Grad Prijedor kao tradicionalno industrijska sredina svoj ekonomski razvoj bazira na eksploataciji prirodnih resursa. Mineralno-sirovinski kompleks, rezerve drvne mase, kao i plodno zemljište omogućili su razvoj rudarstva, poljoprivrede, drvne i metalne industrije. Instrumentima lokalnog ekonomskog razvoja Prijedor obezbjeđuje adekvatan i kvalitetan poslovni ambijent domaćim i stranim poslovnim subjektima, a sve prednosti ulaganja u grad na obali rijeke Sane prepoznali su brojni investitori koji posljednjih godina pokazuju sve veći interes za Prijedor i njegove privredne potencijale.
Konkretne prednosti ove lokalne zajednice odnose se prvenstveno na povoljan geografski položaj (blizina EU, saobraćajna povezanost), klimatske uslove, prirodne resurse, izvozno orijentiranu privredu te ljudske resurse. Također, razvijena je i međusektorska saradnja, različiti servisi i usluge, mreža obrazovnih i kulturnih institucija, formirana su aktivna strukovna udruženja, poslovne zone, uspostavljena privredna saradnja sa dijasporom te usvojeni strateški dokumenti za različite oblasti privrednog i društvenog razvoja. Ovaj grad može se pohvaliti i niskim nivoom industrijskog zagađenja kao i dobro organiziranim sistemom prikupljanja i deponovanja čvrstog otpada.
Podrška poduzetnicima
“Našom najvećom prednošću smatramo postojeće investitore koji uspješno posluju na području grada. To je svakako nešto što uvijek ističemo u našim nastupima prema potencijalnim investitorima. Kroz proaktivan pristup trudimo se da budemo profesionalni, održimo nivo komunikacije i saradnje na visokom nivou, uvežemo sve relevantne lokalne aktere i stavimo ih u funkciju podrške investitorima što rezultira pozitivnom reakcijom od strane investitora. Ljudski resursi, lokacija i infrastruktura su faktori koje investitori svakako uzimaju u obzir i ozbiljno razmatraju prije nego donesu odluku da investiraju,“ za Business magazine kažu iz Odjeljenja za privredu i poljoprivredu Grada Prijedora.
Strateški ciljevi grada Prijedora definirani su Integralnom strategijom razvoja grada Prijedora 2014-2024, a usmjereni su na: privlačenje investicija, modernizaciju postojeće privrede i uvođenje novih tehnologija uz zaštitu životne sredine, razvoj poljoprivredno- prehrambene industrije, razvoj i unapređenje infrastrukture (izgradnja, rekonstrukcija i opremanje objekata društvenog razvoja i izgradnja, rekonstrukcija i sanacija komunalne infrastrukture), usklađivanje ponude radne snage sa potrebama tržišta rada te energetska efikasnost u svrhu održivog razvoja.
S ciljem jačanja privrede na području grada, Prijedor pruža podršku poduzetnicima kroz razne vidove podsticaja kao što su: podsticaji poslodavcima za zapošljavanje novih radnika, podsticaji za zapošljavanje mladih visokoobrazovanih kadrova, za uvođenje standarda kvaliteta te podsticaji za razvoj poljoprivrede. Također, Gradska uprava daje podršku samozapošljavanju, ženskom preduzetništvu, internacionalnom povezivanju i umrežavanju preduzeća, inovacijama i investicijama u mala i srednja preduzeća te kreiranje i izvođenje programa obuke i prekvalifikacije prema aktuelnoj potražnji na tržištu rada.
“Značajnu pažnju posvećujemo pripremi i realizaciji projekata koji se finansiraju sredstvima predpristupnog instrumenta IPA, dostupnih programa EU i kao i projektima i programima međunarodnih razvojnih organizacija i institucija. Interes Grada Prijedora je da se ovi projekti integrišu u važeći strateški i budžetski okvir, kako bi doprinijeli naporima koji se ulažu za poboljšanje konkurentnosti lokalne privrede i poslovnog okruženja. U proteklih deset godina, po uzoru na najbolje regionalne i evropske prakse, kreiran je niz instrumenata podrške razvoju preduzetništva i konkurentnosti malih i srednjih preduzeća,” dodaju iz ovog Odjeljenja.
