Adi Turković je u GS1 Bosne i Hercegovine počeo raditi prije 10 godina, odmah po završetku fakulteta. Rad u GS1 predstavljao je veliki izazov, no želja za učenjem je bila velika i konstantna, što je početkom godine rezultiralo njegovim imenovanjem na mjesto direktora GS1 Bosne i Hercegovine. Prije ovog imenovanja, obavljao je funkciju rukovodioca tehničkog odjela. Tokom svog desetogodišnjeg rada u GS1 BiH, Turković je učestvovao i bio aktivni član nekoliko projekata na globalnom nivou GS1 mreže, dok je na projektu GS1 klaster imenovan za lidera projekta. Njegov predan rada biva prepoznat 2020. godine i postaje dobitnik Everyone Makes a Difference Award, nagrade za uspješnost za 2020. godinu. ZA Business magazine direktor Turković pojašnjava rad i suštinu GS1, te govori o budućim planovima ove organizacije.
BM: Za početak molimo da predstavite GS1 BiH – od kada poslujete na tržištu BiH, koliko članica imate…) Šta sve GS1 BiH nudi bh. tržištu i koje su prednosti korištenja GS1 standarda za korisnike?
TURKOVIĆ: GS1 Bosne i Hercegovine je neutralna i neprofitna organizacija koja je dio Međunarodne organizacije GS1 sa sjedištem u Briselu, Belgiji. Na tržištu Bosne i Hercegovine prisutni smo već 27 godina. Danas imamo preko 1.800 preduzeća iz Bosne i Hercegovine koje koriste naše usluge. Tu spadaju kako ona mikro preduzeća koja imaju samo jednog zaposlenog, pa do velikih preduzeća sa hiljadama proizvoda i zaposlenih. Mi svojim članicama nudimo prvenstveno GS1 standarde za identifikaciju, elektronsku razmjenu podataka i upravljanje poslovnim procesima, zatim edukaciju i pomoć u primjeni GS1 standarda, kako preduzećima tako i državnim institucijama. GS1 standardi, usluge i rješenja su dizajnirani da poboljšaju efikasnost, sigurnost i vidljivost lanca snabdijevanja preko fizičkih i digitalnih kanala u širokom spektru sektora. Oni čine poslovni jezik koji identificira, bilježi i dijeli ključne informacije o proizvodima, lokacijama, imovini i mnogo toga još. Činjenica da se GS1 Standardi koriste u preko 150 zemalja u svijetu, da se GTIN (Globalni broj trgovinske jedinice – GS1 barkod) skenira preko šest milijardi puta dnevno, govori o njihovom značaju. Naši standardi su najzastupljeniji standardi u svijetu i primjenjuju se u svim sektorima privrede, od proizvodnje, trgovine, zdravstva, logistike, transporta, finasija i dr.. Jedan od najprepoznatljivijih GS1 Standarda bez kojeg je danas nemoguće zamisliti svijet je GTIN. Teško da danas možemo zamisliti poslovanje i na bh. tržištu bez 387 barkoda.
Nadalje, danas svi pričamo o digitalizaciji, a upravo je tu težište Međunarodne organizacije GS1 u posljednjim godinama. Barkod je obezbijedio identifikaciju u fizičkom svijetu, a svi znamo da se poslovanje sve više i više transformira u digitalno. Upravo je globalna primjena GS1 standarda omogućila da Međunarodna organizacija GS1 danas sarađuje sa Amazonom, Googleom, eBayom i svim ostalim relevatnim “igračima” u ovoj oblasti. A upravo ta znanja i uspješne evropske i svjetske poslovne prakse činimo dostupnim i našim članicama u Bosni i Hercegovini i tako želimo ići u korak sa vremenom.
BM: U kojim područjima u BiH su GS1 standardi najzastupljeniji, a gdje postoje najveće šanse/potencijal za primjenu ovih standarda u našoj zemlji?
