Centralna banka Bosne i Hercegovine jedna je od rijetkih institucija na državnom niovu koje uživaju nepodijeljenu podršku javnosti u oba bosanskohercegovačka entiteta. U nastojanju da zadrži i dodatno učvrsti povjerenje građana, Centralna banka uvela je funkciju praćenja usklađenosti poslovanja (Compliance), usmjerenu na sprečavanje sukoba interesa, koruptivnih radnji i drugih rizika koji mogu rezultirati finansijskim ili gubitom ugleda. Šta su glavni ciljevi provođenja compliance programa i koje sve mehanizme on uključuje, za Business Magazine pojašnjava Sanja Romić-Bajramović, glavni stručnjak Centralne banke za kontrolu usklađenosti poslovanja (Compliance Officer).
BM: Čime je motivisano uvođenje compliance funkcije u CBBiH, posebno u kontekstu činjenice da, s obzirom da kompanije za tim mehanizmom posežu tek nakon što pretrpe veliku reputacijsku štetu, taj potez CBBiH sugerira da se i ona suočava sa određenim reputacijskim izazovima – koliko ima osnova za navedeni zaključak?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Tačno je da velike kompanije, koje posluju na svjetskom tržištu, najčešće uvode efikasne compliance programe nakon određenih reputacijskih šteta koje pretrpe, ali je to prije svega motivisano činjenicom da na taj način ublažavaju štetu i smanjuju iznose finansijskih kazni koje izriče regulator.
Međutim, to nije jedini razlog za uvođenje Compliance programa. Neke kompanije tu dobru praksu preuzimaju iz svojih matičnih kuća, a imamo i primjere gdje se na ovaj korak organizacije dobrovoljno odlučuju. Jedna od takvih institucija je i Centralna banka BiH i s ponosom mogu reći da sam sretna zbog činjenice da su pitanja poput etike i integriteta prepoznata kao vrijednosti koje treba razvijati i jačati.
Svi aspekti poslovanja nose određene rizike u većoj ili manjoj mjeri, bilo da se radi o operativnim, finansijskim ili compliance rizicima. Ono što mi nastojimo postići jeste adekvatno i proaktivno upravljanje tim rizicima.
BM: S druge strane, budući da Centralna banka posluje po konceptu različitom od kompanija koje se bore za tržište, tako da joj je i prostor za koruptivne i druge radnje koje bi joj mogle ugroziti reputaciju daleko uži, šta su glavni rizici vezani za njenu poslovnu etiku i integritet?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Mi nismo tržišno orijentisana institucija i ne suočavamo se sa izazovima koje sa sobom nosi tržišna utakmica. Međutim, kao instituciji koja je u Bosni i Hercegovini jedina ovlaštena za monetarnu politiku i čiji je cilj postizanje i održavanje stabilnost domaće valute, a što posredno ima uticaj i na kompletan finansijski sistem zemlje, reputacija i povjerenje javnosti u naš rad su nam izuzetno važni. To posebno dolazi do izražaja u kriznim vremenima, poput ovog pandemijskog, koje je nažalost još uvijek prisutno, a zbog kojeg su velike udare pretrpjele i najjače ekonomije. Određenim procesima u kriznim situacijama treba posvetiti više pažnje i pojačano ih nadzirati, kako ne bi došlo do zloupotreba.
U izazovnim vremenima važno je da građani vjeruju instituciji poput Centralne banke, a to možemo postići samo ako im pružimo adekvatno uvjeravanje da radimo profesionalno, odgovorno i u skladu s važećim propisima.
Kada su u pitanju compliance rizici, oni se ne razlikuju mnogo od onih u drugim organizacijama – to su uvijek rizici od neusklađenosti s važećim zakonima po kojima smo obavezni poslovati, rizici koji negativno utiču na integritet i reputaciju, rizici od nastanka zabranjenih praksi, rizik od korupcije, neadekvatno upravljanje situacijama sukoba interesa, prevare, krađe i zloupotreba resursa itd.
