Države Evropske unije nisu se uspjele dogovoriti o zajedničkoj reakciji na rast cijena energenata na vanrednom sastanku resornih ministara, a pojedine članice su tražile reformu regulativa dok su se druge tome čvrsto usprotivile.
Cijene gasa u Evropi su dostigle rekordni nivo ove jeseni i još su ekstremno visoke, uslijed čega je većina država EU reagovala vanrednim mjerama poput ograničavanja rasta cijene i dotacija kako bi pomogla u smanjenju računa potrošačima.
Države međutim pokušavaju se dogovoriti o dugoročnijem planu kako bi se zaštitile od variranja cijena fosilnih goriva, što kako tvrde Španija, Francuska, Češka Republika i Grčka zahtijeva veću reformu načina na koji funkcioniraju energetska tržišta u EU.
”Nema usaglašene pozicije o tome da li intevrencionističke mjere trebaju biti usvojene na nivou EU i primijenjene u svim državama članicama”, kazao je nakon sastanka slovenački ministar za infrastrukturu Jernej Vrtovec, čija zemlja predsjedava EU.
Španija se zalagala za to da EU države zajedno kupuju gas i predložila da se državama pojedinačno omogući da izađu iz aktuelnog EU sistema određivanja cijena električne energije.
Ti prijedlozi naišli su na otpor drugih država, koje smatraju da ne treba mijenjati energetske zakone EU kao odgovor na, kako tvrde, kratkoročni skok cijena.
Devet država, uključujući Njemačku – najveću evropsku ekonomiju i tržište struje – izdale su zajedničko saopćenje uoči sastanka u kojem navode da neće podržati reformu EU tržišta struje.
”To neće biti rješenje za ublažavanje sadašnjeg rasta cijena energenata povezano sa tržištem fosilnih goriva”, navele su te zemlje u saopćenju.
Evropska komisija analizira dizajn evropskog tržišta struje i prikuplja podatke o ponašanju snabdjevača gasa nakon što su pojedine zemlje optužile ruski Gasprom da manipuliše tržištem kako bi porasle cijene.
Portparol komisije je saopćio da je Brisel poslao upitnike “sa namjerom da utvrdi da li je aktuelna situacija na tržištima gasa u Evropi rezultat komercijalnog ponašanja tržišnih učesnika”.
Komisija će također utvrditi prednosti i mane zajedničke kupovine gasa na nivou EU.
”Dosta tema treba razmotriti – ko će platiti troškove nabavke i skladištenja gasa, kako će gas biti transportovan iz različitih regiona”, kazala je evropska komesarka za energiju Kadri Simson.
Simsonova je dodala da je u kontaktu sa vlastima u Sjedinjenim Američkim Državama, Norveškoj i Kataru oko aktuelne nestašice gasa kako bi obezbijedila dodatne količine. Ona nije pominjala Rusiju.
Američki visoki savjetnik za globalnu energetsku bezbjednost Amos Haustein kazao da se američka vlada ne miješa u poslovanja kompanija i da samo Rusija može pomoći Evropi.
Claude Turmes, ministar energetike Luksemburga, kazao je da je Španija “previše optimistična kada tvrdi da bi zajednička nabavka riješila krizu”.
Manje od sedam dana uoči međunarodnog samita o klimatskim promjenama COP26, rast cijena energenata je izazvao tenzije među članicama EU dok se pripremaju da pregovaraju o nizu novih politika za suzbijanje klimatskih promjena, uključujući i veće poreske stope za zagađujuća goriva.
Mađarski premijer Viktor Orban je odbacio ove planove kao “utopijsku fantaziju”, što je u suprotnosti sa stavovima drugih država koje tvrde da bi veće cijene fosilnih goriva trebalo da izazovu brži prelaz na lokalno proizvedenu obnovljivu energiju sa niskom stopom emisija štetnih gasova.
