ispušta mnogo manje stakleničkih gasova nego fosilna goriva, odnosno da ima manji uticaj na klimatske promjene u odnosu na ostale neobnovljive izvore energije. Brojne su prednosti solarne energije, ali kao najznačajnija karakteristika je smanjenje troškova električne ili toplotne energije te pozitivan uticaj na životnu sredinu. Neminovno se ugradnja solarnih panela može smatrati velikom investicijom, koja se isplati u prosjeku za pet do šest godina. Važno je razlikovati korištenje ovog oblika energije za zagrijavanje potrošne tople vode putem solarnih panela ili kolektora s jedne strane i proizvodnju električne energije putem fotonaponskih modula s druge strane. Razlika je u namjeni, tehnologiji, visini investicijskih troškova, administrativnim procedurama dobijanja dozvola, kapacitetima i drugo. Korištenje energije Sunca putem solarnih panela ili kolektora dosta je jednostavnije i ne zahtijeva ishodovanje dozvola.
Kada se energija Sunca iskorištava u svrhe proizvodnje električne energije to zahtijeva velike investicione troškove, zatim pripreme projekta, prikupljanja svih potrebnih dozvola te same implementacije na terenu. Korištenje potencijala Sunca za proizvodnju toplotne i električne energije postaje sve popularnije u Bosni i Hercegovini. Ovo posebno važi za područje Hercegovine gdje broj sunačnih dana godišnje prelazi 240. Mnogi privredni subjekti, ali i domaćinstva prepoznali su potencijale sunčeve energije te se sve više na objektima mogu vidjeti instalirani solarni paneli i fotonaponski modeli. Tako je u Republici Srpskoj trenutno 28 solarnih elektrana u sistemu podsticaja, dok ih je u Federaciji BiH ukupno 152.
Prodaja na tržištu
Prva solarna elektrana u BiH otvorena je u martu 2012. godine u Kalesiji, a napravili su je Sadik Fatić i njegov sin Selmir, vlasnik firme Eko Energija. Instalirana je na krovu Gradske dvorane u Kalesiji, a njena izgradnja koštala je 800.000 KM. Prikupljenu sunčevu energiju uz pomoć solarnih modula pretvaraju u električnu energiju koju šalju u sistem Elektroprivrede BiH. Solarna elektrana ima snagu od 120 kW, a solarni paneli nalaze se na 1.200 metara kvadratnih. Solarna elektrana godišnje proizvodi između 130.000 i 150.000 kWh, a godišnja zarada je oko 110.000 KM.
„Djelatnost proizvodnje električne energije propisana je Zakonom o energetici i Zakonom o električnoj energiji. Dodatno, sistem podsticanja proizvodnje električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije propisan je i Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji. Svaki proizvođač električne energije, uključujući i one koji električnu energiju proizvode u solarnim elektranama, ima pravo i može prodavati proizvedenu električnu energiju na slobodnom tržištu po uslovima koje ugovori sa kupcem. Dodatno, proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora ukoliko su, u skladu sa propisima, ostvarili pravo na podsticaj proizvodnje električne energije u vidu obaveznog otkupa po garantovanoj otkupnoj cijeni, imaju pravo da proizvedenu električnu energiju prodaju Operatoru sistema podsticaja (tu funkciju obavlja trenutno MH Elektroprivreda Republike Srpske). Uslovi i način ostvarivanja podsticaja propisani su Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji i podzakonskim aktima“, za Business Magazine kažu iz Regulatorne komisije za energetiku RS (RERS).
Iz Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK) za Business Magazine kažu da je u skladu sa Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovite kogeneracije uspostavljen Operator za OIEiEK s kojim proizvođači zaključuju ugovore o otkupu električne energije.
„Što se tiče otkupnih cijena, sukladno članku 25. Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije suglasnost na jamčene otkupne cijene električne energije pripremljene od FERK-a, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije daje Vlada Federacije BiH. Ugovor o otkupu električne energije proizvođači električne energije s Operatorom za OIEiEK zaključuju po važećoj jamčenoj otkupnoj cijeni sa ugovorenim razdobljem otkupa od 12 godina. Jamčena otkupna cijena mijenja se svakih 18 mjeseci u svrhu sagledavanja ulaznih podataka potrebnih za izračun tarifnih koeficijenata i jamčene otkupne cijene“, dodaju iz FERK-a.