BM: Šta su glavne odrednice Etičkog kodeksa i Pravilnika o internom prijavljivanju korupcije i drugih nepravilnosti u CBBiH (zašto i u kojim segmentima je Pravilnik izmijenjen)?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Ova dva propisa predstavljaju temelj compliance programa Centralne banke.
Novi Etički kodeks pripremljen je u skladu s najvišim profesionalnim standardima, smjernicama Evropske centralne banke, a uz uvažavanje preporuka misije Međunarodnog monetarnog fonda date kroz sigurnosnu procjenu Centralne banke (IMF Safeguards Assessment mission). Usvojen je od strane Upravnog vijeća Centralne banke 27. jula 2021. godine.
Etičkim kodeksom definisani su najviši standardi integriteta i profesionalne etike koji su važni za nezavisno i profesionalno poslovanje i ostvarenje ciljeva i zadataka Centralne banke te predstavljaju jedan od temelja za osiguravanje njenog kredibiliteta i povjerenja javnosti. Neka od pitanja koja su u Etičkom kodeksu prvi put tretirana na adekvatan način su pravila o izbjegavanju sukoba interesa, mjere za sprečavanje sukoba interesa, postupanje s poklonima i gostoprimstvima, obaveza dostavljana podataka od strane članova Upravnog vijeća o njihovim ličnim interesima kao i o interesima članova njihovih domaćinstava, što obuhvata podatke o nekretninama u vlasništvu, drugim prihodima koje ostvaruju izvan Centralne banke, o pokretnoj imovini u vlasništvu, dugovima, jamstvu, sudužništvu, kreditima, podatke o vlasništvu nad dionicama ili udjelima u drugim pravnim licima, kao i podatke o vlasništvu nad drugim hartijama od vrijednosti. Mislim da je ovo prvi put da jedna javna institucija na ovakav način adresira i tretira ova za integritet važna pitanja.
Također, definisana su i pravila poput zabrane diskriminacije, poštovanja saradnika, poštovanja unutrašnje organizacije, upotrebe resursa i informacija, primjerene komunikacije, uvažavanja stranaka i trećih lica itd.
Značajno je istaknuti i da smo propisali obavezu svim službenicima da prijave bilo kakve nepravilnosti koje uoče u radu, a da bismo im u te svrhe omogućili slobodu i komfor da se osjećaju sigurno i zaštićeno, implementiran je sistem Etička linija.
Osim Etičkog kodeksa, kroz aktivnosti usmjerene na uspostavljanje efikasnog Compliance programa u Centralnoj banci, jedna od najvažnijih je usvajanje novog Pravilnika o internom prijavljivanju korupcije i drugih nepravilnosti. Ovim pravilnikom napravljen je značajan iskorak od onoga što predstavlja osnovnu zakonsku obavezu prema Zakonu o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH. Novi Pravilnik, osim mogućnosti prijavljivanja korupcije, predviđa i mogućnost prijavljivanja bilo koje druge nepravilnosti uočene u radu Centralne banke, poput: sukoba interesa, nepravilnosti u nabavkama i raspolaganju imovinom Centralne banke, nepravilnosti u zapošljavanju ili ostvarivanju prava iz radnog odnosa, kršenje propisa Centralne banke i diskriminaciju po bilo kom osnovu.
Također, detaljno je uređen način i ovlašteni autoriteti za postupanje po zaprimljenim prijavama nepravilnosti, uvedeni su kanali za komunikaciju i zaprimanje prijava (posebna telefonska linija – tzv. integrity line, putem broja 033 278 155 na koji se može izvršiti prijava, e-mail adresa prijavi.nepravilnost@cbbh.ba, mogućnost dostavljanja poštom, lična prijava), ali svakako kao najznačajniji kanal komunikacije ističem sistem Etička linija.
BM: Kako funkcionira Etička linija, odnosno kakav je put razmatranja anonimnih prijava korupcije i drugih nepravilnosti (da li se one rješavaju isključivo unutar CBBiH ili u određenim slučajevima mogu završiti i izvan nje, u nadležnim pravosudnim organima)? Ima li već prijava i na šta se odnose?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Etička linija je eksterni zaštićeni online sistem koji nudi mogućnost anonimne prijave o postojanju korupcije i drugih nepravilnosti. Sistemu Etička linija, koji je dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici i besplatan je za prijavitelja, pristupa se preko web stranice www.cbbh.ba, klikom na logo “Etička linija“.
