Sezonski prilagođeni BDP 27-člane Evropske unije pao je u prvom tromjesečju 3,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, najviše od početka vremenskog niza 1995. godine.
Eurostat je time ublažio procjenu s kraja aprila prema kojoj je ekonomija EU u prva tri ovogodišnja mjeseca pala za 3,5 posto.
Na razini eurozone BDP je u prvom tromjesečju smanjen 3,8 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, izračunao je Eurostat, potvrdivši procjenu s kraja aprila. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP EU porastao je 0,2 a eurozone 0,1 posto.
Na godišnjoj razini BDP je na nivou 27-članog bloka u prvom kvartalu 2020. pao 2,6 posto, za 0,1 postotni bod manje no što je Eurostat procijenio u aprilu. U posljednjem prošlogodišnjem tromjesčju porastao je 1,3 posto. Za 0,1 postotni bod snižena je i procjena pada BDP-a eurozone, na 3,2 posto. U aprilu Eurostat je procijenio da su se aktivnosti smanjile 3,3 posto.
U posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju BDP eurozone porastao je jedan posto.
Među zemljama Evropske unije čijim je podacima Eurostat raspolagao, rast aktivnosti na tromjesečnoj razini bilježile su samo Bugarska, Rumunija, za po 0,3 posto, i Finska, za 0,1 posto.
Najviše je na tromjesečnoj razini pao BDP Francuske, za 5,8 posto. Slijede Slovačka s 5,4-postotnim padom BDP-a, te Španija gdje se prema provizornim podacima smanjio 5,2 posto. Talijanski BDP pao je 4,7 posto.
Podaci za Hrvatsku, Estoniju, Irsku, Grčku, Luksemburg, Maltu i Sloveniju nisu bili dostupni.
Na godišnjoj razini najveći je pad BDP-a prema podacima kojima je Eurostat raspolagao bilježila Francuska, za 5,4 posto. Slijedi Italija s padom BDP-a za 4,8 posto, te Španija i Slovačka gdje se smanjio 4,1 posto.
Rast BDP-a na godišnjoj razini bilježilo je devet zemalja, a najveći Rumunija, za 2,7 posto. Slijede Litva s 2,5 posto, Bugarska s 2,4 posto, Mađarska s dva i Poljska s 1,6 posto. Pozitivne stope rasta, redom niže od jedan posto, bilježile su još Finska, Švedska, Kipar i Danska.
Broj zaposlenih u EU27 i u eurozoni u prvom je tromjesečju 2020. na kvartalnoj razini pao za 0,2 posto, procjenjuju u Eurostatu i to je njegov prvi pad od prve polovine 2013. godine.
U posljednja je tri mjeseca 2019. godine zaposlenost je na oba područja porasla 0,3 posto.
Na godišnjoj razini broj zaposlenih porastao je u prvom tromjesečju za 0,3 posto i u EU i u eurozoni. Rast u EU najslabiji je od kraja 2013.godine, a u eurozoni od početka 2014. godine, primjećuje Eurostat.
U posljednjem tromjesečju 2019. zaposlenost je u EU porasla jedan a u eurozoni 1,1 posto, pokazuje matematika Eurostata.
