Konferencija “Korištenje EU fondova u kontekstu nove strategije EU za zapadni Balkan” upriličena je u petak u Tehnološkom parku Intera u Mostaru, u organizaciji agencije Apriori BH i Ureda Vlade zapadnohercegovačkog kantona za evropske integracije.
Govoreći o značaju konferencije, predsjednik Vlade Zapadnohercegovačkog kantona (ZHŽ) Zdenko Ćosić kazao je kako je sudionik evropskih integracija i da u tim procesima igra važnu ulogu.
Dodao je kako Vlada ZHŽ želi pitanje evropskih fondova približiti poduzetnicima i svim građanima te ih upoznati s obavezama koje pred njima stoje u smislu reforme, edukacije i priprema za nadolazeći period.
“Već sada imamo odobrenih projekata za 2019. godinu u iznosu od oko dva miliona eura i takav trend očekujemo i dalje zato što se posredstvom našeg Ureda za evropske integracije intenzivno pripremamo za to”, kazao je Ćosić.
Dodao je kako je u protekle tri godine, kroz projekte prekogranične saradnje, na prostor ZHŽ-a povučeno oko pet miliona eura.
“Moramo se upoznati s našim obvezama kako bismo ojačali svoje kapacitete, kako bismo educirali ljude, pripremili programe i onda spremni ušli kroz ta vrata koja će nam se, ja se nadam, otvoriti i šire nego do sada”, kazao je Ćosić.
Govoreći o do sada ugovorenim projektima iz fondova EU-a, direktor Ureda za evropske integracije Vlade ZHŽ-a Ivan Jurilj kazao je u izjavi za novinare kako je riječ o projektima iz oblasti turizma, razvoja tehnološkog centra, podrške poljoprivrednim proizvođačima i drugo.
“Već na terenu postoje projekti koji se finansiraju iz EU i mi želimo da ih u budućnosti bude još više. Ova konferencija nam je upravo važna da aktualiziramo to pitanje, tu temu i da je učinimo sveprisutnom iz razloga budućih fondova koji nam dolaze, da se počnemo pripremati danas za ono što nam dolazi za tri ili četiri godine”, zaključio je Jurilj.
Kada su u pitanju instrumenti predpristupne pomoći koji stoje na raspolaganju BiH, šefica Sektora za koordinaciju pomoći Evropske unije u Direkciji za EU integracije Zara Halilović kazala je kako BiH iz prve pozicije vrlo ograničenih sredstava za period 2014.-2017. sada ulazi u period potpunog korištenja IPA II fondova, što znači da BiH može tražiti pomoć za jako bitne sektore koji su prije bili zatvoreni, a to su okoliš, poljoprivreda, ruralni razvoj, transport i energija.
Inače, EU je najveći donator na zapadnom Balkanu. Za finansijski period 2021. – 2027. predpristupni IPA program bit će uvećan za gotovo četvrtinu i na raspolaganju bi trebalo biti oko 15 milijardi eura.
Za tekući period koji se završava 2020. godine IPA program imao je na raspolaganju 11,7 milijardi eura za sve zemlje korisnice.