Garantovane otkupne cijene električne energije, na koje je Vlada FBiH dala saglasnost, koje se primjenjuju od 1. marta 2019. godine su 0,4071 KM/kWh za mikro solarne elektrane (do 23 kW), 0,22664 KM/kWh za mini solarne elektrane ( do 150 kW) i 0,18212 KM/kWh za male solarne elektrane ( do 1.000 kW).
Komplikovana procedura
Da bi izgradnja solarnih elektrana bila isplativa, potrebno je pribaviti rješenje o pravu na podsticaj. RERS izdaje dozvole za izgradnju (energetsku dozvolu) za izgradnju elektroenergetskih objekata snage veće od1 MW. Pribavljanje svih akata od RERS-a, kada su u pitanju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, potpuno je besplatno za investitore. Kada je u pitanju FBiH, proizvođači električne energije nakon izgradnje proizvodnog objekta trebaju pribaviti dozvolu za proizvodnju električne energije od FERK-a, te imati potpisane ugovore o otkupu s Operatorom za OIEiEK. Dobijanje svih dozvola predstavlja dugotrajan i komplikovan proces. Potrebno je ishodovati razne dozvole od raznih institucija, pri tome s obzirom na komplikovano administrativno uređenje BiH postoje razlike na nivou entiteta i kantona. Tako je prije svega potrebno izraditi studiju izvodljivosti te izvršiti upis u registar projekata u ispitivanju koji se u FBiH vodi kod Operatora za OIEiEK. U fazi pripreme u FBiH potrebno je napraviti idejni projekat, dobiti prethodnu elektroenergetsku saglasnost, okolišnu dozvolu, saglasnost na lokaciju, urbanističku saglasnost itd. U fazi izgradnje neophodno je ishodovati odobrenje za građenje, kao i niz drugih dozvola, dok u fazi korištenja potrebno je dobiti odobrenje za upotrebu, dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje, status kvalifikovanog proizvođača, izvršiti upis u registar izgrađenih projekata, dobiti status privilegovanog proizvođača te zaključiti ugovor o otkupu. Ista procedura je i u RS.
Ali, s obzirom da iz godine u godinu raste broj solarnih elektrana, čekanje i borba s administracijom i proceudarama se isplati. Postoje brojni primjeri gdje su investitori nakon prve izgradili još jednu ili više solarnih elektrana. Takav primjer je i kompanija Ivex, koja trenutno ima izgrađene tri solarne elektrane.
„Godine 2012. izgradili smo prvu solarnu fotonaponsku elektranu na području Zeničko – dobojskog kantona. Solarna fotonaponska elektrana pod nazivom Ivex snage 30 kW smještena je na krovu naše upravne zgrade u industrijskoj zoni Žabljak u općini Usora. Kroz izgradnju elektrane Ivex spoznali smo višestruke prednosti solarne energije i koliko je zapravo ona neiskorištena i već 2013. godine u neposrednoj blizini upravne zgrade u rad puštamo solarnu fotonaponsku elektranu Energy trade snage 150 kW koja je instalirana direkno na tlo. Četiri godine kasnije, točnije 2017. godine, proširujemo svoje kapacitete trećom elektranom Ivex 2 čija je snaga također 150 kW. Ova, kao i naša prva izgrađena solarna fotonaponska elektrana smještena je na krovu naših postojećih objekata. Godišnja proizvodnja električne energije iz sve tri elektrane iznosi oko 350.000 Kw. Proizvedenu električnu energiju isporučujemo Elektroprivredi BiH“, za Business Magazine kažu iz kompanije Ivex.
U pokretanje i izgranju elektrana uloženo je oko 900.000 KM i najveću poteškoću u cijelom postupku upravo im je predstavljala procedura dobijanja dozvola, ali unatoč svemu planiraju izgradnju još dvije solarne elektrane. Ističu da ovi vidovi proizvodnje energije nemaju dovoljnu podršku te im problem predstavlja odnos nadležnih institucija.
„Najveći problem s kojim se suočavaju svi oni koji odluče pokrenuti ovaj vid proizvodnje energije su duge procedure, nedorečenosti u nadležnim institucijama i njihovi interni problemi koje nažalost na kraju osjete proizvođači. Za izgradnju prve solarne elektrane procedura oko prikupljanja dozvola trajala je oko 18 mjeseci. Sada se taj period nešto smanjio ali i dalje traje predugo i zahtijeva veoma puno priprema i posla“, dodaju iz kompanije Ivex.