TURKOVIĆ: GS1 je posvećena uvođenju, primjeni i razvoju standardizacije u automatskoj identifikaciji, elektronskoj razmjeni podataka i upravljanju poslovnim procesima. GS1 Standardi u našoj zemlji su najzastupljeniji u proizvodnji, trgovini, logistici i zdravstvu i upravo ovi sektori predstavljaju i najveću šansu za primjenu i unapređenje ovih standarda kod nas. Naša misija je da pomognemo prije svega trgovcima i potrošačima da u obostranom interesu imaju označene proizvode na standardiziran način kao i da imaju standardiziran set informacija koji prati identifikaciju tog proizvoda. U praksi to znači da jedan proizvod uvijek ima isti barkod, isti naziv brenda, funkcionalni naziv proizvoda, količinu i sl. Ideja je da se na početku u lancima snabdijevanja uradi identifikacija i da svi učesnici u lancima snabdijevanja koriste GS1 identifikaciju koja je međunarodno priznata, a ne da proizvode označavaju sa internim šiframa i lokalnim nazivima. Pokazalo se da sva lokalna rješenja kad-tad moraju da se prevedu u standardna rješenja, jer dolazi do problema pogotovo na ino tržištima. Identifkacija je bitna u svim sektorima, pa tako je negdje i uvedena zakonska obaveza za njihovu primjenu. U Bosni i Hercegovini imamo primjer da lijekovi moraju imati oznaki GTIN-a. U Srbiji je zakonska obaveza označavanja svih proizvoda GTIN-om ili QR kodom. Projekat u kojem vidimo veliki potencijal u narednom periodu je elektronska razmjena podataka (EDI). Danas uz svu modernu tehnologiju opet imamo situaciju gdje visoko obrazovani ljudski kadar gubi ogromnu snagu i vrijeme na “prekucavanje” podataka. Tako, kad pričamo sa bh. firmama mnoge kažu: “mi imamo elektronsku razmjenu podataka”, a da li je stvarno tako? Elektronska razmjena podataka (EDI) je razmjena poslovnih dokumenata između računara, u standardnom elektronskom formatu između poslovnih partnera. Ono što treba naglasiti je da slanje narudžbenice, otpremnice ili fakture putem e-maila ne predstavlja elektronsku razmjenu podataka i to je najveća pogreška sa kojom se susrećemo na bh. tržištu. „Ja imam elektronsku razmjenu podataka, sve svoje narudžbenice šaljem i primam e-mailom“. Ok i šta onda dalje radiš? „Unosim ih u računar“. Dakle, prekucavaš ih i faktor ljudske greške je i dalje ogroman. Kada govorimo o elektronskoj razmjeni podataka, govorimo o komunikaciji između dva računara, bez ljudskog faktora, bez bilo kakvog prekucavanja podataka. A kako je to moguće? Vrlo jednostavno: upotrebom GS1 standarda.
Prelaskom sa papirne razmjene poslovnih dokumenata na onu koja je elektronska, smanjuju se troškovi, povećana je brzina obrade, smanjuju se greške i tako su poboljšani odnosi sa poslovnim partnerima Servis za razmjenu preko određenih identifikatora (npr. GS1 Globalnog lokacijskog broja…) poznaje pošiljatelja i primatelja. Servis može vidjeti da li je preuzet određeni dokument i kad je preuzet. Primatelj vidi novi dokument, preuzima ga i vraća u format koji razumije njegov software i kreira dokument sa stavkama. Želimo napraviti ekosistem kojim će biti moguće spremno krenuti u ePoslovanje, a sve u cilju poboljšavanja poslovnog okruženja i smanjenja troškova poslovanja.
BM: U kojoj mjeri su kompanije u BiH spremne da prihvate savremene trendove kada je u pitanju digitalizacija, pri čemu ponajprije mislimo na primjenu GS1 standarda?
