Za razliku od ostatka svijeta, posebno njenog ekonomski razvijenog dijela, gdje mališani i tinejdžeri maštaju o karijeri astronauta, pilota, nuklearnog fizičara, doktora medicine, glumca ili vrhunskog sportiste, u Bosni i Hercegovini idealom profesionalnog ostvarenja smatra se, ako već ne može na političkoj funkciji, “uhljebljenje“ u državnom činovničkom aparatu, koji je svojevrsni sinonim za sintagmu “lak, a parali posao“, budući da podrazumijeva minimalan rad, nikakvu odgovornost i platu u najgorem slučaju triput veću od prosječne u realnom sektoru. Tako koncipirana, bosanskohercegovačka javna uprava – od općinskog do državnog nivoa, osim što direktno finansijski iscrpljuje porezne obveznike koji plaćaju nerad birokratije najbrojnije u Evropi u odnosu na broj stanovnika, te im svojom neefikasnošću multiplicirano usložnjava ionako nezavidne životne uvjete, ujedno je i veliki izvor korupcije (skoro polovina slučajeva korupcije prijavljenih Transparency internationalu BiH odnosi se na javnu upravu), kočnica ekonomskog napretka zemlje (između ostalog, prema Doing Business listi Svjetske banke, zbog kompliciranih birokratskih procedura i neefikasne javne uprave, samo u šest država svijeta teže je pokrenuti biznis nego u BiH), ali i jedna od dubokih sistemskih provalija koja BiH dijeli od članstva u Evropskoj uniji.
U pokušaju da tu sumornu sliku bh. javne uprave barem donekle popravi, Evropska unija odlučila se da finansira Program za mlade državne službenike u BiH, koji realizira British Council.
Stručno usavršavanje
“Program je posebno skrojen put profesionalnog usavršavanja za službenike na svim nivoima javne administracije u Bosni i Hercegovini.
S ciljem unapređenja rada javne uprave u BiH, putem osnaživanja mladih državnih službenika koji su zaduženi za proces pristupanja Evropskoj uniji i koji će biti nosioci promjena u toku procesa proširenja, EU investira 1,5 miliona eura u ovaj program koji će trajati dvije godine.
Program podrazumijeva stručne treninge, radne razmjene između institucija unutar BiH i razmjene sa institucijama na prostoru zapadnog Balkana, kao i rad na prijedlozima inicijativa i politika za poboljšanje rada državne službe. Treninge je osmislio i provodi tim iz College of Europe u belgijskom Brižu, koji, kao obrazovna ustanova bliska radu institucija EU, omogućava polaznicima pristup vrhunskim predavačima i umrežavanje sa zvaničnicima Generalne direkcije za proširenje i politiku susjedstva.
Program je prilika za usavršavanje za 50 državnih službenika i službenica. Upravo smo okončali trening fazu sa prvih 25 polaznika i polaznica, a slijedi period priprema za razmjene i rad na prijedlozima javnih politika koji će biti predstavljeni u septembru 2021. godine“, objašnjava za naš magazin Amila Lagumdžija, direktorica British Councila u BiH.
Podsjećajući da “i strategija proširenja Evropske unije za zapadni Balkan ističe da je, reforma javne uprave osnovni faktor za jačanje upravljanja na svim nivoima i poboljšanje kvaliteta i odgovornosti uprave, pa tako i jačanje pozicije BiH u procesu EU integracija“, ona ujedno ukazuje na činjenicu da je u posljednjem Izvještaju EU o napretku BiH, iz oktobra 2020. godine, konstatirano da nije došlo do napretka u oblasti reforme bh. javne uprave.
“Nedostatak zdrave institucionalne koordinacije i saradnje sprečava usvajanje i provođenje politika koje bi osigurale minimalne standarde postupanja sa građanima i preduzećima.
Osim fragmentiranosti, politizacija uprave, posebno u kadrovskom domenu, nedostatak transparentnosti, loš i nerazvijen koncept e-uprave, navode se kao značajni nedostaci. Kapaciteti za EU integracije su nerazvijeni i postoji nedostatak održivosti sistema obuke i profesionalnog razvoja osoblja unutar sistema javne administracije.
Ovakvi zaključci navode na jasnu potrebu za unapređenje vještina i kapaciteta te promoviranje sistema zasnovanog na zaslugama u postojećoj javnoj upravi“, naglašava Lagumdžija.
