S jugoistoka Evrope u Njemačku godišnje odlazi više od 100.000 radnika. Danas u Njemačkoj stupa na snagu novi zakon, koji državljanima zemalja koje nisu članice EU-a olakšava zaposlenje u Njemačkoj.
Novi zakon za useljavanje je ustupak njemačke vlade poslodavcima, kako bi se u Njemačku brzo i bez birokracije mogla dovoditi kvalificirana radna snaga i to ne samo iz zemalja Evropske unije. U mnogim branšama bilježi se manjak stručnog kadra. Mnoge kompanij zbog nedostatka radnika ne mogu preuzimati nove narudžbe i trpe ogromnu finansijsku štetu.
Novi zakon ukida barijeru po kojoj je u traženju posla prednost imao Nijemac ili građanin Evropske unije. Ta provjera je trajala dugo i zbog toga se na odgovor njemačkog veleposlanstva odnosno konzulata čekalo i po godinu dana. Sada konzularno predstavništvo, nakon što neki građanin npr. iz BiH postavi molbu za vizu, ima rok od tri sedmice da pošalje upit Saveznom uredu za rad i zapošljavanje, koji onda, po novom zakonu, više ne vrši provjere ima li na uredu za zapošljavanje neko iz Njemačke koji je podesan za taj posao, nego u roku od tri sedmice mora odgovoriti na upit veleposlanstva. Ako ne odgovori onda se smatra da je saglasnost izdana. Dakle cijeli postupak sada traje najviše šest sedmica.
Zakon koji na snagu stupa 1. ožujka podrazumijeva i ubrzani postupak, po kojem budući njemački poslodavac, uz punomoć radnika, može zastupati njegove interese i pregovarati s nadležnim uredom za strance. Kada se prikupe sve potrebne dozvole, ured za strance mora informirati njemačko veleposlanstvo koja onda u roku od tri dana mora izdati ulaznu vizu.
Strana radna snaga, po novom zakonu, može dolaziti i na izučavanje zanata u Njemačku na najmanje dvije godine. Za to moraju imati saglasnost Agencije za zapošljavanje. Strani radnici mogu dobiti i boravišnu dozvolu u Njemačkoj na šest mjeseci radi traženja zanata, zaposlenja ili mjesta za studij. Za to je potrebna potvrda o znanju jezika ali i dokaz da se osoba može sama finansirati.
I pored toga što novi zakon stupa na snagu danas, stari zakon o zapošljavanju radnika sa zapadnog Balkana važi do kraja godine. Po starom zakonu za dolazak u Njemačku nije bila potrebna diploma, niti položen ispit o znanju jezika, a mogli su dolaziti i nekvalificirani radnici. Preporuka pravnika je da stare zahtjeve ne treba povlačiti, mada njihova obrada može trajati i duže od isteka važenja starog zakona 31.decembra 2020. godine.
Još jedan korak u otklanjanju barijera za nesmetan dolazak radne snage napravljen je proteklog ponedjeljka u Bonnu, gdje je otvoren Središnji ured za priznavanje diploma u Bonnu. Do sada je proces priznavanja diploma trajao mnogo duže nego u SAD-u, Kanadi ili skandinavskim zemljama. Pored toga to je bila nadležnost svake savezne zemlje, time se bavilo čak 1.400 službi, a kriteriji su bili neujednačeni. Na istoku Njemačke se najlakše dobivalo priznanje diplome, a u Bavarskoj najteže. Sada će i ta procedura biti pojednostavljena.
Doktori, medicinsko osoblje, inženjeri i informatičari su i prije olakšano ili preko tzv. plave karte mogli dolaziti na rad u Njemačku ali je uvjet za to bila dosta visoka plaća. Nerijetko su i menadžeri njemačkih bolnica i staračkih domova dolazili u regiju kako bi privukli medicinske sestre i njegovatelje. Njemački poslodavci tradicionalno cijene radnu snagu iz zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije.
