Poduzetnici imaju velika očekivanja od donošenja kvalitetnih propisa, zakona, pravila i uredbi, budući da je loša zakonska regulativa problem svih poslodavaca, a još veći teret malim poduzetnicima.
Iako bi donošenje zakona trebao biti vrlo ozbiljan i temeljit posao, a zakonodavci mudri, karakterni i obrazovani, dešava se da donošenje i usvajanje pojedinih zakona ozbiljno kasni, da se isti zakoni mijenjaju više puta i sl. Također, većina zakona u BiH završi s niskim stepenom primjenjivosti, a veliki broj donosi se ne razmišljajući u kojoj mjeri će ostvariti cilj, odnosno da li će uopće unaprijediti poslovni ambijent. Proces donošenja zakona vrlo je skup, njihova izmjena i dopuna još skuplja, a donošenje “loših” zakona je najskuplje.
S obzirom na broj registriranih obrta i broj zaposlenih, obrti u FBiH predstavljaju značajne nosioce ekonomskih aktivnosti, ali sadašnja zakonska regulativa uveliko otežava njihovo poslovanje. Važeći Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima ima mnoge „bolne tačke“, a na dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta FBiH početkom oktobra bit će razmatran i Prijedlog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH. Obrtnici imaju mnogo primjedbi na ponuđeni Prijedlog i nameću pitanje koliko je uigran tim eksperata koji ih može zaštititi od loših zakonskih propisa. Zakonodavci, pak, tvrde da rade u najboljem interesu poslovne zajednice i da primjedbe obrtnika nisu ni konkretne ni argumentirane.
Muhamed Kalajdžisalihović, Saračko papučarska obrtnička radnja Mak, vlasnik
Vjerovatno su i do sada na Zakonu o obrtima i srodnim djelatnostima radile stručne osobe, ali smo imali Zakon koji uopće nije išao naruku obrtnika. Nas obrtnike, kojih se donošenje nove zakonske regulative ponajviše i tiče, niko nije kontaktirao ili pitao šta mislimo o novom predloženom rješenju. Obrtnička komora FBiH pitala se i u vezi prethodnih zakonskih rješenja, pa smo i tada imali rješenje koje je dovelo obrtnike na prosjački štap. Obrtnici koji rade dobro svoj posao nemaju vremena da se bakću oko obrtničkih komora, koje uglavnom čine ljudi koji su ušli u politiku nakon što nisu uspjeli u svom poslu. Od njih ne možete očekivati da učestvuju u kvalitetnom donošenju zakona.
Izedin Kurtović, Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, pomoćnik ministra za obrt
Uloženi su veliki napori da bismo dobili Zakon po mjeri svih. Na Zakonu je radila interresorna radna grupa sačinjena od tri predstavnika ovoga ministarstva i po jedan predstavnik iz federalnih ministarstava finansija, prometa i komunikacija, trgovine, energetike rudarstva i industrije i pravde zajedno sa predstavnikom Svjetske banke. Poslije održanih javnih rasprava u svim kantonima, na Nacrt novoga zakona pristiglo je 65 primjedbi i sugestija. Ministarstvo je nakon njihovog razmatranja sve primjedbe i sugestije svrstalo na one koje nisu u nadležnosti ovoga ministarstva i ne odnose se na materiju koju ureduje ovaj zakon, te primjedbe i prijedloge koje su uvrštene u cjelini ili djelimično zavisno od njihove formulacije na član ili stav predloženog Zakona.
Kemal Isanović, Obrtnička komora Kantona Sarajevo, sekretar
Iz dopisa Obrtničke komore FBiH, koja zastupa sve kantonalne obrtničke komore i koji su dobili svi delegati Doma naroda FBiH koji će o Zakonu o obrtu raspravljati 3. oktobra, jasno je da obrtnici nisu za ovaj Prijedlog zakona. Trenutni Prijedlog uveliko se razlikuje od Nacrta zakona koji je prošao dio parlamentarne procedure usvajanja zakonodavnih propisa, sadržajno i tehnički. Međutim, odjednom se pojavio novi Prijedlog koji svojim sadržajem nije isti kao onaj koji je prošao javnu raspravu i zakonodavne urede. Obrtnici traže da se vrati prethodni radni materijal iz 2018. godine o kojem su bile saglasne i općine i kantonalna ministarstva privrede i obrtnici. Na izradi zakona rade ljudi koji ne poznaju problematiku i ne vode računa o stepenu primjenjivosti određenih zakonskih odredbi. Puna su nam usta daj da poslujemo, a nećemo da riješimo te probleme.
Edim Vikalo, Udruženje obrtnika i poljoprivrednika općine Srebrenik, sekretar
Mislim da na izradi novog zakona o obrtu i srodnim djelatnostima ne rade baš najstručniji ljudi. Dovoljno je prepisati rješenja koja izlaze ususret malim poduzetnicima
iz njemačkog zakona, ali naši zakonodavci zaokupljeni su nekim svojim zaobilaznim rješenjima koja, pak, usporavaju razvoj malog poduzetništva u BiH. Kod donošenja zakona važno je uvažiti mišljenje ljudi iz branše. Predsjednik Obrtničke komore FBiH je i sam poduzetnik i on najbolje poznaje prilike u obrtničkim djelatnostima, ali u ovom slučaju nisu uvaženi stavovi Obrtničke komore.