Trenutno je aktuelno 14 projekata, ukupne vrijednosti tri miliona KM, a koji se odnose na razvoj aktivnih mjera podrške zapošljavanju, koji će se u narednom periodu u velikoj mjeri bazirati na kvalifikovanosti i kompetentnosti ljudskih resursa, podršku malim i srednjim preduzećima u aktivnijem uključivanju u proces organizacije praktične nastave, podršku lokalnoj metalopreradi kroz umrežavanje malih i srednjih preduzeća i primjenu novih tehnologija. U toku si i projekti razvoja socijalnih inovacija i kreativnih industrija, podrške razvoju i primjeni inovacija u sektorima šumarstva i drvoprerade, infrastrukturnog uređenja Industrijske zone Celpak, kao i projekat uvođenja inovacija baziranih na novim tehnologijama u nastavne procese u srednjim stručnim školama…
Prostornim planom Prijedora definirano je pet lokacija koje su namijenjene izgradnji poslovnih zona. Jedna je trenutno operativna i u funkciji, jedna je promijenila namjenu, dok je za tri lokacije izrađena prostorno-planska dokumentacija do nivoa regulacionih planova.
“Naša je tendencija da postepeno osposobljavamo nove lokacije koje će biti stavljene u funkciju obavljanja privredne aktivnosti, a kako te aktivnosti zahtijevaju značajna sredstva za izgradnju infrastrukture moramo biti odmjereni u tom poslu radi postizanja najboljih efekata,” ističu iz Odjeljenja za privredu i poljoprivredu.
Tokom 2016. godine poslovnu aktivnost obavljala su 844 poslovna subjekta koji imaju registrovano sjedište na području grada Prijedora i oko 1.500 preduzetnički radnji. U 2016. godini poslovna aktivnost obavljana je u okviru 615 različitih djelatnosti. U ukupnoj strukturi privrednih subjekata, dominiraju oni iz područja trgovine na veliko i malo, popravka motornih vozila i motocikala sa 29,63 posto, zatim slijede poslovni subjekti iz područja prerađivačke industrije sa učešćem od 20,60 posto te subjekti iz područja saobraćaja i skladištenja sa učešćem od 10,88 posto.
Najznačaniji nosioci privrednog razvoja grada Prijedora su ArcelorMittal Prijedor, Mira a.d, Prijedorčanka, Nova Ivančica, Nuti Due, Austronet, Bosnamontaža, Metalna industrija d.o.o., Karpenteri Vitorog i Lipa drvo.
Kada su u pitanju strani investitori, iz ovog Odjeljenja ističu da su Gradskoj upravi i gradu Prijedoru sve investicije podjednako značajne, kako one koje se dešavaju u lokalnim kompanijama tako i one koje dolaze sa strane. Svaka investicija ima svoj značaj i uticaj na lokalnu ekonomiju, što ova lokalna zajednica veoma vrednuje i cijeni.
Institucionalna saradnja
Kako bi privukli investitore, uspostavljena je institucionalna podrška razvoju privrede putem nadležnih odjeljenja i službi Gradske uprave, Fondacije za razvoj Prijedor – kreditno garantni fond, Agencije PREDA-PD, Privrednog savjeta, Savjeta za obrazovanje i zapošljavanje, Preduzetničkog inkubatora, Info centra za investitore, kancelarije Privredne komore Prijedor, Udruženja preduzetnika Prijedor i NVO.
Takse koje plaćaju novi investitori zavise od specifičnosti i posebnih zahtjeva. Pored komunalnih i administrativnih taksi, tu su i troškovi naknada i renti koje se pojavljuju ukoliko investitor ide u greenfield projekat, a što se opet proračunava na osnovu projekta.
„Mislimo da pitanje taksi i naknada nije presudno za upuštanje u neki investicioni projekat, koliko je važno da investitor unaprijed zna i bude upozoren na eventualne situacije koje mogu usporiti ili čak ugroziti njegovu odluku o ulaganju. Naše je da investitora upoznamo sa našim privrednim sistemom i da ga uputimo šta ga sve čeka u procesu integracije u taj sistem,“ dodaju iz ovog Odjeljenja.
Na području grada Prijedora trenutno egzistira 14 stranih investitora u prerađivačkoj industriji. Iskustva u radu sa stranim investitorima su dosta pozitivna, jer se radi o veoma kvalitetnim poslovnim subjektima.
