Samo pet mjeseci nakon majske prognoze da će ekonomski rast Bosne i Hercegovine u 2022. usporiti sa prošlogodišnjih 7,5 na 2,7 posto, analitičari Svjetske banke (WB) “posuli su se pepelom“ i u svom jesenjem Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan konstatirali da je bosanskohercegovački bruto društveni proizvod (BDP) u prvom polugodištu povećan za 5,9 procenata, uz korekciju konačne godišnje projekcije na četiri posto.
Povećana potrošnja
“Rast je u prvoj polovini 2022. ostao robustan i potaknut je snažnim privatnim investicijama i većom privatnom potrošnjom.
Domaća potražnja je rasla po stopi od 5,5 procenata, a istovremeno je došlo do usporavanja negativnog neto izvoza u poređenju s istim periodom prošle godine. Domaća potražnja raste uslijed većih investicija, podržanih infrastrukturnim radovima i većom privatnom potrošnjom. To je potaknuto rastom nominalnih neto plata za ukupno 10,7 procenata (smanjenje za 0,7 posto u realnom smislu) i većim stranim doznakama, koje su porasle za 2,6 procenta u realnom smislu.
Na proizvodnoj strani, tokom prvog kvartala 2022. godine industrijska proizvodnja je usporena na 3,1 posto, sa 11,6 procenata godinu ranije.
Ukupna inflacija u julu povećala se za 16,7 procenata, što je inflaciju za period januar – juli 2022. podiglo na više od 12 posto, zbog rasta cijena hrane i prevoza. Cijene hrane su nastavile s rastom do 25,5 procenata u julu, što je rezultiralo stopom inflacije za hranu od 19,3 procenta u periodu januaru – juli. Paralelno, cijene prevoza su povećale za više od 26 procenata, uz efekat prelijevanja na ostale proizvode“, opisuju se u Izvještaju ekonomska kretanja koja su rezultirala ubrzanim rastom bh. BDP-a u prvih šest ovogodišnjih mjeseci.
Pozitivne iskorake analitičari Svjetske banke zapažaju i na tržištu rada, precizirajući da su u prvom kvartalu 2022. posao našle 42.000 osoba, čime je stopa zaposlenosti na godišnjem nivou povećana sa 38,4 na 40,1 posto. Primjećujući da na bh. tržištu rada “u određenoj mjeri nedostaju radnici“, analitičari Svjetske banke istovremeno upozoravaju da “stopa nezaposlenosti ostaje na visokih 16,7 procenata“.
Prilično ružičastim tonovima obojen je i dio Izvještaja posvećen bankarskom sektoru, koji je, kako se zaključuje, dobro kapitaliziran, a njegova profitabilnost se dalje povećava. “Kvalitet aktive je dodatno popravljen u poređenju s prethodnom godinom i periodom prije pandemije, uz smanjenje omjera nenaplativih i ukupnih kredita na kraju drugog kvartala na 5,2 procenta, s 5,7 posto u istom lanjskom periodu, odnosno osam posto iz 2019. godine.
Profitabilnost bankarskog sektora je poboljšana, obzirom na povećanje neto prihoda od kamata u odnosu na bruto prihod od 56,6 procenata u trećem kvartalu, nakon 53 posto godinu ranije, te umjereno povećan povrat po ulaganju za 1,6 procentnih poena, na 11,8 posto.
Konačno, izloženost valutnom riziku je smanjena, uz pad udjela indeksiranih i deviznih kredita za 6,9 procentnih poena, na 45,7 posto“, navodi se u Izvještaju, u kojem se sa daleko manje entuzijazma analiziraju podaci o fiskalnom deficitu BiH, koji će, prema procjeni Svjetske banke, na kraju godine iznositi 0,9 posto BDP-a, usljed potrošnje koja je premašila značajno povećane porezne prihode podržane visokom inflacijom.
“Rashodi u 2022. su uglavnom vođeni socijalnim mjerama za ublažavanje uticaja inflacije na domaćinstva, što će rezultirati povećanjem socijalnih davanja za 3,4 procentna poena, na 18,7 posto BDP-a. Veći rashodi odražavaju i predizbornu potrošnju, uključujući rast plata i značajan rast rashoda.
Javni dug se kreće oko 35 procenata BDP-a“, sumiraju iz Svjetske banke.
Što se, pak, tiče deficita tekućeg računa, u Izvještaju se opaža da je on, uz povećanje uvoza, u prvom polugodištu naglo povećan sa prošlogodišnjih 2,8 na 4,8 posto. “Potreba za vanjskim finansiranjem, usklađena za kapitalni priliv od 0,7 procenata BDP-a, u prvom kvartalu 2022. iznosila je 4,1 posto BDP-a, što je dvostruko više nego godinu ranije.
