Magistar inžinjer geodezije Randa Natraš iz Travnika jedina je bosanskohercegovačka naučnica iz ove oblasti koja je Bosnu i Hercegovinu predstavljala na međunarodnim naučnim skupovima. Dobitnica Povelje Univerziteta u Sarajevu za najboljeg studenta prvog i drugog ciklusa studija, u nedostatku mogućnosti za nastavak istraživanja u BiH, počinje tražiti te mogućnosti u inozemstvu. Zahvaljujući svojoj upornosti, imala je priliku učestvovati na međunarodnim naučnim konferencijama, školama i radionicama, te biti na istraživačkim boravcima u inozemstvu. Trenutno je na doktorskom studiju na Njemačkom institutu za geodetska istraživanja Tehničkog univerziteta u Münchenu (TUM).Njen rad u oblasti primjene umjetne inteligencije za modeliranje jonosfere i uticaja svemirskog vremena na pozicioniranje i navigaciju, nedavno je nagrađen priznanjem Nagrada za mladog naučnika od Međunarodne unije za radionauku (URSI). Nagrada će joj biti dodijeljena tokom URSI konferencije u Španiji, u junu, gdje će također prezentirati svoje istraživanje. Osim što je posvećena istraživanjima u oblasti satelitske geodezije, Natraš je jako aktivna i kada je riječ o ohrabrivanju i osnaživanju žena, prije svega studentica u STEM području, te od prošle godine vodi radnu grupu Žene TUM-a. Također, s ciljem održavanja veza sa BiH i davanja doprinosa razvoju nauke u BiH, Natraš radi i na organizaciji simpozija Bosansko-hercegovačke američke akademije umjetnosti i nauke (BHAAAS) u Sarajevu, s posebnim fokusom na studente za koje kaže da su nadolazeća snaga za promjene i napredak u tehnologiji, nauci i društvu u BiH. Za Business Magazine, Natraš govori o stanju u nauci u BiH i razlikama u odnosu na visokorazvijene zemlje, značaju učešća na naučnim simpozijima kako s aspekta lične tako i promocije svoje zemlje, položaju žena u STEM području, te narednim koracima u naučnoj i profesionalnoj karijeri.
BM: Otkud zanimanje za satelitsku geodeziju i kako je tekao Vaš akademski i naučni put?
NATRAŠ: Zanimanje za satelitsku geodeziju javilo se tokom studija geodezije i geoinformatike na Građevinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, posebno tokom rada na master tezi. Tada sam počela istraživati uži, relevantan problem u ovoj oblasti. To istraživanje je bilo među prvim u BiH i regionu. Nakon master studija nije bilo mogućnosti za nastavak istraživanja u BiH, pa je moj dalji put obilježen traženjem tih mogućnosti u inozemstvu. Kao osobi iz BiH, to nije bilo nimalo jednostavno. Da bih mogla učestvovati na naučnim događajima i provoditi istraživanja na svjetskim institucijama, pored pripreme detaljne prijave za učešće, konstantno sam tražila načine za pokriće troškova. Aplicirala sam za finansijske podrške međunarodnih organizacija za geodeziju, nauku i istraživanje, te pisala i slala prijedloge naučnih projekata za istraživačke grantove. Zahvaljujući tome, učestvovala sam na međunarodnim naučnim konferencijama, školama i radionicama, te bila na istraživačkim boravcima u inozemstvu. Sve me to dovelo do mog sadašnjeg doktorskog studija u Njemačkoj.
BM: Koliko je satelitska geodezija kao disciplina razvijena u BiH?
NATRAŠ: Satelitska geodezija podrazumijeva korištenje satelitskih mjerenja, kao što je npr. GPS (Globalni pozicioni sistem), za određivanje položaja objekata. Geodetska struka u BiH koristi GPS prijemnike sa razvijenom mrežom geodetskih referentnih stanica za pozicioniranje. Međutim, svjetska relevantna naučna istraživanja u satelitskoj geodeziji uglavnom se provode u visokorazvijenim zemljama.
BM: Trenutno ste doktorski kandidat na Njemačkom institutu za geodetska istraživanja Tehničkog univerziteta u Münchenu (TUM). Šta je u fokusu Vašeg naučnog rada?
NATRAŠ: Fokus mog naučnog rada je primjena umjetne inteligencije za predviđanja stanja u gornjem sloju atmosfere (jonosfere), koja utiče na rasprostiranje GPS signala, te posljedično može degradirati tačnost i preciznost pozicioniranja. Na stanje u jonosferi utiču sunčeva aktivnost, stanje u međuplanetarnom prostoru između Sunca i Zemlje, te stanja u magnetnom polju Zemlje. Iznenadne promjene u tom sistemu predstavljaju fenomen svemirskog vremena, a uzrok su eksplozije na Suncu, tj. baklje i izbačaji koronalne mase sa Sunca. U svom doktorskom istraživanju razvijam model umjetne inteligencije koristeći supervizirane tehnike mašinskog učenja da predvidim uticaj svemirskog vremena na stanje u jonosferi i posljedično na propagaciju GPS signala. Ovaj model omogućava korekcije rezultirajućih grešaka u GPS pozicioniranju, te rano upozorenje u slučaju intenzivnog svemirskog vremena. Pored toga, aktivna sam u studijskoj grupi Mašinsko učenje u geodeziji, Međunarodne asocijacije za geodeziju (IAG), gdje radimo na aktivnostima primjene najsavremenijih metoda umjetne inteligencije u rješavanju različitih geodetskih zadataka.
