Centralna i Istočna Europa, uprkos ograničenjima, ostvaruje napredak na svom putu u savladavanju različitih izazova rasta. Regija se prilagođava sporijem rastu svojih trgovinskih partnera, ali istovremeno postoje znaci jačanja poslovne aktivnosti. Ovo su samo neke od ključnih poruka posljednje publikacije CEE Quarterly, koju je objavio istraživački odjel UniCredita – UniCredit´s Economics & FI/FX Research. Rast industrije se u posljednje vrijeme poboljšao, dok su krediti dostigli najnižu razinu. Smanjivanje zaduživanja iz eksternih izvora se značajno ublažilo u novim članicama EU. Konačno, godine koje su prethodile 2008. godini su bile jedinstvene u pogledu rasta i njihov model se više neće ponoviti. Umjesto toga, Centralna i Istočna Europa uvodi ˝nove standarde˝. Regija se i dalje bori sa niskom vanjskom potražnjom i smanjenim stranim kapitalom.
Značajne razlike u razvoju industrije, kreditiranja i inflacije
Industrija je u prvom tromjesečju ostvarila bolje rezultate nego na kraju prethodne godine, uglavnom zbog oporavka proizvodnje vozila. Posmatrajući prosječni indeks menadžera nabave za proizvodnju u drugom kvartalu, može se reći da je samo Republika Češka mogla održati dobre rezultate i rast izvoza, a sve druge zemlje su ostvarile lošije rezultate u odnosu na prethodni kvartal. Dalja poboljšanja se očekuju u industriji, no ona će biti postepena i povremeno promjenjiva. Ovo bi trebalo biti podržano dostupnošću rezervnih kapaciteta i poboljšanjem konkurentnosti, unatoč padu direktnih stranih investicija u proizvodnju u regiji. Potražnja predstavlja najveći izazov što se iskazuje gubitkom na svjetskom tržištu dionica.
Slično kao i u industriji, postoji poboljšanje utjecaja kredita na domaću potražnju, ali to je samo postepeno i uz velike varijacije u cijeloj Centralnoj i Istočnoj Europi. ˝ Smanjivanje zaduživanja iz eksternih izvora značajno je usporeno, dok je u mnogim zemljama rast depozita nadmašio rast kredita, stvarajući određeni prostor za nove kredite, iako se to u novim članicama EU tek lagano ostvaruje.˝, kaže Gillian Edgeworth, glavna ekonomistica regije EEMEA (Istočna Europa, Srednji Istok i Afrika) u UniCreditu. Samo Bugarska, Republika Češka, Poljska i Litvanija ostvaruju iako slab, ali ipak pozitivan kreditni rast iz godine u godinu. Najvažniji problemi su još uvijek veliki broj loših kredita i nedostatak potražnje za kreditima.
U Mađarskoj, Latviji, Rumuniji i Hrvatskoj, trend smanjivanja kredita se sporije nastavlja, pri čemu je u Rumuniji i Hrvatskoj situacija još uvijek izazovna. Izuzetak predstavljaju Turska i Rusija, gdje je kreditni rast jači, a strano vlasništvo banaka manje. No, dok se u Turskoj ponovno daje više novih kredita, u Rusiji rast kredita slabi zbog finansijskih i regulatornih ograničenja.
Poboljšanja u industriji i kreditnom okruženju praćena su slabijim tempom fiskalne konsolidacije. U većini zemalja, bilansi budžeta nisu problematični, pri čemu su neke od najmlađih članica Europske unije ostvarile najveća poboljšanja na globalnom nivou. Tako su na primjer Republika Češka, Mađarska i Rumunija, svoj strukturalni budžetski deficit mogle dovesti na nivo ispod 3 posto BDP-a. Mnoge zemlje usporavaju konsolidaciju kako bi dale podršku ekonomskoj aktivnosti. Ali, u nekim zemljama poput Hrvatske, Slovenije, Srbije i Ukrajine, dalja konsolidacija je potrebna zbog slabijeg fiskalnog učinka i prijetećeg prekoračenja ciljeva deficita.
Srećom, trenutno inflatorno okruženje dopušta nekim zemljama da ublaže svoje monetarne politike. Inflatorni pritisci su se smanjili, zahvaljujući nižoj cijeni nafte i reguliranim cijenama. Sporija inflacija cijena hrane uz očekivano dobru žetvu također stvara manje problematično inflatorno okruženje. Mnoge zemlje su već poduzele značajne korake na fiskalnoj konsolidaciji, tako da porezne mjere u budućnosti neće više stvarati veliki inflatorni rizik. Ipak, slično kao i u drugim oblastima ekonomije, u regiji također postoje značajne razlike koje se tiču sposobnosti centralnih banaka da dovedu inflaciju do ciljanog nivoa. Dok Republika Češka i Poljska imaju inflaciju manju od zadanog cilja, Turska i Rusija se još uvijek bore sa inflacijom koja je iznad ciljane.