TURKOVIĆ: Više nije pitanje da li smo spremni prihvatiti savremene trendove, već koliko brzo i efikasno možemo implementirati projekte. Inače, rekao bih da u suprotnom, ostajemo u kamenom dobu. Puno se pisalo o Industriji 4.0, a posljednji podaci i istraživanja govore da je Bosna i Hercegovina na nivou Industrije 2.5, što je nivo implementacije ERP sistema. Nažalost, moram potvrditi ovu činjenicu, ali mislim da se može uhvatiti korak sa vremenom i mi u GS1 smo spremni pomoći bh privredi sa našim znanjem. Upravo je projekat EDI prioritet i tu u posljednjim godinama primjećujemo napredak. Pandemija korona virusa je u velikoj mjeri doprinijela da se EDI polako prihvata kao prioritet u preduzećima, a tek u 2022. godini očekujem značajnije iskorake u tome. Kao primjer se može uzeti e-račun: e-Račun u Evropi štedi od tri do šest eura po jednom poslanom, odnosno zaprimljenom računu, a ulaganjem u e-obradu i pohranu podataka znatno se smanjuju ljudske pogreške pri unosu podataka. Moram napomenuti da u Bosni i Hercegovini ne postoje zakonske prepreke za implementaciju elektronskog dokumenta, ali želim i da napomenem da zajedno trebamo izvršiti pritisak na državu da se pobrine za napredniji sistem fiskalizacije koji treba omogućiti moderne poslovne procese, što naravno uključuje elektronsku razmjenu podataka. Zamislite da zaprimite eRačun, a po zakonu ste dužni imati fiskalni račun – barem skeniran. Opet imamo ljudski faktor i manuelni rad. Prihvatanje promjena nikada nije lako, ali potrebno je imati viziju i slijediti istu. Mi u GS1 zaista imamo viziju kako uspješno možemo digitalizirati vaše poslovanje i pozivamo sve svoje članice da nam se obrate kako više ne bi gubili dragocijeno vrijeme.
BM: Da li je i u kojoj mjeri opravdan strah ljudi da će sa višim stepenom digitalizacije u kompanijama doći do gašenja njihovih radnih mjesta?
TURKOVIĆ: Svakodnevno se susrećemo sa pomenutim strahom od gubitka određenog radnog mjesta. Međutim, naravno da isti nije opravdan. Možemo upravo i navesti inovacije barkoda iz 1970-tih. Nekada nije bilo barkodova u trgovinama, sve se zapisivalo. Na proizvode su se ljepile cijene na svaki pojedinačni proizvod. Otpori za implementaciju barkoda su bili veliki. Međutim, zajedničkim naporima i dogovorima poslovnih ljudi kreiran je barkod koji je tada kroz sistem kreirao baze podataka proizvoda i cijena. Barkod je bio ključ preko kojeg dođete u sistem podataka o proizvodu. Riječ je o tehnologiji koja brzo sortira, prihvata i obrađuje podatke. Vjerujte da ljudi koji su lijepili cijena na proizvode nisu izgubili posao, već su brže odrađivali poslove, smanjeni su troškovi poslovanja, a samim tim i proizvođač je profitirao jer je cijena proizvoda smanjena. Cilj inovacija je da čitavo društvo ima benefite, a digitalizacija je zapravo alat današnjeg doba koji nam omogućava da automatiziramo, unaprijedimo poslovne procese, te efikasnije iskoristimo isti ljudski resurs za puno bitniji posao.
BM: Koje nove usluge nudite bh. tržištu i koji su benefiti od njihove primjene za korisnike?
TURKOVIĆ: Barkodovi su preduvjet za poslovanje sa zemljama u Evropskoj uniji i uopšte za međunarodnu trgovinu. Kriza je, kompanije odlaze u stečaj, nelikvidnost ugrožava ekonomiju, a GS1 Bosne i Hercegovine bilježi rast članstva. Mi u članstvu imamo oko 1.800 članica, a 95-97 posto su male firme i obrti. Ljudi često ne znaju dovoljno o zahtjevima međunarodnog tržišta te se zato mi i bavimo potrebnim edukacijama, od kojih je posebno značajna GS1 konferencija u maju 2022. godine. Našim članovima nudimo da budu ažurni sa trendovima digitalizacije i da imaju pristup relevanim informacijama. Pomažemo im da efikasno implementiraju projekte digitalizacije u polju lanca snabdijevanja. Tema koja nije prioritet velikom broju preduzeća je upravljanje matičnim podacima proizvoda te kvalitet istih. Nismo ni svjesni koliko kvalitet matičnih podataka može uticati na kvalitet poslovanja, te koje probleme