Njemačka ekonomija porast će ove godine slabije no što se očekivalo zbog poremećaja u lancima snabdjevanja i nestašice čipova i drugih poluproizvoda koji koče oporavak od posljedica pandemije, objavio je ekonomski institut Ifo.
Institut je snizio procjenu rasta njemačkog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini za 0,8 postotnih bodova, na 2,5 posto.
U 2022. ekonomija bi po njihovim novim procjenama trebalo porasti dvostruko snažnije, za 5,1 posto, čime je dosadašnja prognoza podignuta za 0,8 postotnih bodova.
Prošle godine aktivnosti su u najvećoj evropskoj ekonomiji pale 4,6 posto zbog ograničenja javnog života i poslovne aktivnosti kako bi se obuzdalo širenje zaraznog koronavirusa.
“Snažan oporavak od koronavirusne krize, koji se prvbittno očekivao ovoga ljeta, odgođen je” do iduće godine, konstatira glavni ekonomist Ifoa Timo Wollmershaeuser.
“Industrijska proizvodnja trenutno se smanjuje zbog uskih grla u opskrbi važnim poluproizvodima, dok se sektor usluga snažno oporavlja od krize izazvane koronavirusom”, pojasnio je Wollmershaeuser.
Inflacija bi po njegovim procjenama mogla do kraja godine dosegnuti gotovo pet posto, zbog vanrednih faktora povezanih s pandemijom, poput privremenog smanjenja PDV-a u drugoj polovini 2020. koji je uticao na poređenje.
Bankari optimističniji
U odvojenoj je procjeni Njemačko udruženje banaka u privatnom sektoru (BdB) objavila optimističnija očekivanja o rastu BDP-a u ovoj godini, za 3,3 posto. U 2022. trebao bi porasti 4,6 posto, prognoziraju u Udruženju.
“Najveći su rizici, koji stvaraju neizvjesnost u izgledima, povećani broj zaraženih koronavirusom i značajna uska grla u isporukama i proizvodnji, a izložena im je u prvom redu njemačka industrija”, navodi BdB.
Motori oporavka u ovoj i idućoj godini trebale bi pak biti velika inozemna potražnja i domaća lična potrošnja, procjenjuju.
“Očekujemo da će se privatna potrošnja u 2022. povećati za sedam posto. Bio bi to njezin daleko najsnažniji rast od ponovnog ujedinjenja Njemačke (u 1990.)”, rekao je generalni direktor BdB -a Christian Ossig.
Čini se da je problem “prisilne štednje” zbog koronaograničenja stvar prošlosti, a nadoknada bi se trebala protegnuti i na sljedeću godinu, dodao je Ossig.
Inflacija u eurozoni trebala bi po bankarima ove godine porasti na 2,1 posto, te usporiti u 2022., na 1,6 posto.
“ECB će stoga po svoj prilici zadržati niske kamatne stope najmanje do 2023. godine. Za banke to znači i da će i dalje morati podnositi visoke negativne kamatne stope”, napominju u BdB-u.
