Zbog zabrane izvoza brašna, mlinari u Srbiji gomilaju zalihe, gube zaradu i tradicionalna tržišta, upozorio je direktor srbijanskog Poslovnog udruženja “Žitounija” Zdravko Šajatović.
“To je apslutno pogrešna politika, bez pravog obrazloženja. Petu nedjelju molimo državu da ukine zabranu koja nije trebalo ni da se uvodi, a ona uopšte ne reaguje. Mogli smo da izvezemo brašna za oko 8,5 miliona evra, jer nikad veće cijene nisu bile i plaćanje je 100 odsto avans.
Umjesto toga, magacini mlinara su puni, a na srpska tradicionalna tržišta u Sjevernoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i djelimično Albaniji došli su izvoznici iz Hrvatske, Mađarske, Bugarske i Turske. U prve tri države se izvozilo oko 100.000 tona godišnje i nikada izvoz nije ugrožavao snabdjevenost domaćeg tržišta, jer su kapaciteti pravljeni za bivšu Jugoslaviju“, rekao je Šajatović za Tanjug.
On je istaknuo da bi za 10 do 15 dana bili u stanju da izvezu 16.000 tona brašna u trenutku kada je najbolja konjuktura, jer su cijene sada oko 420 eura po toni.
“Kada nam ukinu zabranu izvoza, tržišta koja držimo već 50 godina bit će zasićena, a cijena će da padne“, potcrtao je Šajatović te naveo da će srbijanski mlinari zbog velikih zaliha morati smanjiti proizvodnju, što, prema njegovim riječima, znači da će biti ugrožena snabdjevenost domaćeg tržišta brašnom tipa 400 u pakovanjima do pet kilograma.
“Brašno tipa 400 čini svega 15 do 20 procenata od mljevenja pšenice i mlinarima se ne isplati da ga proizvode kad nemaju gdje da skladište ostale proizvode“, objasnio je on, ističući da mu nije jasno nizbog čega je dozvoljen izvoz 100.000 tona pšenice u Sjevernu Makedoniju.
“Tamo smo, prema statistici, izvozili oko 68.000 tona godišnje, a ove godine je prije zabrane već izvezeno oko 60.000 tona. To bi značilo da ovih 100.000 tona ide u reeksport, što znači da oviim potezom omogućavamo da rade mlinski kapaciteti u regionu, a naše ćemo zatvoriti“, zaključio je Šajatović.
