“Čini se da tržištima to nije problem, ali običnim ljudima jest”, rekao je novinarima generalni sekretar UN-a Antonio Guterres.
On je podvukao da su neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene birati između servisiranja duga i služenja narodu.
Podaci pokazuju da 3.3 milijarde ljudi danas živi u zemljama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.
Dug zemalja u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga, kao i dug SAD-a, koji je u 2022. godini iznosio 31 bilion dolara, prema izračunima UN-a, baziranim na podacima iz aprilskog izvještaja Međunarodnog monetarnog fonda o prognozama za svjetsku ekonomiju.
Kina je uvrštena u skupinu zemalja u razvoju, a po iznosu duga od 14 biliona dolara, zauzima drugo mjesto na globalnoj skali, nakon SAD-a.
Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri biliona dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2.9 odnosno 2.8 biliona dolara.
U toj skupini je i Njemačka gdje je javni dug premašio 2.7 biliona dolara. U skupini zemalja u razvoju javni dug rastao je u zadnjih 10 godina brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, navodeći veće potrebe za finansiranjem razvoja, na koje su se nadovezale pandemija i kriza troškova života.
Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori finansiranja, ističu autori izvještaja koji je objavio UN.
