Koncept mikrokreditiranja utemeljio je dr. Muhammad Yunus, porijeklom iz jedne od najsiromašnijih zemalja na svijetu – Bangladeša. Svjestan da mnogi ne mogu zadovoljiti uvjete za klasične kredite, on je inicirao osnivanje takozvanih solidarnih grupa koje su uzimale male zajmove i dijelile ih svojim članovima. Prvi mikrokredit od 27 dolara Yunus je dao četrdeset i dvjema siromašnim ženama koje su izrađivale namještaj od bambusa, 1976. godine osnovao je Grameen banku, kroz koju je dodijelio milione pozajmica do 300 dolara, u ukupnom iznosu većem od deset milijardi dolara. U međuvremenu, Yunus je za svoje životno djelo 2006. dobio Nobelovu nagradu za mir, a njegov metod kreditiranja postigao je globalni uspjeh i danas se primjenjuje u još 57 zemalja svijeta, među kojima je već duže od dvije decenije i Bosna i Hercegovina.
U kojoj mjeri se u proteklom preiodu mikrokreditiranje odomaćilo na bosanskohercegovačkom finansijskom tržištu i koje su još preostale “dječije bolesti“ koje se trebaju prevazići, u razgovoru za Business magazine pojašnjava Nejira Nalić, predsjednica Upravnog odbora Udruženja mikrofinansijskih organizacija (AMFI) u BiH.
BM: U kojoj mjeri je mikrokreditni sektor zaživio u BiH i koji su najznačaniji pozitivni iskoraci koji su u tom kontekstu napravljeni u posljednjih nekoliko godina?
NALIĆ: Mikrokreditni sektor započeo je djelovanje još 1996. godine i vrlo ozbiljno i profesionalno služi svoje korisnike. Bitno je reći da superviziju tj. kontrolu poslovanja mikrokreditnih organizacija vrše bankarske agencije Federacije BiH i Republike Srpske.
U posljednjih nekoliko godina sektor je uskladio tempo razvoja i odgovorno se odnosi prema svojim klijenticama i klijentima. Tome govori u prilog broj osoba koje sektor opslužuje i to oko 200.000 klijenata te procenat žena koji je iznad 60 posto, kao i 58.137 mladih do 35 godina.
Sektor upravlja iznosom od 706 miliona KM portfolia. Klijenti pokazuju visok nivo odgovornosti, obezbjeđujući nivo otplate kredita od 98 posto nakon 30 dana. Smatramo da je sektor svijetao primjer upravljanja povjerenim sredstvima.
Sektor zapošljava ukupno 1.539 radnika, gdje je procenat zaposlenih žena iznad 50 posto, a na liderskim pozicijama ih je 45 posto…
BM: S druge strane, koji su to eventualni sistemski nedostaci ili hendikepi druge vrste koji usporavaju punu afirmaciju mikrokreditnih organizacija na finansijskom tržištu BiH?
NALIĆ: Dalji razvoj sektora umnogome je ovisan o harmonizaciji zakona o mikrokreditnim organizacijama.
Sadašnji Zakon o MKO koji je na snazi na teritoriji FBiH ne omogućava osnivanje mikrokreditnog društva na isti način kao u RS. Ovim su MKO sa sjedištem u FBiH u manje povoljnom tržišnom položaju u odnosu na one sa sjedištem u RS. Naravno, ovdje je bitno reći da sve MKO rade na jedinstvenom tržištu, na teritoriji cijele BiH.
Pored toga, Zakon ograničava maksimalan iznos mikrokredita za sve MKO koje su registrovane kao fondacije. Dodatno, ne postoji mogućnost da mikrokreditne organizacije obavljaju bilo koje druge aktivnosti za svoje klijente, iako oni imaju potrebe za mnogim drugim finansijskim uslugama koje, nažalost, i dalje ne mogu dobiti od banaka.