Prijavljivanje kroz ovaj sistem je potpuno anonimno, ukoliko to prijavitelj želi, i nije moguće utvrditi odakle i od koga je podnesena prijava, što daje sigurnost prijavitelju. Sistemom upravlja nezavisna treća strana, koja nema uvid u sadržaj internih prijava i postupanja, ali koja garantuje visoke tehničke standarde zaštite sistema od zloupotreba ili neprofesionalizma. Nije moguće interno manipulisanje prijavama (onemogućeno brisanje, razvijen sistem upozoravanja o rokovima, nemogućnost preskakanja koraka u procesu provođenja pravilnika, memorija svih radnji učinjenih u sistemu).
Prijavitelj nakon podnošenja prijave putem Etičke linije dobija nasumično generisani PIN kod, putem kojeg može da prati status svoje prijave i anonimno, a što omogućava i njegovu komunikaciju sa ovlaštenim službenikom za postupanje po prijavi, što je izuzetno važno, jer na taj način prijavitelj može biti upoznat s rezultatima provedenog postupka po njegovoj prijavi kao i donesenim odlukama.
Službenici Centralne banke određeni su kao ovlašteni autoriteti za rješavanje prijava nepravilnosti. Međutim, ukoliko neko dostavi dokaze koji nedvosmisleno ukazuju da postoji osnov sumnje da se u konkretnom slučaju radi o krivičnom djelu, naravno da u takvim situacijama službenici Banke ne postupaju, nego se prijava proslijeđuje nadležnim organima.
BM: U kojoj mjeri je na uvođenje compliance funkcije uticao slučaj Sanjina Sinanovića, bivšeg uposlenika CBBiH, koji tvrdi da je dobio otkaz upravo zbog ukazivanja na korupciju, a ne zbog težih povreda službenih dužnosti? Da li je njegov slučaj izolovan ili ima još primjera otpuštanja radnika CBBiH zbog lošeg rada, odnosno s druge strane, radničkih optužbi da su “na ledu“ zbog prijavljivanja korupcije?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Centralna banka uvela je compliance funkciju iz objektivne potrebe da uspostavi takozvanu drugu liniju odbrane u organizaciji. Na ovu potrebu su prethodno ukazivale i preporuke eksternih procjenitelja, kao i izvještaji o sigurnosnim procjenama Banke koje je vršio MMF.
Kod razvoja funkcije usklađenosti u Centralnoj banci nastojimo se voditi u osnovi načelima koje je uspostavio Bazelski odbor za nadzor banaka, uzimajući u obzir i ostale međunarodno priznate standarde i dobre prakse. Jedan od najnovijih međunarodno priznatih standarda, publikovan u aprilu 2021. godine, je ISO 37301 Compliance Management Systems, koji precizira zahtjeve i daje organizacijama “smjernice za uspostavljanje, razvoj, primjenu, procjenu, održavanje i poboljšanje efikasnog sistema upravljanja usklađenošću u organizaciji”.
Imala sam tu čast i priliku da budem jedna od prve tri osobe iz Bosne i Hercegovine i prvih sedam osoba iz cijelog regiona koje su prošle edukaciju i stekli certifikat po ovom međunarodno priznatom standardu i nastojim u svom radu implementirati preporuke iz tog standarda te se maksimalno približiti ispunjenju zahtjeva koje on postavlja.
U posljednje vrijeme velikom brzinom raste trend uspostavljanja ove funkcije, kako u kompanijama iz privatnog sektora, tako i u javnim institucijama. U zemljama u okruženju već imate zakonodavni okvir koji uspostavljanje compliance funkcije definiše kao imperativ i to je ono što sigurno čeka i nas u skorijoj budućnosti.
