Iako će za prevazilaženje kolateralne štete nastale krizom u Europskoj monetarnoj uniji i šireg globalnog usporavanja biti potrebno vremena, 2013. godina bi trebalo da bude bolja godina rasta za Centralnu i Istočnu Europu (CIE) od 2012. godine
To je jedna od ključnih poruka nove publikacije ˝CEE Quarterly˝ koju je načinio istraživački odjel UniCredita – UniCredit Economics & FI/FX Research. Nakon krize 2008/09., protekla godina je vodila daljem smanjivanju potencijalnog rasta Regije, iako je ono bilo manje i temeljilo se uglavnom na eksternim faktorima. Očekuje se da će kombinacija jače vanjske potražnje, nižih kamatnih stopa, niže inflacije koje bi trebale pomoći potaknuti kupovnu moć građana, te pozitivni rizici od kredita i potencijal za skromni oporavak kroz potrošnju zaliha umjesto nabavke novih roba potaknuti postupni oporavak rasta BDP-a diljem Regije. Iz tog razloga ekonomisti UniCredita očekuju rast BDP-a u CIE od 2,5 procenata u 2012. i 2,9 procenata u 2013. (prije toga 3,1 procenata), prije nego što se 2014. godine dostigne rast od 3,4.
Faktori rasta BDP-a
S obzirom na to da su posljedice krize u Europskoj monetarnoj uniiji bile značajne za CIE, pozitivniji podaci iz Regije trebalo bi da stignu krajem prvog kvartala i u drugom kvartalu ove godine. To je i u skladu sa prognozom za Njemačku i EMU, koja iskazuje najnižu tačku ciklusa za četvrti kvartal 2012., praćenu ponovnim pozitivnim rastom u prvom kvartalu (0,5 procenata) i u drugom kvartalu 2013. (0,2 procenata). ˝Industrija, a posebno vanjska potražnja iznimno su važne i morat će voditi svaki oporavak. Tek kad to bude uvjerljivo, oporavak u domaćoj potražnji bit će stvaran˝, navodi Gillian Edgeworth, glavni ekonomist regije EEMEA (Istočna Europa, Srednji Istok i Afrika) u UniCreditu. Razlog za optimizam daje posebno indeks menadžera nabave kineske privrede (PMI) koji je u novembru / studenom prvi put od juna/lipnja 2011. opet na razini iznad 50, te nastavak pregovora o ˝fiskalnoj litici˝ koji bi trebali otkloniti daljnje neizvjesnosti.
Nasuprot usporavanju aktivnosti 2012. godine, najdominantnija tema diljem CIE i tržišta u nastajanju je u širem smislu bio priliv stranog kapitala portfelja, no gledajući unaprijed, pravilno upravljanje tim tokovima prijeko je potrebno. Neke zemlje postale su toliko ranjive da akumulacija rezervi Forexa to nije mogla pratiti. Štoviše, normalizacija G7, čak i ako se to dogodi postupno, donosi rizike s većim vanjskim financijskim troškovima za CIE, stavljajući neke zemlje u Regiji u nepovoljni položaj u odnosu na globalna tržišta u nastanku na istoj razini.
Za razliku od 2012. godine Centralna i Istočna Europa počinje 2013. godinu sa manje finansijskog stresa i opuštenijom monetarnom politikom u većini zemalja regije. To bi se vremenom trebalo pokazati kao podrška jačanju rasta. Otprilike krajem 2011. godine Poljska i Turska su intervenirale da bi zaštitile svoje valute od dalje deprecijacije, dok su Turska, Mađarska, Poljska, Rusija i Srbija u 2011. godini ili tokom 2012. godine povećale svoje kamate. Nasuprot tome u 2012. godini čak su i neke od najslabijih ekonomija u CIE – izuzimajući Ukrajinu – barem u drugoj polovici godine uživale u stabilnosti valute, dok su kamate već bile umanjene ili su dalje opadale. Stope na tržištu novca mnogobrojnih zemalja u Regiji vratile su se opet na svoje historijski najniže razine.
Stope inflacije, bolje od očekivanih, koje su zabilježene u proteklih dva do tri mjeseca u cijeloj Regiji, pokazuju za mnoge zemlje CIE koje rade na stabilnosti novčanih vrijednosti, trend opadanja koji bi se trebao nastaviti i u narednim kvartalima. Ovaj razvoj slijedi nakon dugog perioda sa inflacijom iznad ciljane razine na mnogim tržištima i obuhvata valutni volatilitet, sve veće cijene energije i rastuće cijene hrane. U zadnjim kvartalima su ipak valute Regije ostale stabilne, a također i cijene nafte. Inflacija cijena prehrambenih proizvoda će se vjerovatno povećati, što bi trebalo biti podnošljivo. To ne potiče samo ukupno niže stope nego bi trebalo i pomoći da ojača realna kupovna moć potrošača.
U mnogim zemljama CIE kreditni poslovi su se, odgovarajuće domaćoj potražnji u 2012. Godini, razvijali samo usputno, posebno zato što su bili pogođeni usporenim rastom investicija i smanjenim inostranim financiranjem. Za one zemlje, čiji su bankarski sektori pretežno u inostranom vlasništvu, ekonomisti UniCredita ne očekuju ubrzanje deinvesticija, iako su trendovi u Regiji veoma različiti. U međuvremenu su se bankarski sektori prilagodili finansiranju kreditnog rasta rastom ulaganja.
Posljednje, ali ne i najmanje važno, postoji ograničeni potencijal za poboljšanje rasta regionalnog BDP-a kroz potrošnju zaliha umjesto nabavke novih roba. CIE ima potencijal da nadmaši rast Europske monetarne unije, no konvergencija nije zajamčena
2012. godina je učinila neophodnim novu procjenu potencijalnog rasta Centralne i Istočne Europe. Uprkos tome CIE ima i dalje jasan potencijal da nadmaši rast Europske monetarne unije. ˝Posmatra li se radna fleksibilnost i troškovi rada u mlađim članicama EU, argumenti za oporavak dotoka kapitala iz inostranstva u realnu privredu regije su i dalje jaki˝, konstatira Gillian Edgeworth. ˝No, rast u mnogim zemlja Regije aktuelno jače zavisi od potražnje nego od ponude. Zbog toga Centralna i Istočna Europa svoj rast ne može posmatrati kao garantiran.˝ Ukoliko se uporede uštede u tim zemljama sa lokalnim investicijama, CIE (bez Zajednice nezavisnih država) stoji lošije od drugih regija u nastajanju što u konačnici može ograničiti rast. Imajući to u vidu, postaje jasno koliko su važne lokalne političke inicijative kako bi se usmjeravao privredni rast. One zemlje koje idu u suprotnom smjeru kreću se ka opasnosti duge krize.