BM: Kakva su dosadašnja iskustva – ko i za koje namjene najviše poseže za MKO pozajmicama (u kojoj mjeri usluge MKO koriste mali privrednici, odnosno start-up firme kojim bankarski krediti i nisu baš naročito dostupni)?
NALIĆ: U najvećem broju slučajeva krediti se odobravaju licima koja imaju otežan ili koja nemaju pristup bankama. Mikrokreditiranje je najvećim dijelom usmjereno na kreditiranje poljoprivrede (34 posto), stambenih potreba (20 posto), usluga (19 posto) i potreba za poboljšanjem životnog standarda (27 posto).
Mikrokreditne organizacije, pored finansijske usluge kreirane i za startup biznise, nude i besplatne nefinansijske usluge koje će klijentima, koji pokreću vlastiti biznis, pomoći da se ohrabre, krenu sa realizacijom ideje i postave dobre temelje na kojima će se biznis razvijati i osigurati uspjeh.
Mikrokreditne organizacije daju značajan doprinos ukupnom društveno-ekonomskom oporavku i razvoju države, pomažu smanjenju siromaštava i povećanju zaposlenosti i jedna su od najčešćih i prvih adresa za traženje podrške pri pokretanju biznisa, za njihovo održavanje, ali i za neke najosnovnije životne potrebe.
BM: Kako stoje stvari sa naplatom – u kojoj mjeri se MKO sektor suočava sa nekvalitetnim kreditima?
NALIĆ: Kašnjenje u otplati duže od jednog dana imaju krediti u iznosu od osam miliona KM ili 1,95 posto, dok 98,05 posto kredita nije u kašnjenju.
Ukupan iznos dospjelih kamata po aktivnim kreditima koji imaju kašnjenje u otplati duže od jednog dana iznosi 0,2 miliona KM. Iz navedenog se zaključuje da je kvalitet kreditnog portfolija u mikrokreditnom sektoru Federacije BiH na visokom nivou.
U poređenju s krajem prethodne godine, mikrokreditni portfolio bilježi rast od devet posto (33,3 miliona KM) te iskazuje poboljšanje pokazatelja kvaliteta aktivnog kreditnog portfolija.
Ovo su podaci iz publikacije koju izdaje Agencija za bankarstvo FBiH, ali su podaci jednako dobri i za organizacije sa sjedištem u RS..
Metodologija rada mikrokreditnih organizacija podrazumijeva stalno prisustvo među ljudima, rad sa klijentima i razgovore, posjete i analizu volje za otplatom, ali i kapaciteta, mogućnosti da osoba zaista može da vrati kredit u datom roku. Ovo i poskupljuje rad, ali i obezbjeđuje ovako zavidan rezultat.
BM: Koji su prioriteti kada je riječ o širenju palete proizvoda MKO sektora, odnosno eventualnog iniciranja izmjena i dopuna određenih propisa na različitim nivoima?
NALIĆ: Nažalost, nedavno usvojeni nacrt novog Zakona o MKO FBiH ignorisao je vapaj mikrokreditnog sektora za proširenje usluga koje su potrebne velikom broju naših klijenata i za čije pružanje mikrokreditni sektor itekako ima znanja i kapaciteta. Pored toga, u Nacrtu su predviđene i mnoge izmjene koje, ukoliko dođe do usvajanja Zakona u ovom obliku, mogu doprinijeti stagnaciji sektora, koji dugi niz godina daje doprinos finansijskoj inkluziji i mogao bi biti odskočna daska za ostvarivanje više razvojnih ciljeva.
BM: Kakvi su ovogodišnji trendovi u smislu bilansa stanja i, u prvom redu, rasta kreditne aktivnosti MKO sektora u BiH?
NALIĆ: Ukupna aktiva MKO na dan 31. mart 2018. godine iznosila je 698,1 milion KM i bilježi rast u poređenju sa krajem prethodne godine. Ovo je stabilan rast i, uz stalno motrenje rizika, ovo je odličan rezultat, posebno uzevši u obzir to da se sektor ne može baviti nijednom drugom vrstom posla.