Pored uobičajenih instrumenata promocije putem interneta i učešća na poslovnim događajima, kao način promocije Prijedor provodi i direktni marketing upućen prema prethodno selektovanim i odabranim potencijalnim investitorima za koje procijeni da su od značaja za ekonomiju.
Zajednički projekti
Grad Prijedor prepoznao je značaj pristupa regionalnog razvoja u procesu EU integracija te ja na osnovu pozitivnih primjera međuopćinske saradnje kreirao niz projekata.
“Trenutno se implementira projekat pod nazivom Međuopštinska saradnja Prijedora, Kozarske Dubice i Gradiške na razvoju instrumenata lokalnog ekonomskog razvoja, koji se finansira iz Programa za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH, EU ProLocal, koji je zajednički program EU i Vlade Njemačke, a implementira ga GIZ GmbH. U realizaciju projekta uključeni su predstavnici sve tri lokalne zajednice, a fokus će biti na prenosu iskustava i saradnji u oblastima privlačenja investicija, ruralnog razvoja i informacionih tehnologija,” navode iz Odjeljenja za privredu i poljoprivredu.
Također, u toku je i projekat pod nazivom Mala i srednja preduzeća ekološke izazove pretvaraju u ekonomske prilike, kojeg zajedno realiziraju Grad Prijedor, Grad Zenica i Općina Gračanica, sa fokusom na promociju i primjenu principa energetske efikasnosti u malim i srednjim preduzećima.
Grad budućnosti
Prema ocjeni FDI magazina, specijaliziranog izdanja Financial Timesa, Prijedor je grad budućnosti, a priznanje je dobio u dvije od pet oblasti u kojima je ocjenjivano 100.000 evropskih mikro zajednica.
Prijedor je zauzeo treće mjesto u kategoriji upravljanja troškovima, dok je u kategoriji koja ocjenjuje Strategiju stranih investicija zauzeo deveto mjesto te se našao rame uz rame sa Limerikom i Mariborom.
Gradonačelnik Milenko Đaković istaknuo je da je Prijedor pokazao da je povoljno mjesto za investicije, da je strateški pripremio sve procedure, organizacijske jedinice kao i podsticaje koji su u korist investitorima, kako bi bili što konkurentniji.
@Grad Prijedor
Gradska web stranica www.prijedorgrad.org pruža kompletne informacije potrebne građanima, privrednicima i investitorima. Putem web stranice omogućena je transparentna gradska Uprava, te se svi mogu upoznati sa provedenim aktivnostima, javnim pozivima, dobiti adekvatne Informacije koje se tiču privrede grada Prijedora te preuzeti razne obrasce. Grad je razvio i konstantno unapređuje sistem podrške investitorima kroz dostupnost informacija i obrazaca na internet stranicama Info centra za investitore i Grada Prijedora, a dio komunikacije sa potencijalnim i postojećim investitorima odvija se elektronskim putem.
Još nekoliko pitanja za Odjeljenje za privredu i poljoprivredu Grada Prijedora
Koliko traje proces registarcije firme?
Za proces registracije firme u obliku d.o.o. nadležne su institucije sa viših nivoa, tako da gradska administracija tu nema uticaja. Proces registracije preduzetničkih radnji je u domenu gradske administracije, konkretno Odjeljenja za privredu i poljoprivredu i može se završiti za jedan dan. Troškovi su na nivou nekoliko desetina KM.
Koliko traje proces izdavanja građevinske dozvole i urbanističke saglasnosti?
Ovaj proces reguliran je Zakonom o uređenju prostora i građenju, odnosno gradskom Odlukom o uređenju prostora i građevinskom zemljištu te rok izdavanja iznosi 15 dana od dana podnošenja kompletnog zahtjeva.
Koliko koštaju?
Troškovi izdavanja građevinske dozvole iznose 200 KM te 2,00 KM administrativne takse. Ostali troškovi koji se pojavljuju tokom procesa proračunavaju se na osnovu projektne dokumentacije, odnosno posebnim pravilnicima kojima su propisani kriteriji za obračun troškova po raznim osnovama.
Koliko koštaju komunalni priključci?
Troškovi po osnovu komunalnih priključaka obračunavaju se na osnovu iskazanih potreba, odnosno zahtjeva investitora prema pružaocima usluga, obično javnim preduzećima iz oblasti komunalnih usluga, vodosnabdijevanja, elektrodistribucije i telekomunikacija, a proračunavaju se na osnovu količine, površine, snage.
