Drugi najveći kupac bila je Srbija koja je iz BiH uvezla električnu energiju u vrijednosti od oko 88 miliona eura, a treća na spisku kupaca je Švicarska koja je iz BiH uvezla struje u vrijednosti od 58 miliona eura.
Vrijednost struje koju je Hrvatska kupila od BiH u prvih šest mjeseci 2022. godine bila je nešto veća nego u istom periodu ove godine i iznosila je 107 miliona eura, ali je tada prva na spisku kupaca bila Srbija koja je iz BiH uvezla struju u vrijednosti od 157 miliona eura.
Ekonomisti su saglasni kako je jasno da će BiH i ubuduće imati kapaciteta za izvoz struje jer je ta zemlja tokom rata i nakon njega ostala bez brojnih proizvodnih kapaciteta koji su bili veliki potrošači, a kapaciteti energetskih postrojenja su istovremeno povećani gradnjom novih elektrana, piše Index.rs.
Izvoz je pritom prioritet za tri postojeće elektroprivrede koliko ih ima u BiH jer one na taj način kompenziraju gubitke koje imaju plasirajući jeftinu struju na domaćem tržištu.
“Cijene na tržištu su povoljnije od cijena u domaćoj potrošnji, tako da je ovo način da se rezultat poslovanja unaprijedi”, kazao je Nezavisnim novinama ekonomist Srđan Raković.
On istovremeno upozorava kako je temeljni problem proizvodnje struje u BiH koji cjenovno može utjecati i na vanjske kupce to što se najveći dio električne energije dobiva iz termoelektrana, a one su pak na udaru sve oštrijeg režima oporezivanja iz Evropske unije čiji je cilj smanjiti emisije štetnih tvari.
Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da je problem još složeniji jer elektrane temeljene na obnovljivim izvorima teško mogu zamijeniti termoelektrane, a većina njih davno je izgrađena i temeljena na zastarjelim tehnologijama.
Smatra da bez barem jedne nove termoelektrane na ugljen ili plin u takvim okolnostima BiH ubrzo može ostati bez sadašnjih viškova električne energije pa će se i sama morati orijentirati na uvoz.
