Rad federalnog Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije je uvijek u fokusu javnosti, no, rat u Ukrajini i sve posljedice koje je on izazvao, posebno u sektoru energetike, itekako je učinilo Ministarstvo izloženim očekivanjima javnosti u skoro svim segmentima svog rada. Osim pitanja o rješavanju energetske situacije u postojećim uslovima, neki ranije započeti projekti poput dekarbonizacije energetskog sektora, sada su dobili posebnu težinu. O svemu tome za Business Magazine govori Nermin Džindić,
ministar energetike, rudarstva i industrije u Vladi Federacije BiH.
BM: Kao potpisinica Energy Community Treaty, Bosna i Hercegovina se obavezala da će provesti ključni EU zakon o energiji i okolišu, razvijati adekvatan regulatorni okvir i liberalizovati svoje tržište energije. Kako je sektor energije najvećim dijelom na nivou entiteta, koje je aktivnosti iz ove oblasti Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, odnosno, Vlada FBiH do sada poduzela iz ove oblasti i šta ove aktivnosti konkretno znače za energetski sektor?
DŽINDIĆ: Da, pored Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, Bosna i Hercegovina je potpisnica i Pariškog sporazuma, Sofijske deklaracije i drugih važnih konvencija i sporazuma, kojim smo stvorili obavezu da BiH postane karbonski neutralna država do 2050. godine. U kontekstu transponovanja ključnih EU zakona o energije i okolišu, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, u skladu sa Zakonom, vodi ove procese i koordinira aktivnosti sa entitetskim ministarstvima i Vladom Brčko Distrikta BiH, gdje su, osim Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Ministarstva okoliša i turizma FBiH, uključene i druge institucije iz Federacije BiH.
Dekarbonizacija energetskog sektora je imperativ za BiH, pa tako i za FBiH. Ovo je, ne samo naša obaveza, već i razvojna šansa, jer je upravo sektor energije možda i najvažniji pokretač privrednih aktivnosti u BiH pa je samim tim, proces dekarbonizacije energetike potrebno detaljno planirati i njegovu realizaciju sistemski započeti, na čemu ovo Ministarstvo aktivno radi, a sve sa ciljem da se razvije moderan, konkurentan, okolinski i klimatski održiv energetski sistem. Ovo će omogućiti privlačenje direktnih stranih investicija, ali i doprinijeti stvaranju novih radnih mjesta, smanjenju javnog duga i povećanju konkurentnosti ovog značajnog sektora.
U prilog navedenom govori činjenica da je Vlada FBiH, dala zeleno svijetlo i usvojila set modernih sektorskih zakona koje je pripremilo federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije i proslijedilo iste u parlamentarnu proceduru, a tu mislim na:
Nacrt Zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u Federaciji BiH
Nacrt Zakona o električnoj energiji Federacije BiH
Nacrt Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije,
Usvajanjem ovih zakonskih rješenja FBiH će dobiti šansu da uvede nove, zapadnoevropske standarde u energetski sektor, pogotovo kad imamo na umu sve izazove koji su u ovim turbulentnim vremenima stavljeni pred ovaj sektor, FBiH i u konačnici, pred cijelu BiH.
Nadalje, jedna od najvažnijih aktivnosti koja se provodi u BiH je svakako izrada Integrisanog energetskog i klimatskog plana Bosne i Hercegovine/ Federacije Bosne i Hercegovine za period 2021-2030. godina (NECP BiH/ECP). Ovim dokumentom se usklađuju višestruki ciljevi:
– Evropske unije u oblasti energetike i klime,
– Okvirne Konvencije Ujedinjenih nacija o promjeni klime,
– Pariški sporazum i
– Energetske zajednice.
NECP BiH će definisati ciljeve za povećanje mjera energijske efikasnosti, povećanja udjela obnovljivih izvora energije i smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine, kao i potrebne politike i mjere za njihovo ostvarivanje. U toku su pregovori sa Evropskom komisijom oko ciljeva za 2030. za BiH, gdje je poseban akcenat dat na definisanje ambicioznih ciljeva za svaku od dimenzija NECP-a, a za koje je realno da budu dostignuti do 2030. godine, što će u konačnici omogućiti dalji razvoj energetskog sektora FBiH.
BM: Na Vaš prijedlog Vlada FBiH je usvojila je obavezujuće ciljeve za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH. Šta tačno podrazumijevaju ovi ciljevi i koji od njih su do sada realizirani?
DŽINDIĆ: Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u FBiH koji je usvojen 2013. godine uređuje se oblast proizvodnje energije iz obnovljivih izvora sa fokusom na sistem podsticanja te je na osnovu istog bio urađen Akcioni plan za korištenje obnovljivih izvora energije u FBiH, kojim se predvidjelo da udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije u 2020. godini iznosi 41 posto što je u skladu sa preuzetim obavezama po Ugovoru o uspostavi Energetske zajednice. Imajući u vidu činjenicu da su se, od 2013. godine do danas, u sektoru obnovljivih izvora energije dogodile značajne promjene i razvojne mogućnosti, kao što sam već napomenuo Vlada FBiH proslijedila je u parlamentarnu proceduru Nacrt Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije koji predstavlja moderan europski prihvatljiv zakon.