BM: Svoje istraživanje predstavili ste na naučnom simpoziju IAG-IASPEI u Japanu 2017.godine? Koliko je za naučnike značajno učešće na ovakvim simpozijima, kako s aspekta vlastite promocije, tako i promocije države iz koje dolaze?
NATRAŠ: Učešće na simpozijima je značajno za umrežavanje sa drugim naučnicima, te za komuniciranje rezultata istraživanja radi vidljivosti, diskusije i novih ideja. Važno je biti upoznat sa najnovijim istraživanjima, jer uvijek radimo na poboljšanju postojećih naučnih saznanja i rješenja. Promocija države je jednako važna, posebno kada dolazite iz male, nepoznate države u svjetskim naučnim krugovima. Kada sam učestvovala na međunarodnim simpozijima, često sam pored svog istraživanja objašnjavala gdje se nalazi BiH. Moje prisustvo je značilo da su mnogi naučnici prvi put čuli za BiH i/ili imali kontakt sa osobom iz BiH.
BM: S obzirom da ste imali priliku studirati i raditi u BiH i inozemstvu, kako ocjenjujete stanje u nauci u BiH i koliko se razlikuje u odnosu na visokorazvijene zemlje?
NATRAŠ: Mnoge razlike se mogu uočiti u obrazovanju i istraživanju. Univerziteti u visokorazvijenim zemljama daju istraživanju ogroman prostor i značaj. Istraživanje predstavlja važan aspekt za razvoj i kredibilitet univerziteta. Finansiraju se pretežno iz vanjskih fondova i otvaraju se radna mjesta za provođenje istraživanja. S druge strane, univerziteti u BiH su i dalje prvenstveno obrazovne institucije, bez posebnih radnih mjesta i finansiranja za istraživanje. Zbog toga je BiH još uvijek nepoznanica na svjetskom naučnom planu. Također, na mom trenutnom univerzitetu TUM-u pridaje se veliki značaj kritičkom razmišljanju i diskusijama. Apsolutno rješenje ne postoji, a diskusije mogu roditi nove ideje i mogu se razmijeniti različita mišljenja. Obrazovni sistem u BiH ne podstiče kritičko razmišljanje i propitivanje.
BM: Prema podacima UNESCOV-og instituta za statistiku (UIS) manje od 30 posto svjetskih istraživača su žene. Šta je po Vašem mišljenju uzrok ovako niskog procenta i koji to faktori ograničavaju žene da se opredijele za STEM područje?
NATRAŠ: Mnogo je uzroka i ograničavajućih faktora. Na globalnom nivou, većina nepismene populacije i dalje su žene. Mnogo je veći procenat muškaraca koji imaju priliku za obrazovanje zbog socijalnih, ekonomskih, patrijarhalnih i sl. faktora. Također se uglavnom podrazumijeva da žena treba preuzeti brigu o porodici i domaćinstvu. Postoje i druge okolnosti koje otežavaju ženama da pokažu svoje znanje i sposobnosti u punom kapacitetu. STEM područja se još uvijek percipiraju kao muška zanimanja. Čak i u našem rodno-senzitivnom jeziku, žene u STEM zanimanjima su uglavnom nevidljive. Za ženu u toj ulozi se češće koriste termini naučnik i inžinjer nego naučnica i inžinjerka. To također uvodi dodatni rodni jaz, jer jezik utiče na našu percepciju i razmišljanje. Žene u patrijarhalnim društvima kao što je BiH često su obeshrabrene kao manje sposobne za STEM u obrazovnom i radnom okruženju, kao što sam i sama iskusila. Važno je imati i uspješne primjere koji bi bili uzori djevojčicama i mladim ženama, te imati podršku porodice i okruženja. Vidljiva je tendencija povećanja broja žena u ovim oblastima. Pozitivne promjene se dešavaju polako. One su rezultat mukotrpnog i istrajnog zalaganja žena za poboljšanje prava i položaja žena. Ima još mnogo stvari koje se mogu i trebaju poboljšati i mi žene trebamo raditi na tome.
BM: Godinama volontirate u različitim društveno-orijentiranim projektima, a od prošle godine na TUM-u vodite radnu grupu Žene TUM-a. Šta je cilj ove radne grupe i koje ste do sada aktivnosti realizirali?
