Bosna i Hercegovina će, prema predviđanjima Svjetske banke, imati rast BDP-a od 2,8 posto tokom 2024. godine. Za naredne dvije godine kažu da će rast biti 3,2, odnosno 3,9 posto.
“Domaći faktori nastavljaju podržavati umjereno ubrzanje rasta na Zapadnom Balkanu. Pored toga, u srednjem roku, postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji igraće ključnu ulogu u jačanju izvoza iz regiona“, rekla je Isolina Rossi, ekonomistkinja Svjetske banke i glavna autorica izvještaja.
Uprkos pozitivnoj perspektivi, region ostaje ranjiv na vanjske šokove. Dok se ekonomski rast na Zapadnom Balkanu jača, životni standardi se i dalje postepeno približavaju onima u naprednijim ekonomijama Evropske unije.
Međutim, zadržavanje rasta i ubrzanje tempa konvergencije zahtijeva strukturne reforme, uključujući one koje su navedene u Plan rasta Evropske unije.
“Ekonomska integracija je ključni pokretač rasta za male ekonomije poput onih na Zapadnom Balkanu. Da bi se potaknuo ovaj rast, zemlje bi trebale poboljšati regionalnu i trgovinu s Evropskom unijom, smanjiti vrijeme čekanja na granicama i integrirati sisteme plaćanja. Pored toga, rješavanje demografskih i tržišnih izazova zahtijeva snažan fokus na razvoj ljudskog kapitala. Za napredovanje od srednjeg do visokog prihoda, poboljšanje obrazovnih i zdravstvenih sistema je od suštinskog značaja“, rekla je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovu regiju.
Kako gotovo svaka četvrta osoba iz Zapadnog Balkana trenutno živi u inostranstvu, bolje upravljanje globalnom radnom snagom Zapadnog Balkana može biti ključni pokretač ekonomskog razvoja u regiji. Iako emigracija može predstavljati izazove, kao što su nedostatak radne snage, postoje i jasne prilike za korištenje migracije u ekonomske svrhe.
Prema izvještaju, kada se učinkovito upravlja, migracija može ublažiti siromaštvo, stimulirati izvoz i privući investicije, što na kraju rezultira stvaranjem radnih mjesta i transferom znanja, stoji između ostalog u izvještaju Svjetske banke.