može prouzrokovati. Da li ste uopšte razmislili o tome da li vaš proizvod ima tačne podatke o visini, širini, dubini, težini u vašem poslovnom sistemu. Na osnovu ovih podataka se kreiraju putanje za distribuciju proizvoda. Ako podaci nisu tačni i nisu sinhronizirani sa vašim poslovnim partnerima imamo probleme u čitavom lancu snabdijevanja. Npr. planiramo distribuciju proizvoda, i naravno da su nam dimenzije ambalaže bitne kako bi smanjili troškove prijevoza i maksimalno iskoristili kamion, ali ne možemo isplanirati jer su podaci pogrešni i onda imamo pretrpane ili nedovoljno iskorištene prostore u kamionu, veće troškove i kazne i sve ostalo što slijedi uz to. Ili drugi primjer je kada planiramo skladišni prostor i tačno se zna koliko proizvoda može stati na jednu paletu kako bi što efikasnije iskoristili potencijal svog skladišta, ali kada paleta dođe ona uopšte ne odgovara podacima koje mi imamo. Ili još jedan primjer sa kojim se često susrećemo je kad popunjavamo police u prodavnicama i pravimo planograme proizvoda, ali informacije o proizvodima (visina, širina, dubina) nisu tačne i kada dođe do realizacije “naguravamo” proizvode na police, i mnogi drugi primjeri. Ove godine smo planirali kreirati grupu stručnjaka iz privrede koja će se baviti upravo ovim pitanjem, pitanjem matičnih podataka. Naš cilj je da krenemo u implementaciju naprednih sistema za upravljanje matičnim podacima zasnovanim na GS1 Standardima koji su se već dokazali u primjeni na evropskim i svjetskim tržištima.
BM: Stalno ste u neposrednom kontaktu sa članicama GS1 Bosne i Hercegovine. Koji su najčešći problemi sa kojima Vam se kompanije obraćaju, na koji način ih informirati o svjetskim trendovima?
TURKOVIĆ: Najčešći problem sa kojima se kompanije susreću su upravo matični podaci i identifikacija logističkih jedinica prilikom izvoza. Tek kada krenu da izvoze kompanije počinju da shvataju značaj i ulogu GS1 Standarda i tada nas zovu i traže brza i efikasna rješenja. Mi kroz svoje stalne i besplatne edukacije koje organizujemo putem seminara, webinara, konferencija, kroz brošure koje pravimo i besplatno distribuiramo našim članicama, elektronske i štampane novosti pokušavamo pripremiti bh. privredu na primjenu ovih poslovnih standarda. Prošle godine smo mnogo pričali o logistici, hijerarhijama pakovanja i označavanju istih upravo iz razloga jer ulaskom velikih “igrača” na naše tržište poput Lidla, mnoge male kompanije će biti nespremne za distribuciju proizvoda, a uvjereni smo da uz malo truda i pripreme svi možemo biti spremni. Također smo uspostavili i saradnju sa fakultetima kako bi mladi kadar koji tek treba doći na tržište pripremili i upoznali sa GS1 standardima.
BM: Prošle godine se navršilo 50 godina od kako je razvijen GTIN ili kako ga mi poznajemo GS1 barkod broj. Šta je barkod donio svjetskoj ekonomiji?
TURKOVIĆ: Nedavno je BBC objavio listu od 50 događaja koji su stvorili modernu ekonomiju, a tu se našao i barkod. Temelj za barkod postavljen je davne 1948. godine kada je vizionar Joseph Woodland u Philadephiji prstima svoje ruke provukao linije kroz pijesak i zamislio osnovni princip funkcionisanja barkoda. Tadašnja tehnologija nije omogućila efikasnu implementaciju i potrajalo je sve do početka 1970-tih kada su se industrijski lideri složili oko potrebe da se stvori sistem za jedinstvenu identifikaciju svakog pojedinog proizvoda sa ciljem unapređenja poslovanja. Konačno, juna 1974. godine na kasi u supermarketu u Ohio-u je skeniran prvi proizvod, Wrigley’s žvakaće gume, na kojem se nalazio barkod. Žvakaće gume su prodane, a što je označilo početak primjene barkoda. Barkod je sve do današnjeg vremena omogućio značajna unapređenja u maloprodaji, logistici i čitavom lancu snabdijevanja. Za barkod se kaže da je temelj digitalizacije i da je proces digitalizacije počeo prije 50 godina uvođenjem barkoda i uvjereni smo da i će GS1 u narednih 50 godine igrati vrlo važnu ulogu u modernoj ekonomiji.
