Da se može uspjeti u Bosni i Hercegovini i napraviti proizvod koji će zadovoljiti i zahtjevno svjetsko tržište, dokaz je priča Jasmina Ahmića iz Sarajeva i njegove kompanije Dizart. Naime, prije više od deset godina Ahmić je prvi počeo sa proizvodnjom CNC mašina i plasiranjem na domaće i inozemno tržište. Ova nevjerovatna priča počinje u garaži sarajevskog naselja Buča Potok gdje je Ahmić napravio prvu CNC mašinu, nakon čega je bez ikakve reklame, samo na osnovu preporuke zadovoljnih kupaca krenula proizvodnja i izvoz.
Rad po narudžbi
„Prije nego što sam počeo proizvoditi CNC mašine, imao sam štampariju gdje sam radio sve vrste štampe, graviranja, uvezivanje itd. U tom periodu imao sam i svoju CNC mašinu i onda sam odlučio, s obzirom da to tada niko nije radio, da preko kompanije svog prijatelja krenem sa proizvodnjom i prodajom CNC mašina“, za Business Magazine kaže Ahmić.
Do prije pet godina Ahmić je radio na ovaj način, da bi 2013. godine zbog pristupanja Hrvatske u Evropsku uniju registrirao svoju kompaniju.
„Ulaskom Hrvatske u EU za izvoz je bilo potrebno posjedovati certifikate i ispuniti sigurnosne norme, što je podrazumijevalo komplikovanu proceduru i nije bilo smisla da to sve radim za neku drugu kompaniju, osim za svoju i tako je sve krenulo“, objašnjava Ahmić.
Danas Dizart upošljava šest uposlenika, a u svom asortimanu nudi CNC rutere, lasere, plazme i 3D printere. Ono što odlikuje Dizartove mašine je, prije svega, kvalitet i zadovoljavanje svih potrebnih normi, zbog čega je davno pređen broj od osam država, u koje su izvozili na početku. Danas se Dizartove mašine koriste, prije svega, u zemljama regiona, zatim u UAE, SAD, Australiji, Velikoj Britaniji i brojnim evropskim zemljama. Svaki mjesec, iz Dizarta izađu dvije mašine i sve se rade po narudžbi. Ahmić naglašava da oni isključivo proizvode mašine, a što se tiče rada na njima to prepuštaju svojim kupcima.
Jedan od uposlenika je i Ahmićeva kćerka Emina koja je nakon završene Srednje zubotehničke škole, prije upisa studija odlučila provesti neko vrijeme u Dizartu, završiti odgovarajuće kurseve i danas, dvije godine kasnije još je uvijek tu. Emina za Business Magazine kaže da se nije pokajala što je odustala od poziva stomatologa te će i dalje nastaviti raditi u Dizartu.
Edukacioni centar
Priča ovog sarajevskog poduzetnika prepoznata je i od strane Općine Novi Grad Sarajevo. Naime, nakon posjete Dizartu, načelnik Semir Efendić ponudio je Ahmiću da preseli proizvodnju u Centar za edukaciju, sport i rekreaciju Safet Zajko, gdje je dobio prostor na korištenje i pokrenuo edukaciju za rad na CNC mašinama. Tako je proizvodnja iz garaže premještena u savremeno opremljeni prostor.
„Priča je interesantna i neobična za naše uslove. Načelnik je obilazio poslovne subjekte koji djeluju na području općine i mene su zvali i rekli da hoće načelnik da nas posjeti. Kada sam mu rekao da moja kćerka vrši edukaciju rada na mašinama kod naših kupaca, načelnik je došao na ideju da bi mogli vršiti edukaciju u Centru Safet Zajko gdje postoji edukacioni centar, ali još uvijek nema nešto što bi moglo biti pozitivan pilot- projekat. Nakon nekoliko dana javili su mi da me načelnik čeka da izaberem prostor i u septembru prošle godine smo preselili, a u oktobru počeli sa prvim edukacijama. Dobio sam prostor besplatno na korištenje, a ja sam dao sve od sebe da taj edukacini centar bude vrhunski opremljen. Napravili smo atmosferu da momci dolaze i vikendom i kad ima i kad nema časova“, ističe Ahmić.
Prostor će Ahmić korisititi besplatno narednih deset godina, a zahvaljujući ovom pilot -projektu društveno-privatne saradnje omogućena je edukacija za nezaposlene osobe. S ciljem da edukacija bude na što većem nivou, nabavljeni su računari, a Dizart je napravio mašine na kojima će se vršiti edukacija. Bitno je naglasiti da je edukacija besplatna za osobe koje se nalaze na evidencijama službi za zapošljavanje i u toku je treći ciklus edukacije, dok će u julu biti raspisan javni poziv za treći ciklus.
Sa kandidatima koji su aplicirali Ahmić obavi razgovor te odabere one za koje smatra da imaju želju i mogućnost nešto naučiti. Grupe broje sedam polaznika od čega ih pet pohađa edukaciju besplatno, dok su dva na komercijalnoj osnovi kako bi se mogli pokriti troškovi profesora iz Srednje mašinske škole Sarajevo. Jedan dio teoretske nastave vrši Ahmićeva kćerka Emina, dok drugio dio kao i praktičnu nastavu profesori. Edukacija obuhvata 150 časova u periodu od tri mjeseca, mada Ahmić kaže da su tu uvijek dodatni časovi s obzirom na to da učenici vole provoditi vrijeme tu i da se svakome od njih maksimalno posvete.
„Ovo je u potpunosti nekomercijalna priča. Ne želim dizati na neki veći nivo, sedam polaznika je dovoljno da im se možemo individualno posvetiti tako da svi oni koji završe imaju znanje i da znaju raditi na CNC mašini. Iz prošle grupe, troje je završilo uspješno, pri čemu se dvoje odmah zaposlilio, dok treći sprema papire za Njemačku. Cilj mi nije zarada, moj cilj je da napravim nešto pozitivno. Svjestan sam da ne mogu spriječiti ljude da idu u inozemstvo, ali kad već idu bolje da rade tamo kao CNC operateri nego na građevini“, objašnjava Ahmić.
Ahmić kaže da nema velikih planova za budućnost. Za ovaj posao ga veže, prije svega, ljubav prema onome što radi te želja da kroz edukaciju omogući određenom broju mladih ljudi zaposlenje. Cilj mu je održati dosadašnji nivo proizvodnje, a dugoročni plan mu je da svojim radnicima poveća plaće, što visoki nameta onemogućavaju.
Zdrava konkurencija
Kada je u pitanju BiH, Ahmić je prvi počeo sa proizvodnjom CNC mašina. Ističe da mu se nije teško nositi sa konkurencijom, s obzirom na to da postoji prozvođač u Mostar kojem je to hobi te nisu jedan drugom konkurencija zbog različite ciljne grupe.
„U Srbiji postoje tri firme ali ih ne nazivam konkurentima jer u slučaju poziva kupca iz Srbije prvo pitam da li je zvao ove kompanije i ako kaže da jeste onda ja zovem kolege i pitam zašto nije kupio od njih. Moram istaknuti da smo tu jedan za drugog i da im nešto zatreba ja bih sve ostavio i otišao da im pomognem, a znam da bi i oni za mene isto uradili. Jednostavno rečeno, radi se o zdravoj konkurenciji“, dodaje Ahmić.