S obzirom da je bh. birokatski aparat izuzetno glomazan, skup i neefikasan, što je, između ostalog, jedan od glavnih faktora koji odvraća strane investitore od ulaganja u našu zemlju, kao logičan se nameće zaključak da bi njegova racionalizacija poboljšala poslovni ambijent u BiH i doprinijela njenom ukupnom ekonomskom napretku, između ostalog imajući u vidu pretpostavku da bi se smanjenjem troškova administracije oslobodila značajna novčana sredstva za ulaganje u privredu i izgradnju infrastrukture koja je preduvjet za razvoj ekonomije. S tim u vezi, uz opasku da su “preklapajuće nadležnosti, dupliranje funkcija i nejasne linije odgovornosti na četiri nivoa vlasti jasne otežavajuće okolnosti“, Lagumdžija naglašava da je “reforma javne uprave u ranim fazama svog dugotrajnog i kompleksnog puta te smanjenje troškova javne administracije ne možemo gledati kao osnovno rješenje za poboljšanje privrede“, ali se slaže da bi “stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja putem usvajanja specifičnih preporuka moglo dovesti do postepenog ekonomskog rasta“.
“Indeks Svjetske banke Doing Business 2019, koji analizira propise koji poboljšavaju ili ograničavaju poslovnu aktivnost, stavlja Bosnu i Hercegovinu na najniži rang u regiji, a prema Indeksu globalne konkurentnosti 2019. Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je najmanje konkurentna ekonomija u Evropi.
Prema preporukama, BiH bi trebala smanjiti institucionalne i regulatorne barijere, pojednostaviti i uskladiti postupke registracije preduzeća, usklađivati ključne poslovne zakone, olakšati ulazak na tržište, ojačati vladavinu prava te nadzorne i regulatorne institucije, podići nivo digitalizacije (uključujući dostupnost elektronskog potpisa u cijeloj zemlji) i jačati poslovno okruženje uz osiguranje zaštite okoliša.
Na kraju, ponovo dolazimo do potrebe za poboljšanje koordinacije i saradnje između različitih nivoa vlasti da bi se ostvario jedinstveni tržišni prostor i osnažila sposobnost suočavanja sa konkurencijom i tržištem EU“, potcrtava Lagumdžija.
Bilo da se radi o ekonomskim ili općedruštvenim benefitima reforme javne uprave u BiH, ključnu, a nije pretjerano reći i nepremostivu prepreku za uspješnu provedbu tog procesa, predstavlja javna tajna da su praktično svi uposlenici bh. birokratskom aparatu na svim nivoima radno mjesto dobili po osnovu stranačkih i porodičnih veza.
Upitni efekti
Naime, upitno je kako je uopće moguć napredak u reformi javne uprave prije nego što se promijeni koncept načina zapošljavanja koji isključivo podrazumijeva podobnost, a ne sposobnost, te kao takav predstavlja osnovni uzrok njene nefunkcionalnosti, budući da oni koji su posao dobili stranačkim i porodičnim vezama nemaju ni znanja ni motiva za poboljšanje svog rada jer su, neovisno o svojim rezultatima, apsolutno nedodirljivi. O toj dilemi te na pitanja o kriterijima za odabir polaznika i eventualnoj prethodnoj provjeri načina na koji su oni došli do zaposlenja u državnoj službi, Lagumdžija kaže sljedeće:
“Polaznici su odabrani putem otvorenog konkursa nakon kojeg je uslijedila selekcija zasnovana na ocjenjivanju prema akademskim i stručnim kriterijima definisanim Programom.
Kandidati su prošli procjenu nivoa znanja engleskog jezika i krug intervjua sa stručnom komisijom na kojem su argumentirali i predstavili svoje prijedloge javne politike koja bi upućivala na rješavanje nekog od konkretnih prioriteta u procesu pridruživanja EU. Odabrani učesnici su pokazali odličan nivo poznavanja prilika u BiH, ideje za unapređenje rada javne administracije po stručnim oblastima, kao i motivaciju da doprinesu promjenama neophodnim u predstojećem periodu na putu ka EU“.
Podrška malim i srednjim preduzećima
“Prilagođeno trenutnoj situaciji, trening program podrazumijeva kombinovani način učenja u virtuelnim učionicama sa raznolikim aktivnostima, kao što su radionice, individualne i grupne sesije, virtuelne posjete, uvodni govori i panel diskusije, simulacije, metode igranja uloga te radni sastanci.
Obuka koju pohađaju je prilagođena profilima učesnika i specifičnim potrebama uprave u BiH. Obuhvata četiri generalne teme, a to su Razumijevanje dinamike EU, BiH i politika proširenja, Upravljanje promjenom za bolju efikasnost javnih usluga, Put od oblikovanje politike do evaluacije.
Nakon ove akademske obuke, slijedi mentorisana izrada prijedloga javnih politika. Učesnici i učesnice dalje usavršavaju prijedloge na osnovu znanja stečenog tokom radnih razmjena između institucija unutar BiH kao i tokom razmjena iskustava sa institucijama u regiji i posjete institucijama EU u Belgiji“, precizira Lagumdžija.