Inozemno finansiranje kao rizik za ekonomski oporavak
Najveći rizik za put oporavka predstavljaju nepovoljniji uvjeti vanjskog finansiranja. Kako se globalni apetit za rizik smanjio, u CIE je prisutan manji tok inozemnog kapitala. Uz činjenicu da regija još uvijek ima značajne odlive, raste rizik da će zemlje vraćati svoje dugove po višoj cijeni. Ovdje također postoje značajne razlika među zemljama CIE. U Poljskoj i Turskoj, prilivi portfolija su bili značajni. Hrvatska i Litvanija se također oslanjaju na inozemne prilive.
Akumulacija deviznih rezervi ne može držati korak sa prilivima portfolio kapitala. Većina centralnih banaka nije usvojila politiku akumulacije rezervi kako bi išla u korak sa prilivima portfolija.
Uprkos već dostignutim poboljšanjima ekonomske aktivnosti u regiji i smanjenom pritisku inflacije na centralne banke, svaka zemlja, i zbog značajnih razlika unutar regije, treba sama procijeniti rizike za finansijsku stabilnost, što će rezultirati različitim monetarnim politikama i akcijama. U zemljama koje su već poduzele mjere za dostizanje svog inflatornog cilja i stvaranje finansijske stabilnosti – kao što su Poljska, Mađarska i Republika Češka – monetarna politika će pokazati olakšavajuće uvjete.
˝Laki oporavak koji se trenutno bilježi u industriji cijele regije izložen je riziku zbog nepovoljnih uvjeta za inostrana financiranja, te je stoga ovdje izgradnja rezervi tako značajna˝, navodi Gillian Edgeworth. U mnogim zemljama su devizne rezerve nedovoljne, a negativna domaća i vanjska zbivanja mogu negativno utjecati na finansijski sistem. Zemlje CIE trebaju sidro kako bi stabilizirale svoje finansijsko okruženje. Takvo sidro bi mogli biti programi MMF-a, ili drugo sidro može biti bankarska unija u okviru Europske unije koja ima potencijal da ojača vjerodostojnost financijskih sistema.
Centralna i Istočna Europa, uprkos ograničenjima, ostvaruje napredak na svom putu u savladavanju različitih izazova rasta. Regija se prilagođava sporijem rastu svojih trgovinskih partnera, ali istovremeno postoje znaci jačanja poslovne aktivnosti. Ovo su samo neke od ključnih poruka posljednje publikacije CEE Quarterly, koju je objavio istraživački odjel UniCredita – UniCredit´s Economics & FI/FX Research.
Rast industrije se u posljednje vrijeme poboljšao, dok su krediti dostigli najnižu razinu. Smanjivanje zaduživanja iz eksternih izvora se značajno ublažilo u novim članicama EU. Konačno, godine koje su prethodile 2008. godini su bile jedinstvene u pogledu rasta i njihov model se više neće ponoviti. Umjesto toga, Centralna i Istočna Europa uvodi ˝nove standarde˝. Regija se i dalje bori sa niskom vanjskom potražnjom i smanjenim stranim kapitalom.
Značajne razlike u razvoju industrije, kreditiranja i inflacije
Industrija je u prvom tromjesečju ostvarila bolje rezultate nego na kraju prethodne godine, uglavnom zbog oporavka proizvodnje vozila. Posmatrajući prosječni indeks menadžera nabave za proizvodnju u drugom kvartalu, može se reći da je samo Republika Češka mogla održati dobre rezultate i rast izvoza, a sve druge zemlje su ostvarile lošije rezultate u odnosu na prethodni kvartal. Dalja poboljšanja se očekuju u industriji, no ona će biti postepena i povremeno promjenjiva. Ovo bi trebalo biti podržano dostupnošću rezervnih kapaciteta i poboljšanjem konkurentnosti, unatoč padu direktnih stranih investicija u proizvodnju u regiji. Potražnja predstavlja najveći izazov što se iskazuje gubitkom na svjetskom tržištu dionica.
Slično kao i u industriji, postoji poboljšanje utjecaja kredita na domaću potražnju, ali to je samo postepeno i uz velike varijacije u cijeloj Centralnoj i Istočnoj Europi. ˝ Smanjivanje zaduživanja iz eksternih izvora značajno je usporeno, dok je u mnogim zemljama rast depozita nadmašio rast kredita, stvarajući određeni prostor za nove kredite, iako se to u novim članicama EU tek lagano ostvaruje.˝, kaže Gillian Edgeworth, glavna ekonomistica regije EEMEA (Istočna Europa, Srednji Istok i Afrika) u UniCreditu. Samo Bugarska, Republika Češka, Poljska i Litvanija ostvaruju iako slab, ali ipak pozitivan kreditni rast iz godine u godinu. Najvažniji problemi su još uvijek veliki broj loših kredita i nedostatak potražnje za kreditima.