Dakle, niti jedan konkretan slučaj nije bio isključivi razlog za uvođenje compliance funkcije, jer potreba za njenim postojanjem značajno prevazilazi pojedinačne slučajeve. Međutim, svakako da uspostava i razvoj efikasnog compliance programa može prevenirati određene devijacije.
BM: Po reputaciju CBBiH daleko gori udarac od “slučaja Sinanović“ bila je krađa novca iz trezora, koji je prilično uspješno “gurnut pod tepih“, a kao isključivi krivac proglašen je Nedžad Bajraktarević, koji je osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu, mada je prilično jasno da, imajući u vidu trezorske procedure, on višestruku krađu nije mogao počiniti bez unutrašnjih pomagača. Da li je još iko pretrpio barem neke interne sankcije zbog tog skandala i na koji način su nakon tog slučaja unaprijeđene proceduralne mjere koje trebaju garantirati sigurnost novca deponovanog u trezoru (koliko su i takvi problemi u djelokrugu nadležnosti Compliance Officera CBBiH)?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Kada je u pitanju slučaj krađe novca u trezoru, moram izričito naglasiti da je za izvršenje krivičnog djela pravosnažno osuđen službenik kojeg ste spomenuli i da je istraga jasno pokazala da niti jedan drugi službenik Banke nije učestvovao u ovom krivičnom djelu na bilo koji način. Naravno, unutar institucije provedeni su disciplinski postupci i izrečene odgovarajuće disciplinske kazne, ali ono što je najznačajnije i što smo iz ovog neželjenog događaja okrenuli u svoju koristi, jeste činjenica da su sve interne procedure i pravila prošle stroge kontrole i ocjene i da su preispitana i značajno unaprijeđena.
Zapravo je to i svrha postojanja efikasnog compliance programa – ne nužno da on služi kao poluga za izricanje disciplinskih sankcija, nego da se prije svega na adekvatan način djeluje preventivno u otkrivanju bilo kakvih nepravilnosti (propusta u internim procedurama, izostanka regulacije određenih poslovnih proceda i slično), da se rizici prepoznaju na vrijeme, da se njima upravlja u skladu s nivoom uticaja tog rizika na organizaciju, da se onda kada se nepravilnost otkrije izvrši procjena koje preventivne mjere su adekvatne da bi se spriječilo ponavljanje takvih događaja, a tek tada, kao posljednja opcija, onda kada određeno postupanje ima obilježja povrede službene dužnosti, da se provode i disciplinske aktivnosti.
BM: U bh. državnim institucijama svih nivoa (kao i u javnim preduzećima), jedan od većih bazena korupcije je proces zapošljavanja, budući da je općepoznata činjenica da se radno mjesto u njima može dobiti isključivo po stranačkoj ili rodbinskoj liniji – kako s tim u vezi stoje stvari u CBBiH (kako je to pitanje tretirano u Pravilniku, Kodeksu i portfoliju Compliance Officera)?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Pitanje zapošljavanja je, naravno, prepoznato kao proces koji nosi određeni rizik i svakako predstavlja jedan od compliance rizika.
Pravilnikom o internom prijavljivanju korupcije i drugih nepravilnosti u Centralnoj banci, kao posebna nepravilnost koja se može prijaviti izdvojena je nepravilnost u zapošljavanju i ostvarivanju prava iz radnog odnosa. Naravno da je ovo tema koja se u javnosti uvijek spominje u negativnom kontekstu i, kako ste rekli, zbog “općepoznate činjenice“ o načinu dobijanja radnog mjesta u javnom sektoru, postoji pretpostavka da je to skoro pa pravilo.
Međutim, ja moram reći da sam jako ponosna i sretna što imam priliku biti dio tima u kojem rade izuzetni profesionalci i stručnjaci u svom poslu, koji su itekako kompetentni da se bave poslovima koji su im povjereni. U situaciji kada imamo masovni odlazak mladog, školovanog i sposobnog kadra, a posebno kada to posmatramo iz perspektive Centralne banke, koja ima potrebu za stručnjacima iz specifičnih oblasti poput investiranja deviznih rezervi, bankarstva, finansijske stabilnosti, trezorskih poslova, platnih sistema, IT-a, rizika, statistike i mnogih drugih, izuzetno je teško sačuvati kvalitetne ljude, a istovremeno ste konstantno pod pritiskom medija i javnosti koji se interesuju za broj službenika, visinu plata ili druge benefite koje eventualno ostvaruju naši službenici.
