Čak 3,4 miliona građana Njemačke radi više poslova. Godine 2003., takvih je bilo oko 1,4 miliona – danas ih je dakle dvostruko više. Većina njih ima glavni posao i pored njega – dodatni. Taj dodatni posao je najčešće takozvani „mini-posao“ sa zaradom od 450 eura mjesečno. Te brojke je, na parlamentarni upit Stranke ljevice, objavila njemačka vlada.
Razlozi za bum „malih poslova“ su mnogostruki, kaže Enzo Weber s Instituta za istraživanje tržišta rada IAB. Za njega je najvažniji razlog u tome što su mini-zaposlenja oslobođena poreza i drugih davanja. To je jaka subvencija koji mnogi žele iskoristi.
Finansijska situacija
Weber kaže da se ne može tačno procijeniti koliko ljudi u Njemačkoj zbog loše finansijske situacije radi više poslova.
„Ali, u prosjeku vidimo da oni koji rade dva posla u svom glavnom poslu zarađuju mnogo manje od ljudi koji rade samo taj jedan posao. to je prema našoj računici razlika od oko 570 eura mjesečno, i znači da je relativno mnogo ljudi upućeno na taj dodatni novac“, kaže Weber.
U Njemačkoj više od četiri miliona ljudi radi za manje od 2.200 eura bruto u mjesecu. One koji rade dodatne poslove najčešće nalazimo među vaspitačima, zdravstvenim radnicima, ili na upravnim poslovima – u ugostiteljstvu, oblasti odmora i rekreacije ili trgovini na malo, oni tako uspijevaju da zarade nekoliko dodatnih stotina eura mjesečno.
Ipak, bilo bi pogrešno reći da je jedini motiv za dodatni rad – novac. Jer postoje i drugi faktori, naprimjer, ima zaposlenih sa pola radnog vremena kojima je posao toliko naporan da im je bolje da drugu polovinu bar djelomično ispune nešto lakšim radom.
Poreske olakšice
Njemačka je na prvom mjestu po broju ljudi koji pored svog primarnog zanimanja rade i dodatni posao. Weber smatra da poreske olakšice nisu baš najbolje rješenje.
„Oni koji rade mini-poslove ne uplaćuju ništa u penzionu kasu. To nije doprinos održivosti, a i dodatni poslovi u većini slučajeva nisu nešto što može da pomogne karijeri, odnosno boljoj integraciji u tržište rada“, kaže Weber.
No, to i nije ono čemu teži većina ljudi sa dodatnim poslom. Mnogi rade nešto van svoje profesije da bi omogućili sebi godišnji odmor, posjetu restoranu ili – hobi.