BM: Da li je i šta urađeno na programima rješavanja socioekonomskih problema u procesu tranzicije sa energije uglja na čistu energiju? Da li već postoje, barem u nacrtima, projekti prekvalifikacija i mogućnosti zaposlenja za osobe koje će ostati bez posla sa ovom tranzicijom?
DŽINDIĆ: Energetska tranzicija je dugoročan proces i predstavlja fundamentalnu transformaciju sadašnjeg konvencionalnog energetskog sektora koji se bazira na korištenju uglja, prema ”novom” sektoru zasnovanom na proizvodnji električne i toplotne energije iz obnovljivih izvora energije. U okviru šireg projekta Podrške energetskoj tranziciji u regionima uglja na zapadnom Balkanu i Ukrajini, stručni tim Svjetske banke pruža tehničku pomoć BiH u vidu izrade mape puta ove tranzicije.
Tokom realizacije projekta, neophodno je ostvariti konstruktivni dijalog sa svim zainteresovanim stranama, odnosno subjektima koi su povezani sa tranzicijom ili na koje negativno ili pozitivno utiče proces proizvodnje i korištenja uglja u električnu ili toplotnu energiju.
S tim u vezi Federalno ministarstvo energije, rudarsva i industrije je u saradnji sa timom Svjetske banke koji rade na ovom projektu organizovalo sastanak i uputilo pozive institucijama na federalnom nivou kao bitnim akterima u ovom procesu. Do sada je održano niz sastanka i u završoj fazi je izrada Mape puta koja će obraditi i navedena pitanja.
Namjera tehničke podrške od Svjetske banke je da BiH pruži pomoć na pripremi preliminarne Mape puta za tranziciju uglja, uz navođenje upravljačkih struktura koje će biti nadležne za donošenje odluka i implementaciju, opcija za konverziju energije, preporuka za prekvalifikaciju i mobilnost radne snage, kao i prenamjenu zemljišta bivših rudnika i pratećih objekata. Takva Mapa puta bi određenim strukturama pomogla pri donošenju odluka vezanih za ugalj i energetski sektor.
Značajan aspekt pružanja podrške za Mapu puta je upoznavanje sa stavovima onih koji će biti pogođeni budućim odlukama u vezi s tranzicijom uglja na institucionalnom nivou, kao i na nivou lokalne zajednice.
Također, zajedno sa JP Elektroprivreda BiH i Svjetskom bankom, Vlada FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije rade na izradi planova sanacije u rudnicima, kao i plana upravljanja rudnicima u kontekstu globalnog trenda dekoarbonizacije.
BM: Koliko FBiH koristi potencijale za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u ovome trenutku i šta Ministarstvo i Vlada FBiH rade kako bi se ti potencijali koristili u značajnijoj mjeri?
DŽINDIĆ: FBiH raspolaže značajnim potencijalima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i ovo Ministarstvo zajedno sa drugim akterima u FBiH stvara još bolje pretpostavke za korištenje raspoloživih potencijala. U prilog navedenom, a kako bi se otklonile prepreke u daljnjem razvoju obnovljivih izvora energije, te omogućio jednostavan i brz prolazak kroz energetsku tranziciju i dekarbonizaciju potrebno je bilo unaprijediti i prilagoditi pravni okvir što je pretočeno kroz novi Nacrt Zakona. Bilo je potrebno djelovati stimulativno na sve učesnike te omogućiti ravnopravan tretman kroz uvođenje novih mehanizama, kako podsticaja, tako i drugih mogućnosti i načina učešća u budućoj proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije potrošači će imati mogućnost da sami proizvedu dio električne energije iz obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe, što bi uveliko povećalo korištenje potencijala iz obnovljivih izvora. S tim u vezi, ovo Ministarstvo kao predlagač novog zakona o obnovljivim izvorima energije i efikasne kogeneracije je uveo nove kategorije učesnika na tržištu, a tu prvenstveno mislim na prosumere i zajednice obnovljive energije.
BM: U kojoj mjeri aktuelna dešavanja sa invazijom Rusije na Ukrajinu utiče na energetski sektor u FBiH?
DŽINDIĆ: Dešavanja na globalnom političkom planu, uključujući rusku invaziju na Ukrajinu svakako utiču na energetsku politiku svih zemalja EU, regiona, tako i na BiH, odnosno FBiH. Aktuelna dešavanja su poremetila energetska tržišta i povećala cijenu energije i energenata, posebno cijenu gasa i nafte te izazvala zabrinutost u pogledu sigurnosti snabdijevanja energijom u svijetu i regionu, pa i kod nas. Naprijed navedeno se neminovno odrazilo na već evidentiranu slabost BiH, jer su ova dva važna energenta isključivo uvoznog karaktera. U takvim okolnostima FBiH će, zajedno sa svim ostalim relevantnim akterima, nastojati osigurati kvalitetno i sigurno snabdijevanje energijom i energentima svih potrošača.