Niko ne razmišlja, naprimjer, o posljedicama masovnog odlaska ovog kadra iz Centralne banke. Zaista je veliki izazov pred nama kada su ljudski resursi u pitanju.
Prema zvaničnim podacima našeg Odjeljenja za ljudske resurse, u prethodne otprilike tri godine prosječna starost službenika koje smo zaposlili je 37 godina – mahom su to ljudi koji imaju odlične kompetencije i izvrsna radna iskustva i koji dolaze većinom iz komercijalnih banaka i realnog sektora.
BM: Da sumiramo – šta će biti priritetne aktivnosti Compliance Officera u narednom kratkoročnom i srednjoročnom periodu i koje organizacijske pretpostavke su još nužne da bi se CBBiH u potpunosti uskladila sa EU standardima u ovoj oblasti?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Centralna banka trenutno provodi aktivnosti na pripremi provedbenih antikorupcionih akata (smjernica i procedura) koje će operacionalizirati postupak izbjegavanja i upravljanja situacijom sukoba interesa, kao i postupanje sa poklonima, gostoprimstvima i njihovu registraciju.
Ja moram iskoristiti priliku da spomenem da smo u aktivnostima uspostavljanja i razvoja ove funkcije veliku pomoć imali naših partnera kroz USAID FINRA projekt, kao i programa bilateralne pomoći i izgradnje kapaciteta centralnih banaka u saradnji sa Švicarskim sekretarijatom za ekonomske poslove (SECO) i ovim putem im se na podršci i pomoći zahvaljujem i u svoje lično ime i u ime institucije. Saradnja SECO-om će se na moju veliku radost nastaviti i u narednom periodu.
Mi trenutno revidiramo već postojeće propise i nastojimo ih unaprijediti koliko je to moguće. Sigurno će period pred nama biti usmjeren na dalje jačanje i razvoj ove funkcije u svakom smislu.
Kada su u pitanju EU standardi, moram spomenuti da upravo ovaj kanal komunikacije koji smo uveli – Etička linija, predstavlja uvođenje kanala za prijave i komunikacije s prijaviteljem koji je u skladu s najvišim međunarodnim standardima, zahtjevima i Direktivom Evropske unije o zaštiti osoba koje prijavljuju povredu prava Unije, koja je u zemljama članicama EU stupila na snagu i obavezna je od 17. decembra 2021. godine. U onome što radimo, nastojimo ići tri koraka ispred svih!
Politički udari
BM: Šta Compliance Officer može uraditi po pitanju smišljenih dezinformacija o radu CBBiH s ciljem narušavanja njene reputacije, koje dolaze iz samog vrha državne vlasti (najčešće od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika) – koliko su takve kampanje naštetile imidžu CBBiH u domaćoj javnosti?
ROMIĆ-BAJRAMOVIĆ: Centralna banka i u izuzetno komplikovanim uslovima i sredini u kojoj posluje, uspijeva ispunjavati sva svoja zakonska ovlaštenja, iako često bude tema dnevnopolitičkih istupa određenih političkih subjekata i neosnovanih pokušaja narušavanja reputacije. Pri tome ne mislim samo na političara kojeg ste Vi spomenuli, ima tu i drugih, čak i onih na lokalnom nivou. Nastojimo u takvim situacijama argumentirano demantovati tvrdnje koje su iznesene u javnom prostoru.
Ne mislim da takve kampanje mogu ozbiljno ugroziti reputaciju Centralne banke, jer mi radimo i imamo se čime pohvaliti. Najčešće to prepoznaju naši partneri, subjekti s kojima svakodnevno sarađujemo, ali i strane finansijske organizacije i institucije.
Naš rad i rezultati su prepoznati od stručne i šire javnosti, za što smo često i nagrađivani, a to je evidentirano i u izvještajima mnogih međunarodnih organizacija.