U Mađarskoj, Latviji, Rumuniji i Hrvatskoj, trend smanjivanja kredita se sporije nastavlja, pri čemu je u Rumuniji i Hrvatskoj situacija još uvijek izazovna. Izuzetak predstavljaju Turska i Rusija, gdje je kreditni rast jači, a strano vlasništvo banaka manje. No, dok se u Turskoj ponovno daje više novih kredita, u Rusiji rast kredita slabi zbog finansijskih i regulatornih ograničenja.
Poboljšanja u industriji i kreditnom okruženju praćena su slabijim tempom fiskalne konsolidacije. U većini zemalja, bilansi budžeta nisu problematični, pri čemu su neke od najmlađih članica Europske unije ostvarile najveća poboljšanja na globalnom nivou. Tako su na primjer Republika Češka, Mađarska i Rumunija, svoj strukturalni budžetski deficit mogle dovesti na nivo ispod 3 posto BDP-a. Mnoge zemlje usporavaju konsolidaciju kako bi dale podršku ekonomskoj aktivnosti. Ali, u nekim zemljama poput Hrvatske, Slovenije, Srbije i Ukrajine, dalja konsolidacija je potrebna zbog slabijeg fiskalnog učinka i prijetećeg prekoračenja ciljeva deficita.
Srećom, trenutno inflatorno okruženje dopušta nekim zemljama da ublaže svoje monetarne politike. Inflatorni pritisci su se smanjili, zahvaljujući nižoj cijeni nafte i reguliranim cijenama. Sporija inflacija cijena hrane uz očekivano dobru žetvu također stvara manje problematično inflatorno okruženje. Mnoge zemlje su već poduzele značajne korake na fiskalnoj konsolidaciji, tako da porezne mjere u budućnosti neće više stvarati veliki inflatorni rizik. Ipak, slično kao i u drugim oblastima ekonomije, u regiji također postoje značajne razlike koje se tiču sposobnosti centralnih banaka da dovedu inflaciju do ciljanog nivoa. Dok Republika Češka i Poljska imaju inflaciju manju od zadanog cilja, Turska i Rusija se još uvijek bore sa inflacijom koja je iznad ciljane.
Inozemno finansiranje kao rizik za ekonomski oporavak
Najveći rizik za put oporavka predstavljaju nepovoljniji uvjeti vanjskog finansiranja. Kako se globalni apetit za rizik smanjio, u CIE je prisutan manji tok inozemnog kapitala. Uz činjenicu da regija još uvijek ima značajne odlive, raste rizik da će zemlje vraćati svoje dugove po višoj cijeni. Ovdje također postoje značajne razlika među zemljama CIE. U Poljskoj i Turskoj, prilivi portfolija su bili značajni. Hrvatska i Litvanija se također oslanjaju na inozemne prilive.
Akumulacija deviznih rezervi ne može držati korak sa prilivima portfolio kapitala. Većina centralnih banaka nije usvojila politiku akumulacije rezervi kako bi išla u korak sa prilivima portfolija.
Uprkos već dostignutim poboljšanjima ekonomske aktivnosti u regiji i smanjenom pritisku inflacije na centralne banke, svaka zemlja, i zbog značajnih razlika unutar regije, treba sama procijeniti rizike za finansijsku stabilnost, što će rezultirati različitim monetarnim politikama i akcijama. U zemljama koje su već poduzele mjere za dostizanje svog inflatornog cilja i stvaranje finansijske stabilnosti – kao što su Poljska, Mađarska i Republika Češka – monetarna politika će pokazati olakšavajuće uvjete.
˝Laki oporavak koji se trenutno bilježi u industriji cijele regije izložen je riziku zbog nepovoljnih uvjeta za inostrana financiranja, te je stoga ovdje izgradnja rezervi tako značajna˝, navodi Gillian Edgeworth. U mnogim zemljama su devizne rezerve nedovoljne, a negativna domaća i vanjska zbivanja mogu negativno utjecati na finansijski sistem. Zemlje CIE trebaju sidro kako bi stabilizirale svoje finansijsko okruženje. Takvo sidro bi mogli biti programi MMF-a, ili drugo sidro može biti bankarska unija u okviru Europske unije koja ima potencijal da ojača vjerodostojnost financijskih sistema.