GS1 konferencija u maju
BM: Za maj je najavljena Konferencija GS1 BiH, koje teme će biti u njenom fokusu ove godine?
TURKOVIĆ: Upravo će glavna tema biti upravljanje matičnim podacima. Međunarodna organizacija je pokrenula projekat harmonizacije atributa proizvoda na nivou čitavog svijeta. Kao rezultat tog projekta imamo Global Data Model (GDM). Želimo našem tržištu približiti značaj efikasnog upravljanja matičnim podacima, a onda fokus da stavimo na globalni model matičnih podataka i da ukažemo na važnost istog. Kao što sam prethodno rekao, ova tema je često zanemarena, a da nismo svjesni kakva unaprijeđenja u poslovanju možemo postići. Imamo velike promjene na tržištu u pogledu zahtjeva evropskog tržišta i to je razlog zašto je ova tema zapravo fokus ove godine. Imamo potvrde eminentnih stručnjaka iz ove oblasti iz Njemačke, Belgije i Češke Republike za učešće na 6. GS1 Konferenciji, i možemo reći da je već tradicionalna i da je mjesto susreta stručnjaka iz lanca snabdijevanja, privrednika, akademske zajednice. Naš cilj je da zajedničkim snagama donesemo smjernice i da utičemo na to da se poslovno okruženje popravlja, da se prate svjetski trendovi i da bh. privreda ne zaostaje u razvoju.
Priznanje i poticaj
BM: Dobitnik ste Everyone Makes a Difference Award, nagrade za uspješnost za 2020. godinu. Možete li nam reći nešto više o projektima koje ste vodili i u kojima ste učestvovali, a zahvaljujući kojem ste dobili ovo prestižno priznanje?
TURKOVIĆ: GS1 Everyone Makes a Difference Award je nagrada koja ima za cilj da istakne pojedinca u GS1 zajednici, a koji su ostvarili poseban doprinos za unapređenje GS1 Standarda. Počašćen sam što sam se tako pridružio jednom uskom krugu stručnih ljudi koji su meni ranije bili mentori i nesebično davali svoje znanje.
Jedan od uspješnih projekata koje sam u GS1 Bosne i Hercegovine vodio je GS1 Print. Alat koji generiše logističke naljepnice, koji je preveden do sada na 14 različitih jezika, a generiše više od dva miliona logisitčkih naljepnica godišnje. GS1 Print koriste članice GS1 od Bosne i Hercegovine, Austrije, pa do Novog Zelanda. Ovaj alat za generisanje logističkih naljepnica svojim članicama nudimo besplatno kako bi članice što efikasnije mogle identificirati svoje palete u lancu snabdijevanja.
Drugi projekat na koji sam vrlo ponosan je GS1 Activate. Puno bih mogao pričati o njemu, ali suština je da danas na tržište ni jedan proizvod ne može doći bez da GS1 Bosne i Hercegovine nema osnovne podatke o tom proizvodu u svojoj bazi podataka, a koja se istovremeno sinhronizira sa Međunarodnom bazom podataka u GS1 u Briselu. Cilj projekta je pomoći kompanijama u svijetu da kroz jedinstvenu identifikaciju sedam osnovnih atributa, osiguraju svoje proizvode i svoj brend.
Nagrada je, osim priznanja za moj dosadašnji rad, također i dodatni poticaj za moju buduću aktivnost i rad na pomoći našim privrednicima u uspješnoj implementaciji ovih poslovnih standarda. Cijenim činjenicu da je put kojim idem, skupa sa timom GS1 Bosne i Hercegovine uspješan i da je globalno prepoznat. Tokom svih ovih godina, vjerovao sam u GS1 kao zajednicu koja teži poboljšavanju poslovnog svijeta. Također vjerujem i u snagu bh. privrede i u brojne mlade ljude koji žele da mijenjaju svijet, da se uspješno dokazuju i da zajedno vodimo ovu zemlju naprijed, da manje pričamo o politici, a više o privredi i našim dostignućima i da se u svijetu pokažemo kao zemlja koja zaista ima potencijala, a svi znamo da ima.