Nepovoljni trgovinski tokovi, između ostalog, doveli su do nominalnog naglog povećanja vanjskotrgovinskog deficita za 48 procenata u prvoj polovini 2022., odnosno do njegovog produbljenja za 4,6 postotnih poena BDP-a. Unatoč tome, deficit roba i usluga je smanjen na 14,3 procenta BDP-a, što predstavlja 2,2 procenta BDP-a manje nego u istom periodu prethodne godine – dijelom zbog povećanja neto prihoda od turizma za 1,1 procenta BDP-a.
Računi primarnih i sekundarnih prihoda su u širem smislu ostali nepromijenjeni, na oko 9,5 posto BDP-a, što je pomoglo održavanju vanjskog bilansa, uz priliv doznaka od tek nešto ispod osam procenata BDP-a.
Neto priliv stranih direktnih investicija je pokrio približno jednu trećinu vanjskog deficita, što je nominalno najniži iznos od 2016. godine.
Vladino i privatno vanjsko zaduživanje, zajedno sa zahvatanjem rezervi, više su nego premašili neto odliv iz portfelja i pomogli finansiranju preostalih potreba za zaduživanjem“, napominje se u Izvještaju, uz procjenu da će se vanjski deficit u 2022. povećati sa prošlogodišnjih 2,6 na 3,1 procenta BDP-a, a vanjskotrgovinski deficit dostići 25,1 posto BDP-a.
Izgledi i rizici
Kada je riječ o razvoju ekonomske situacije u BiH u ostatku godine i narednom srednjoročnom periodu, u Izvještaju se izražava očekivanje da će rast realne proizvodnje usporiti na četiri posto, “kako se privatna potrošnja bude usporavala zbog smanjenja raspoloživog prihoda, kao posljedica visoke inflacije i značajnog smanjenja neto izvoza, što će ublažiti povećanje ukupne potražnje“. Također se predviđa se da će rast realne proizvodnje 2024. dostići 3,2 posto, “vođen u velikoj mjeri povećanjem privatne potrošnje, podržane doznakama i potražnjom za radnicima“.
“Investicije u energetiku i infrastrukturu, kao što su vjetroelektrane i Koridor Vc, doprinijet će poticanju rasta u srednjoročnom periodu, iako ne u istoj mjeri kao u 2021. i 2022. godini.
Snažan izvoz vjerovatno će biti premašen većim uvozom, dijelom zbog infrastrukturnih projekata, što će zadržati visok trgovinski bilans od oko 25 procenata BDP-a tokom sljedeće dvije godine. To će, zauzvrat, vjerovatno povećati deficit tekućeg računa na preko 5,3 procenata BDP-a u 2023. i nešto ispod 4,5 procenata BDP-a u 2024. godini, bez obzira na prelazak na fiskalni suficit tokom srednjoročnog perioda.
Uzimajući u obzir poremećaje na tržištu energije zbog rata u Ukrajini, sada se predviđa da će inflatorni pritisak trajati duže nego što se prvobitno očekivalo. Stoga se inflacija predviđa na 11 procenata u 2022. godini, uz stabilizaciju tokom 2023. i 2024. na stope koje su bile prisutne prije pandemije, od oko dva procenta i niže.
Izostanak predizborne potrošnje i jednokratnih rashoda kao odgovor na cjenovne šokove bit će dijelom anuliran većim izdacima za plaćanje kamata. Ipak, u 2024. se očekuje povratak u fiskalni suficit“, prognoziraju analitičari Svjetske banke, koji, kada je riječ o rizicima koji ugrožavaju realizaciju navedenog scenarija, prvenstveno ističu da “produženi efekti rata u Ukrajini mogu imati negativan uticaj na zbirnu potražnju, zbog smanjenja povjerenja potrošača i poslovne zajednice“.
“Nadalje, neizvjesnosti u vezi s ratom i sankcijama mogu potkopati oporavak u Evropskoj uniji, što ima negativan uticaj na potražnju za izvozom iz BiH, osim kada je u pitanju energija.
Negativna kretanja na tržištu rada širom EU također bi mogla ograničiti priliv doznaka, koje podržavaju privatnu potrošnju.
Konačno, geopolitički rizici bi mogli dalje otežati domaće političke tenzije, uz negativne posljedice za poticanje toliko potrebnih strukturnih reformi“, upozoravaju iz Svjetske banke.