NATRAŠ: Prošle godine smo formirali radnu grupu Žene TUM-a. U okviru organizacionog odbora radim na konceptima i organizaciji događaja koji imaju za cilj osnaživanje žena TUM-a, sa fokusom na studentice. Organiziramo razne događaje: predavanja (talks), radionice, panele, meetup-ove… Želimo dostignuća žena TUM-a učiniti vidljivijima, dati ženama prostor da podijele svoja znanja, iskustva, životni put i izazove, omogućiti umrežavanje žena i predstaviti ženske role-modele sa širim ciljem osnaživanja žena u STEM-u, veće rodne ravnopravnosti i raznolikosti u nauci, radu i društvu.
BM: Kako motivirate mlade žene da se bave naukom i koliko je značajno da imaju role modele koji će im pokazati da je unatoč svim izazovima moguće biti uspješna naučnica?
NATRAŠ: Mlade žene treba podržati i ohrabriti da krenu putem koje žele i imaju interes. Kada bi se mlade žene prestale obeshrabrivati (od društva i lično) da STEM ili nauka nije put za njih, to bi već bio značajan napredak. Također, ako imamo samo primjere muškaraca u određenoj oblasti, to može biti vrlo obeshrabrujuće za mlade žene. Ženski role-modeli u STEM-u razbijaju predrasude i stereotipe, i dokazuju da nauka i tehnologija nemaju rod. Koliko samo velikih otkrića nije realizirano jer nije data jednaka mogućnost. Žene u nauci i tehnologiji često se moraju prvo izboriti sa mnogim izazovima samo da bi imale priliku primjeniti svoja znanja i vještine. Nauka i tehnologija su osnove napretka svijeta i društva, i trebaju biti pristupačni svima znatiželjnog uma koji žele dati svoj doprinos bez obzira na spol i rod.
BM: Koji je sljedeći korak u vašoj profesionalnoj i naučnoj karijeri?
NATRAŠ: Moj sljedeći korak je da odbranim doktorsku tezu. Nakon toga, voljela bih se okušati i u drugim sferama kao npr. u implementaciji tehnoloških rješenja, za razliku od mog dosadašnjeg rada na razvoju novih rješenja sa aspekta matematičkog modeliranja bez učešća u njihovoj primjeni u praksi.
Studenti su nosioci promjena
BM: Također, radite i na organizaciji simpozija BHAAAS u Sarajevu, kao jedan od Vaših doprinosa i veza sa BiH. Koliko je s aspekta razvoja i promocije nauke u BiH značajno povezivanje bh. naučnika u inozemstvu sa naučnicima koji rade u BiH?
NATRAŠ: Smatram da je veoma značajno povezivanje i dijeljenje uspješnih praksi iz inozemstva i njihova primjena u BiH, ne samo za razvoj nauke, već i za unapređenje obrazovnog sistema općenito, kao stuba društva. BHAAAS je mjesto gdje se predstavljaju naučni trendovi i dostignuća naučnika iz BiH, regiona i inozemstva. Poseban fokus je stavljen i na studente – nadolazeću snagu za promjene i napredak u tehnologiji, nauci i društvu u BiH.
O projektu koji realizira Business Magazine u saradnji sa UniCredit Bank
Žene u biznisu su dugo bile izuzetak, nikada pravilo, no, vrijeme i cjelokupan napredak čovječanstva polako, ali sigurno pomiče granice koje su uglavnom rezultat izuzetno jakih predrasuda protiv kojih se generalno najteže boriti. Boriti se u dokazivanju da znaju, žele i na koncu mogu realizirati svoje snove čak i kada to izgleda preteško, stalno je „stanje“ u kojem se nalaze žene diljem svijeta, pa i u Bosni i Hercegovini. Kada se čitaju suhoparne brojke, koje daju rezultati raznih globalnih analiza koje obuhvataju i našu zemlju, skoro da se nije teško obeshrabiti. Ipak, u svakodnevnom radnom okruženju žena je sve više, pozicija koje zauzimaju, također, su sve više i značajnije no negdje se ipak zapaža da napredovanje do vrha, ide teže nego bi trebalo. Činjenica je da su se neke kompanije ohrabrile dati priliku i na najviše liderske pozicije imenovale žene, priznajući im na taj način sav dotadašnji trud, svo njihovo znanje i sve njihove sposobnosti kojima raspolažu. No, dug put je još pred svima nama u namjeri da postanemo društvo u kojem će biti normalno da je žena aktivan član poslovne zajednice čije se znanje i rad adekvatno valorizira u svakom segmentu. Business magazine u saradnji sa Unicredit Bank stoga pokreće projekat One prave razliku čiji je cilj ukazati na žene koje nisu ustuknule unatoč svim vrstama prepreka koje je jedno društvo poput bosanskohercegovačkog, stavljalo i stavlja pred njih. Na taj način želimo odati priznanje njihovoj borbi da neke buduće generacije dobiju priliku živjeti i raditi u društvu koje ne prepoznaje rodne razlike i koje podjednako cijeni uspjeh neovisno o spolu.
