Po posljednjim zvaničnim podacima za 2017., dostupnim putem Poslovnih novina i LRC-a, u BiH postoje 32.292 kompanije koje su zbirno ostvarile ukupni prihod 65,485,823,432 KM, a od tog broja male kompanije čini njih 27.595 ili 85,45 posto, srednje 3.588 ili 11,11 posto, dok velikih ima 1.109 ili 3,43 posto.
Ukoliko se broj kompanija uporedi s podatkom o ostvarenim prihodima od prodaje, može se vidjeti da 85,45 posto kompanija ostvaruje 8,867 milijardi KM prihoda od prodaje, ili 13,54 posto. Sa druge strane, 1.109 velikih kompanija ili 3,43 posto od ukupnog broja, ostvaruje 44,385 milijardi KM prihoda od prodaje ili 67,78 posto.
To ustvari pokazuje, da ipak u BiH mali broj velikih kompanija ostvaruje 2/3 ukupnih prihoda od prodaje, te da su oni okosnica ekonomskog sistema BiH.
Kada su u pitanju koncentracija firmi i privredne aktivnosti prema regionima u BiH, većina ukupnog broja registriranih firmi skoncentrirana je u dvije najveće administrativne regije – Kanton Sarajevo i Banjalučka regija. Od ukupnog broja firmi u BiH, sjedište u samo te dvije regije ima 43,61 posto kompanija.
Kod malih i srednjih kompanija, na prva dva mjesta po djelatnostima nalaze se cestovni prijevoz robe i trgovina na veliko. Kada su u pitanju velike kompanije, među top pet djelatnosti četiri se odnose na trgovinu.
Troškovi plata za sva preduzeća iznosili su 8,935 milijardi KM, što čini 13,65 posto ukoliko taj podatak uporedimo sa ukupnim prihodima od prodaje, što čini i prosjek za sva preduzeća. Ipak, ukoliko analiziramo omjer prihoda od prodaje i troškova plata na nivou malih, srednjih i velikih preduzeća, mogu se primjetiti odstupanja.
Za mala preduzeća, taj omjer znatno je veći od ukupnog prosjeka i iznosi 19,18 posto. U principu, to znači, da u prosjeku jedan radnik firmu košta 19,18 posto ostvarenih prihoda po radniku. Nešto povoljnjiji omjer je za srednja preduzeća, te on iznosi 16.15 posto, ali je i ovaj broj iznad ukupnog prosjeka.
Po tim podacima, velika preduzeća su najefikasnija, te njih radnik košta 11,85 posto od ukupnih prihoda od prodaje, što je ispod prosjeka. Interesantno je da se 58,86 posto svih troškova plata generiše u velikim kompanijama, dok ostatak od 41,14 posto u malim i srednjim kompanijama.
Kada su u pitanju prihodi od izvoznih aktivnosti, dobiveni rezultati dosta su skromni za bh. preduzeća, a u konačnici i za državu. Po zvaničnim podacima od 65,485 milijardi KM prihoda od prodaje, koliko su ukupno ostvarile bh. kompanije, samo 15,42 posto ostvareno je od prihoda od izvoza ili 10,099 milijardi KM.
Podaci vezani za ostvarenu neto dobit bh. preduzeća nakon oporezivanja vrlo su interesantni. Ukupno, naše firme ostvarile su 3,060 milijardi KM neto dobiti, što čini 4,67 posto omjer neto dobiti spram ukupnih prihoda od prodaje.
Ukoliko te podatke uporedimo prema veličini kompanije, može se primjetiti da male i srednje kompanije ostvaruju veću neto dobit u odnosu na svoje prihode, te su iznadprosječni, za razliku od velikih kompanija, koje ostvaruju manju neto dobit u odnosu na svoje ukupne ostvarene prihode. Ipak, dobit velikih kompanija, u ukupnoj ostvarenoj dobiti čine 62,32 posto, a ostatak se odnosi na male i srednje kompanije.
Porez koji je država naplatila na osnovu ostvarene dobiti svih kompanija iznosi 0,405 milijardi KM, što iznosi samo 0,62 posto ukoliko taj podatak usporedimo sa ukupnim prihodima od prodaje koji iznose 65,485 milijardi KM.
Najveći relativni omjer plaćenog poreza na dobit u odnosu na ukupne prihode imale su male i srednje kompanije, tako da on iznosi 0,91 posto za male i 0,82 posto za srednje kompanije. Za razliku od njih, omjer za velike kompanije iznosio je 0,51 posto.
Kada je u pitanju segment malih kompanija, iako čine 13,54 posto ukupnih prihoda od prodaje, ostvaruju 17,09 posto ukupne neto dobiti, imaju najveći omjer prihoda i troškova plate, te najviše državi plaćaju poreza na dobit, u relativnom omjeru.
Segment srednjih kompanija pokazuje gotovo jednake omjere za sve pokazatelje, osim za omjer poreza na dobit, gdje postoje slične tendencije kao i kod malih kompanija.
Velike kompanije, iako imaju najveće omjere prihoda od prodaje i prihoda od izvoza, državi u relativnom iznosu najmanje uplate poreza na dobit. Kada su u pitanju troškovi plata, tu imaju povoljan omjer, u odnosu na male i srednje kompanije. Kada se taj omjer uporedi sa ostvarenom apsolutnom i relativnom neto dobiti, vidi se da postoji veliki prostor za povećanje plata radnika.
S obzirom na to da su ovdje većinski zastupljenje firme, koje na osnovu zvaničnih statističkih podataka radnike prijavljuju na plate koje su ispodprosječne, prostora za rast plata radnika definitivno ima, što ne bi ugrozilo poslovne aktivnosti firmi, a sa druge strane, makroekonomski gledano, dovelo bi do rasta agregatne potrošnje, koja je ključni faktor za dostizanje bržeg ekonomskog rasta BiH, pišu u novom broju Poslovne novine.