Četiri “štedljive” članice Evropske unije zemlje predstavile su u subotu svoj prijedlog paketa poticaja za pomoć Evropskoj uniji u prevladavanju krize koju je prouzročila pandemija koronavirusa, istaknuvši pritom da odbacuju bilo kakav mehanizam udruživanja evropskog duga.
Nizozemska, Austrija, Danska i Švedska, poznate i kao “štedljiva četvorka”, traže hitnu pomoć za koronavirusom teško pogođene zemlje u obliku jednokratnih zajmova pod povoljnim uslovima koji će se odobriti u iduće dvije godine, po prijedlogu koji je objavio ured austrijskog kancelara Sebastiana Kurza.
Usto, u skladu s prijedlogom, posuđeni novac mora se “usmjeriti na aktivnosti koje najviše pridonose oporavku, poput istraživanja i inovacija, jačanja zdravstvenog sektora i zelene tranzicije”.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel u ponedjeljak su iznijeli plan ‘težak’ 500 milijarda eura, čija je svrha oživljavanje ekonomije uništenog posljedicama pandemije covida-19, kroz dosad neviđen mehanizam udruživanja evropskoga duga.
Činjenica da se Njemačka uključila u ideju o zajedničkome dugu smatra se presudnim zaokretom u evropskoj suradnji.
No “štedljiva četvorka” i dalje odbija bilo kakvo međusobno udruživanje državnog duga, smatrajući da bi takav potez najnediscipliniranijim i najslabijim evropskim ekonomijama neupitno omogućio da profitiraju zahvaljujući ‘jeftinijem’ finansiranju koje bi ‘palo’ na ekonomski snažnije zemlje sjeverne Evrope.
U zamjenu za takvu pomoć, spomenute bi se zemlje trebale obvezati na to da će provesti dalekosežne reforme, kao i ispoštovati doneseni budžetski okvir.
Predstavnici četiri zemlje smatraju i da će biti potrebno donijeti mjeru “zaštite troškova od prevara”, na način da se u proces uključe evropski tužitelji i svi koji su odgovorni za borbu protiv korupcije.
Prijedlogom se odbija potencijalno “značajno povećanje” proračuna EU, kako je predviđeno planom Macron-Merkel.
Umjesto toga, budžet EU bi se trebao “modernizirati”, a uštede bi se mogle ostvariti kroz “redefiniranje prioriteta u sektorima koji najmanje pridonose oporavku”.
Zauzvrat bi troškovi koji su povezani s posljedicama covida-19 mogli biti povlašteni ili privremeno povećani. S obzirom na sumorne ekonomske prognoze za ovu godinu, “dodatna sredstva za EU, unatoč načinu finansirajna, još će snažnije opteretiti državne proračune”, stoji u objavi četiri zemlje.
Iduće sedmice bi Evropska komisija trebala predstaviti vlastiti plan poticaja ekonomskog oporavka nakon krize.
Prijedlog “štedljivih” članica odmah je kritizirao talijanski ministar za evropske poslove.
Teška recesija s kojom se sučeljava EU “traži ambiciozne i inovativne prijedloge” jer je “u opasnosti unutarnje tržište i sve koristi koje ono nosi Evropljanima”, napisao je na Twitteru ministar Enzo Amendola.
“Dokument ‘štedljivih’ zemalja je odbranaški i neodgovarajući. 27. maja je potrebno više hrabrosti (od Euvopske komisije)”, napisao je Amendola.
Talijanski ministar je svojoj objavi priložio grafikon koji pokazuje da bogatije članice, među kojima je i “štedljiva” četvorka, imaju više koristi od zajedničkog tržišta dok su među onima kojima zajedničko tržište nosi korist manju od prosjeka EU uglavnom članice s juga i istoka Evrope kojima je pomoć EU najpotrebnija.
