| Cijene nafte porasle su u četvrtak na međunarodnim tržištima prema 69 dolara, poduprte slabijim dolarom nakon stišavanja straha od inflacije u SAD-u i padom zaliha benzina nakon blokirane prerade u Teksasu zbog zimske oluje. |
| Cijena barela na londonskom je tržištu porasla 88 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 68,78 dolara. Na američkom se tržištu barelom trgovalo po 78 centi višoj cijeni, od 65,22 dolara. Tržišta su pozorno pratila podatke o inflaciji u SAD-u.
“Strah od inflacije slabi jer je indeks potrošačkih cijena (CPI) u SAD-u u februari iznosio 1,7 posto. Rezultat je pad prinosa na državne obveznice i stabilizacija dionica, uz rekordnu vrijednost Dow indeksa. Dolar zato slabi, a to pomaže nafti”, tumači Tamas Varga iz PVM Oil Associatesa. Slabiji dolar znači veću kupovnu moć imatelja ostalih valuta, a time i jaču potražnju za naftom. Potporu cijenama pružio je po Vargi i veliki pad američkih zaliha benzina u prošloj sedmici, za 11,9 miliona barela, pokazao je izvještajvlade. Očekivao se osjetno blaži pad, za 3,5 miliona barela. “(To) znači da će rafinerije trošiti sve više nafte i time promijeniti trend rasta zaliha kojem smo svjedočili u protekle tri sedmice zbog zimske oluje Uri”, dodao je Varga. Zalihe sirove nafte porasle su pak za 13,8 miliona barela, znatno više no što se očekivalo, budući da naftna industrija i dalje osjeća posljedice zimske oluje koja je sredinom februara zaustavila preradu i proizvodnju u Teksasu. Podršku cijenama pruža i usvajanje 1.900 milijardi dolara ‘teškog’ paketa koronapoticaja u Zastupničkom domu američkog Kongresa, prva velika pobjeda predsjednika Joea Bidena od preuzimanja dužnosti. Očekuje se da će potaknuti ekonomiju i potražnju za energentima. Odvojeno je Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) na svojoj internetskoj stranici objavila da je cijena barela referentne košarice nafte njezinih članica u srijedu iznosila 65,60 dolara, što znači da je oslabila 78 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja. |
|
|
