Prezentacijom nacrta Analize sistema srednjeg stručnog obrazovanja i obuke u Kantonu Sarajevo, danas je i zvanično predstavljen projekat Unaprijeđenje srednjeg stručnog obrazovanja u ovom kantonu. Prvom fazom aktivnosti utvrđena je potreba revidiranja nastavnih planova i programa za pet najtraženijih zanimanja: stolar, kuhar, krojač, varilac i elektrotehničar računara i informatike.
Rezultati analize provedenih na području Kantona Sarajevo pokazuju da su nepostojanje materijalnih uslova kompanija za provođenje stručne prakse, nedovoljan broj kompanija kvalificiranih za izvođenje praktične nastave na odgovarajući način, neusklađenost kurikuluma s očekivanjima kompanija u kojima se provodi stručna praksa te zastarjela oprema u školama – neki od glavnih izazova s kojima se suočavaju škole koje izvode praktičnu nastavu.
„Nemogućnost utjecaja na sadržaj stručne nastave koja se provodi u školama te nepostojanje finansijskih poticaja za kompanije u svrhu osiguravanja mjesta za stručnu praksu, dodatni su problemi sa kojima se susreću srednje stručne škole“ istakao je Amir Sarajlić, stručnjak za srednje stručno obrazovanje i obuku. „Uvođenje fleksibilnijih propisa za izvođenje praktične nastave na nivou KS i usklađivanje sa potrebama privrede, uz bolju promociju stručnih zanimanja usmjerenih prema učenicima i roditeljima, znatno bi unaprijedilo ovu oblast“ zaključio je Sarajlić.
„Analiza pokazuje da škole smatraju naophodnim dodatnu obuku za mentore zaposlene u kompanijama te uvođenje dodatnog broja novih, jer su vrlo često ograničene brojem osoblja koje može biti raspoređeno na mentorske poslove. Kompanije su imale oprečan stav“ naglašava Boris Ćurković, ekspert za obrazovanje i dodaje, „Kada se uporede odgovori škola i kompanija na pitanje u vezi s njihovom spremnošću da sudjeluju u izvođenju praktične nastave u kojem bi učenici boravili 50 posto ili više svog vremena u kompanijama, iz odgovora je vidljivo da su škole u potpunosti (100 posto) spremne prihvatiti takav model saradnje, za razliku od kompanija koje su u procentu od 68,5 posto izrazile svoju spremnost da prihvate pomenuti model saradnje ako bi kanton/općina snosio troškove naknada za učenike. Primjedba kompanija, zbog čega prakse nema u većem obimu, odnosila se na nepostojanje poticaja nadležnih institucija“.
Učesnici istraživanja prepoznali su Ministarstvo za obrazovanje, nauku, mlade i sport Kantona Sarajevo, Privrednu i obrtničku komoru te Stručne škole kao institucije koje bi trebale imati vodeću ulogu u pružanju podrške i koordinacije u procesu izvođenja praktične nastave.
