Imajući to na umu, Brand Finance preuzeo je na sebe izazov identifikovanja najvrijednijih svjetskih brendova u svom godišnjem Global 500 izvještaju.
Na grafici, koristeći podatke iz najnovijeg izdanja izvještaja, ističe 100 najvrijednijih brendova u 2022.
Potpuna analiza najvrijednijih brendova
Sa povećanjem od 35 posto u odnosu na prošlogodišnji izvještaj, Apple je zadržao prvo mjesto na ljestvici najvrijednijih brendova na svijetu, sa vrijednošću od 335,1 milijardu dolara.
Ovo je najveća vrijednost nekog brenda ikada zabilježena u istoriji Global 500 izvještaja, koji se objavljuje svake godine od 2007.
Kao jedna od najvećih svjetskih tehnoloških kompanija, Apple dominira tržištem pametnih telefona, posebno u SAD-u, gdje više od 50 posto operativnih pametnih telefona sada čini iPhone.
Evo liste prvih 10 najvrijednijih brendova prema izvještaju:
Nakon Apple, na drugom mjestu je Amazon s vrijednošću brenda od 350,3 milijarde dolara. Ovo nije iznenađenje, s obzirom na to da je tehnološki gigant često disao za vratom kompaniji Apple na rang listi, a čak je bio i na prvom mjestu u prethodnim izdanjima izvještaja.
Još jedan brend koji vrijedi istaknuti je TikTok. Kompanija je zabilježila povećanje vrijednosti brenda za 215 posto u odnosu na prethodnu godinu, što ga čini najbrže rastućim brendom na cijeloj listi.
Između 2019. i 2021. godine, platforma je doživjela vrtoglavi rast korisničke baze sa 291,4 miliona na 655,9 miliona u samo dvije godine. Ako se ovaj rast nastavi, TikTok bi mogao dostići skoro milijardu korisnika do 2025. godine, prema projekcijama Insider Intelligencea.
Gdje se nalaze najvrijedniji brendovi?
Kada pogledamo gdje se nalaze ovi brendovi, vidimo da Sjedinjene Države i Kina čine 73 od 100 najboljih brendova na rang listi. Još više iznenađujuće – samo šest zemalja čini 94 posto liste.
Rast kineskih kompanija na globalnoj sceni ogleda se u ovoj vizuelizaciji. Poređenja radi, prije jedne decenije, samo šest kineskih kompanija ušlo je u rang 100 najboljih brendova kompanije Brand Finance, a nijedna od njih nije bila među 30 najboljih po vrijednosti brenda.
Zanimljivo je da evropske zemlje čine samo 14 posto liste, što je svjedočanstvo koliko se ekonomska dominacija Evrope smanjila tokom posljednjih nekoliko decenija.
Još 1960-ih, Evropa je činila skoro trećinu ukupnog svjetskog BDP-a. Ali do 2017. je pao na 16 posto. Prema prognozi Pardee centra Univerziteta u Denveru, očekuje se da će udio EU u globalnom BDP-u pasti na 10 posto do 2100. godine.
Naravno, ako nas je istorija nečemu naučila, to je da se mnogo toga može promijeniti tokom jednog vijeka. Kako će ovakvo rangiranje izgledati u narednim decenijama može se nagađati.
