Inovativna biznis ideja i kreativan projekat finansiranje može ostvariti kroz crowdfunding, način putem kojeg obično veliki broj ljudi ulaže male količine novca i u konačnici postigne iznos zacrtan kao potreban za ostvarenje poslovnog plana. Da bi uspjela, crowdfunding kampanja mora da bude kreativna i zasnovana na jasnoj ideji šta je cilj koji će ispuniti prikupljeni novac.
Crowdfunding kampanje preduzetnika i biznisa se najčešće baziraju na realizaciji konkretne aktivnosti, kupovini proizvodnih mašina ili alata za rad, ili nečemu drugom što predstavlja suštinsku promjenu i ubrzava razvoj poslovanja, doprinosi smanjenju cijena proizvoda ili ih čini dostupnim većem tržištu, pojašnjava Vladica Jovanović, stručnjakinja za društveno organizovanje, crowdfunding i društveno odgovorne i održive inicijative i biznise.
Kao dio projekta „Ekonomsko osnaživanje žena – izgradnja boljeg“ koji provode UN Women i Fondacija 787 uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva, Vladica je o crowdfundingu kao alternativnom načinu finansiranja biznisa govorila na radionici organizovanoj za 15 bh. preduzetnica iz programa BizUp.
Kaže kako postoje četiri vrste crowdfundinga: donacijski, koji su neprofitni i često humanitarnog karaktera; nagradni, ili model gdje oni koji daju novac budu nagrađeni „perkom“/poklonom; i investicioni i crowdfunding pozajmice kojih u regionu za sada nema jer zahtijevaju specifične zakonske odredbe koje trenutno ne postoje.
„Najlakše je organizovati neprofitne kampanje jer to ljudi najbolje razumiju i najlakše će za to dati novac. Ljudi se osećaju dobro ukoliko daju za takvo nešto. Druga stvar je nagradni crowdfunding, jer ljudi vole da podrže dobre stvari, ali im je teško da to urade ukoliko, pored toga što su nešto podržali, ne dobiju nešto zauzvrat, čime će da racionalizuju svoj finansijski doprinos“, kaže Jovanović.
Uspješna kampanja
Neke od uspješnih crowdfunding kampanja u Bosni i Hercegovini bile su nagradne kampanje, organizovane uprkos tome što poznate platforme, poput Indiegogo i Kickstarter, nisu dostupne u našoj zemlji. Oni koji se odluče na te platforme za crowdfunding u tom slučaju traže posrednika, nekoga ko ima otvoren račun u državi u kojoj je moguće organizovati takvu kampanju, koji će im poslije prebaciti novac.
Upravo su takvu kampanju organizovali 27-godišnja Ružica Ivanović i tim koji vodi Gea Heal, hercegovački obrt koji proizvodi biljnu kozmetiku.
„Ipak je malo zeznutije nego što se čini na prvu. Sama suština crowdfunding kampanje je da napraviš pitch svoje ideje, tj. neki kratki opis, video, fotografije i da to predstaviš na jednoj od platformi za crowdfunding. Po meni je to realno najbolji način za prikupljanje sredstava, jer tu ljudi direktno ulažu u tvoju ideju. Sam postavljaš sve svoje parametre, sam praviš budžet tačno onako kako ti odgovara za tvoju ideju i mislim da je crowdfunding stvarno jedan super način da se prikupe sredstva, pogotovo za biznis u nastajanju“, kazala je Ivanović.
Sa bh. bankovnim računom nije moguće koristiti platforme Indiegogo i Kickstarter, ali su Ružica i njene kolegice i kolege pronašli alternativu. Uz pomoć i-platforme, inicijative koja podržava i podstiče razvoj BiH kroz uvezivanje dijaspore u Švicarskoj, proveli su kampanju preko Wemakeit. Kampanja Gea Heal 2020. godine je sakupila 7.000 franaka uz pomoć čega je registrovan obrt, otvoren prostor za rad i kupljen destilator za eterična ulja.
„Danas pravimo proizvode koji su približni starim tradicionalnim melemima i koristimo sastojke s područja Hercegovine“, kaže ova likovna umjetnica i ljubiteljica prirode i dodaje: „Glavna ideja Gea Heal je da proizvodimo eterična ulja“.
