Udruženje „Alumni Prve bošnjačke gimnazije“ je organizovalo online panel na temu „Digitalna transformacija društva – razvojna šansa Bosne i Hercegovine“, drugu u nizu online sesija za našu budućnost #Bosnae2050? u kojem je planirana kontinuirana diskusija o temama bitnim za promišljanje budućnosti Bosne i Hercegovine.
Na panelu su prepoznati procesi koje su inicirale IT korporacije u BiH, nevladin sektor i asocijacije u kojima su već realizovani različiti projekti sa različitim nivoima vlasti, koje treba pozdraviti, podržati i nastaviti u budućnosti.
„Javnosti smo nedavno predstavili novu inicijativu „École 42“ u saradnji sa partnerima iz Francuske. Radi se o novom konceptu učenja kroz praksu, odnosno učenja da nešto naučiš. Umjesto ex-cathedra predavanja, mnogo pažnje se pridodaje mentorstvu. Umjesto ocjena, učenici prelaze različite nivoe, koji poslodavcima daju jasniju sliku o znanju kandidata.“ – pojasnio je Amir Mulalić, osnivač Centra za kompjutersku edukaciju (CCED) koji je široko prepoznat kao predvodnik u industrijskoj IT edukaciji u BiH. Mulalić je podcrtao ulogu informacionih tehnologija u obrazovanju mladih i osposobljavanju za poslove budućnosti, a time i za razvoj države BiH.
„Trenutno imamo šansu i trebamo standardizovati radne materijale za e-learning s ciljem afirmacije bosanskog jezika i bosanskog jezičkog standarda u ovoj oblasti. To bi trebao biti jedan od strateških ciljeva naše države.“ – dodao je Mulalić.
Panelisti su složni u zaključku da IT industrija može zadržati mlade u BiH, te da je treba tretirati kao industriju od posebnog strateškog značaja.
„Trend rasta IT sektora definitivno trebamo iskoristiti, a pogotovo mlađe generacije kao pravac u kojem mogu ostvariti svjetski standard življenja u našoj domovini. Potražnja za inžinjerima je u konstantnom rastu i manjak inžinjerske snage je evidentan toliko da firme odbijaju ponude za projekte, zbog nedostatka kvalifikovane radne snage. To je naša šansa.“ – izjavio je Kerim Balić, mladi poduzetnik, suvlasnik i tehnički direktor bh. kompanije Ankora.
Radna mjesta u IT industriji su zagarantovana, a pored rada u postojećim kompanijama, primjena digitalnih tehnologija otvara niz mogućnosti za poduzetništvo, odnosno pokretanje samostalnih biznisa.
“Iako do sada nije došlo do ozbiljnih pomaka u donošenju i implementaciji digitalnih strategija na bilo kojem od nivoa vlasti u BiH, to ne znači da IT sektor, edukatori i pojedinci koji imaju dobre ideje, viziju i konekcije, ne mogu uraditi svoj dio. Naprotiv. Mnogo toga se može uraditi i bez državne strategije, koja, naravno, jeste važna, ali budući da već znamo kako stvari u našoj zemlji funkcionišu, treba nam biti jasno da od čekanja nema ništa. Zato je pored pritiska stručne javnosti na nadležne institucije, važno i kontinuirano raditi na digitalizaciji društva i kreirati nove prilike.” – kazala je Latifa Imamović, iz softverske kompanije Klika, koja je magistrirala na temi “IT – razvojna šansa Bosne i Hercegovine”. Imamović je učestvovala u međunarodnim programima vezanim za inovacije, projektima i aktivnostima vezanim za bh. startup scenu i aktivno je uključena u djelovanje Bit Alijanse, udruženja bh. IT kompanija, na inicijativama usmjerenim ka popularizaciji IT-a u BiH i povezivanju obrazovnih institucija i IT poslovne zajednice.
„Neke od značajnih modernih praksi i načina poslovanja koje mogu ubrzati digitalnu transformaciju su korištenje agilnih metodologija rada, korištenje svih benefita koje pruža digitalizacija baza podataka, što uključuje metrike uspjeha i donošenje strateških odluka na osnovu stvarnih podataka, te konstantno stremljenje ka poboljšanju korisničkog iskustva.“ – kazala je tokom panela Samra Tanović, direktorica servisa u firmi Atlantbh.
Feđa Kulenović, informacijski stručnjak koji se već više od 15 godina bavi digitalnom transformacijom u vladinom, nevladinom, obrazovnom i poslovnom okruženju, istakao je kako mi danas ne živimo u digitalnom, već post-digitalnom dobu.
„Tehnologija je danas uveliko sastavni dio naših života. Nikada ne smijemo zaboraviti činjenicu da tehnologiju prave ljudi, tako da uvijek u centru svih tehnoloških rješenja mora biti čovjek.“ – izjavio je Kulenović, čiji je rad većinom vezan za podatkovne nauke, te oblasti upravljanja znanjem, informacijsku etiku, otvoreno znanje i stvaranje korisničkih zajednica oko slobodnog i otvorenog softwarea.