BM: Cijene plina u FBiH su povećane 23,3 posto. Stručnjaci najavljuju novo poskupljenje cijena plina na jesen. Kakve su procjene u Vašem Ministarstvu, hoće li biti novog povećanja cijena plina?
DŽINDIĆ: Uz sve analize i projekcije cijena plina za naredni period, a imajući u vidu već pomenuta aktuelna dešavanja koja su rezultirala povećanjem cijena svih energenata, ali i kretanjem dolara na monetarnom tržištu, uz podložnosti cijena političkim uticajima i okolnostima, teško će se doći do željene stabilizacije ovog sektora.
To je činjenica na koju nijedna vlada ne može uticati, jer direktni zahtjevi za poskupljenja dolaze iz Rusije putem Gazproma sarajevskom Energoinvestu, koji isporučeni plin plaća prema ugovoru sa tom ruskom kompanijom. U Vladi FBiH činimo sve da zaštitimo građane koliko je to u našoj moći, donosimo mjere, subvencioniramo, ali u ovom slučaju neophodno je da se i kantoni uključe u donošenje provodivih rješenja.
BM: U kojoj mjeri je FBiH energetski stabilna? Na koji konkretan način se može osigurati energetska stabilnost FBiH?
DŽINDIĆ: Do sada je na tlu Federacije BiH svaki krajnji kupac energije i energenata imao osigurano pouzdano i kvalitetno snabdijevanje, što se značajno usložnjava aktuelnim dešavanjima u svijetu. Najveći izazov koji je stavljen pred FBiH, a u kontekstu je već pomenutih međunarodnih obaveza i trendova dekarbonizacije, jeste smanjenje proizvodnje električne energije iz termoenergetskih postrojenja. S ciljem premoštavanja navedene situacije Parlament FBiH je privremeno odobrio nastavak rada Bloka 4 u podružnici Termoelektrana Tuzla, Tuzla i Bloka 5 u podružnici Termoelektrana Kakanj. Najkonkretniji način kojim se može osigurati energetska stabilnost, kada je u pitanju proizvodnja električne energije, je povećanje udjela obnovljivih izvora energije u cjelokupnom miksu FBiH, uz povećanu implementaciju mjera energijske efikasnosti u svim vodećim prepoznatim sektorima, za što su stvorene realne pretpostavke donošenjem novog Zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije u FBiH.
Kada je upitanju naftni i gasni sektor, napominjem da je isti ovisan 100 posto o uvozu te će biti veliki izazov osigurati kontinuitet u snabdijevanju. Trenutno nema poremećaja u snabdijevanju tržišta FBiH naftnim derivatima uz napomenu da isti karakterišu povećane cijene, što predstavlja veliki izazov za budžete građana, ali i za privredu u cjelosti. Kada je u pitanju sektor prirodnog gasa potrebno je poduzeti sve aktivnosti da se produže važeći ugovori o snabdijevanju i transportu prirodnog gasa za FBiH. U ovim okolnostima važno je nastaviti započete aktivnosti na istraživanju i budućoj eventualnoj eksploataciji nafte i gasa na tlu FBiH.
BM: Vlada FBiH je na podržala odluku upravljačkih struktura Elektroprivrede BiH o odbijanju prijedloga novih alternativnih podizvođača ključne opreme prema EPC Ugovora za izgradnju bloka 7-450 MW u TE Tuzla. U javnosti su se već pojavile naznake da bi Elektroprivreda BiH, odnosno, FBiH po ovom osnovu mogle biti tužene od kineske strane. Koliko je ta mogućnost realna?
DŽINDIĆ: Vlada FBiH je krajem 2021. godine donijela zaključak kojim je zadužila JP Elektroprivreda BiH da nastavi pregovore sa EPC Izvođačem s ciljem realizacije EPC Ugovora sa novim podizvođačima ključne opreme, uz obezbjeđenje najboljih uslova za JP Elektroprivreda BiH i FBiH, uzimajući u obzir okolnosti koje su se u međuvremenu desile.
Izabrani tehnički i pravni konsultanti zajedno sa predstavnicima JP EPBiH, u okviru Stručnog imenovanog tima su pregledali dostavljenu dokumentaciju od strane EPC Izvođača i zaključili da predloženi podizvođač za projektovanje, izradu i ugradnju kotla, trenutno ne zadovoljava zahtjeve iz tendera. Pored navedenog, pokrenute su aktivnosti o prijedlogu za poduzimanje koraka koji će najbolje štiti interese Elektroprivrede BiH, odnosno Vlade FBiH kao većinskog vlasnika Elektroprivrede BiH.