Ivanović navodi kako je za osmišljavanje i provedbu crowdfunding kampanje potreban tim ljudi, a kako se njihov sastojao od osoba zaduženih za marketing, video, fotografije i pisane materijale, osoba zaduženih za administraciju, kao i onih koji će pripremati „perkove“ i baviti se proizvodima. Naglašava koliko je važna priprema.
„Jedna od stvari koju crowdfunding zahtijeva je veliki tim ljudi koji rade na pripremi i sama priprema je jednako teška koliko i sama kampanja dok traje, tako da bih crowdfunding preporučila onima koji imaju jaku volju i jasno postavljenu ideju u glavi i ljudima koji su istrajni u tom procesu rada. Mi smo se spremali 2,5 mjeseca a kampanja je trajala mjesec dana“,dodaje Ivanović.
Planiranje sredstava
U Evropi postoji više od 300 platformi za različite tipove crowdfunding kampanja, kaže Vladica i dodaje da je moguće iskoristiti i vlastitu web stranicu za takvu kampanju, naročito ukoliko postoji integrisan platni sistem na njoj. Pojašnjava da je za planiranje sredstava koja će se prikupljati tokom kampanje važno uračunati i dodatne troškove pored, naprimjer, nabavke mašine za rad, poput troškova transporta, uvoza ukoliko proizvod dolazi izvan BiH, poreza, troškove izrade perkova i procenat za posrednika ukoliko se radi na nekoj od stranih platformi.
„Ako novac od crowdfunding kampanje dođe kao prihod – da li se plaća porez? Ako si fizičko lice, onda moraš to iskomunicirati u kampanji da bi ti ljudi vjerovali. I tu mogu da postoje porezi. O svemu tome treba da se razmišlja i da se uračuna. Iza crowdfundinga postoji mnogo administrativnog posla, i troškova, mimo neto iznosa koji je potreban“, kaže Ivanović.
Dodaje kako su najčešće greške pogrešna procjena vremena i truda potrebnih za crowdfunding kampanju, i pretpostavka da sve može da napravi jedna osoba. Smatra kako je za kampanju potrebno barem troje ljudi – osoba za vođenje kampanje ili lice kampanje, osoba za pripremu i realizaciju komunikacije za društvene mreže, i neko da se bavi logistikom i administracijom.
Crowdfunding nije namijenjen samo onima koji tek počinju, nego i onima koji već imaju pokrenutu poslovnu ideju, a treba im podrška za značajan razvoj. Tako i 24-godišnja Emina Kapetanović, izvršna direktorica i suosnivačica start-upa Motus Health, planira da pokrene crowdfunding kampanju i traži finansijsku podršku kako bi pokrenula certifikaciju mobilne aplikacije za rehabilitaciju i socijalizaciju nakon moždanog udara kao medicinskog uređaja.
Nakon što je njen otac krajem 2019. godine imao moždani udar, a porodica ostala bez uputa i znanja o tome kako se brinuti o njemu, kao IT studentica ova Mostarka je razmišljala kako da pronađe rješenje. Sa idejom o aplikaciji koja bi pomogla u rehabilitaciji i socijalizaciji u takvom zdravstvenom stanju, zajedno sa timom je pobijedila na regionalnom takmičenju u inovacijama, a kasnije dobila podršku i kroz druga takmičenja i programe. Takva ideja privukla je i investitora iz Njemačke, gdje se uskoro planira preseliti, i raditi na razvoju ove poslovne ideje.
„Nama je na prvu izgledalo vrlo jednostavno napraviti crowdfunding kampanju, napraviš račun na nekoj od crowdfunding platformi i gotovo. Međutim, potpuno je drugačije, tu ide videografija koja je jako skupa, marketing i cijela logistika aplikacije“, kaže Kapetanović.i dodaje kako su višemjesečne pripreme pri kraju i kako kampanju planiraju pokrenuti u aprilu.
Ovaj članak je nastao u okviru projekta „Ekonomsko osnaživanje žena u Bosni i Hercegovini – izgradnja boljeg“ koji provodi UN Women u BiH uz finansijsku podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
