Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) jedan je od najvećih stranih ulagača u Bosni i Hercegovini, sa investicijskim portfolijom koji čini ukupno 190 projekata, vrijednih više od 2,7 milijardi eura.
Trenutno su u BiH aktivna 94 projekta EBRD-a, vrijednija od 1,3 milijarde eura. Koliko na njihovu realizaciju, kao i na plan budućih aktivnosti te finansijske institucije u našoj zemlji, utiče već gotovo godinu dana prisutna pandemija korona virusa, u razgovoru za Business Magazine objašnjava Manuela Naessl, direktorica EBRD u BiH.
BM: U kojoj mjeri i na koji način se pandemija odrazila na rad EBRD-a u Bosni i Hercegovini – koji projekti su njome odgođeni ili usporeni?
NAESSL: Pandemija je imala dramatičan uticaj na privredu. Za EBRD je ovo bio jasan poziv da zasučemo rukave kako bismo udvostručili napore i još više radili na održavanju preduzeća u poslovnim i vitalnim infrastrukturnim projektima.
Iako je pandemija koronavirusa promijenila način na koji radimo – umjesto da posjećujemo klijente ili imamo sastanke licem u lice sa zvaničnicima, rad od kuće znači da naše klijente i predstavnike vlade sada viđamo virtualno, i dalje imamo česte razgovore. Samo vrlo mali broj manjih projekata iz privatnog sektora nije se ostvario u 2020. godini kao rezultat pandemije, ali smo na svim vitalnim infrastrukturnim projektima napredovali prema planu, a implementacija postojećih projekata čak je i premašila naša očekivanja.
Bili smo razočarani kada smo vidjeli da su neke reforme odgođene zbog opravdane usredotočenosti na odgovor na krizu i zdravstveni sektor, ali se nadamo da će se napori na reformama udvostručiti u 2021. godini.
BM: S druge strane, EBRD je bio prilično aktivan u podršci BiH u odgovoru na COVID krizu. Možete li ukratko sumirati sve aktivnosti (posebno one u vidu finansijske podrške) EBRD-a poduzete u tom smjeru?
NAESSL: U 2020. godini uložili smo gotovo 200 miliona eura kroz 23 projekta. To je više od onoga što smo ikada uradili u BiH.
Posebno smo ponosni što možemo reći da je gotovo 50 posto našeg finansiranja u 2020. godini pripalo privatnom sektoru, uglavnom posredstvom lokalnih banaka, kako bi se podržalo kreditiranje mikro, malih i srednjih poduzeća. To pokazuje da je naša podrška bila najpotrebnija da pružimo ruku pomoći privatnim preduzećima.
Sarađivali smo s bankama i mikrofinansijskim institucijama kako bismo lokalnim preduzećima ponudili bolji pristup finansiranju. Osigurali smo obrtni kapital i kratkoročnu likvidnost.
Udružili smo se s Evropskom unijom u programu Tima Europa za finansiranje poboljšanja konkurentnosti lokalnih preduzeća. Drugi prioritet nam je bilo zeleno finansiranje i održiva, kvalitetna infrastruktura za građane. Primjer je naš paket finansiranja za poboljšanje energetske efikasnosti javnih zgrada u Sarajevu i ulaganja u održiv i efikasan javni prevoz u Kantonu. Također bih spomenula našu podršku poboljšanju vodosnabdijevanja u Banja Luci i Gradačcu te smanjenju prometnih gužvi u Sarajevu.
BM: Jedan od široj bh. javnosti najpoznatijih projekata EBRD-a, koji nije prekidan ni tokom pandemije, jeste kontinuirana podrška malim i srednjim preduzećima. Šta su njegove glavne karakteristike i ciljevi, kakvi su dosadašnji rezultati i kako će teći njegova dalja provedba?
NAESSL: Mala i srednja preduzeća dominiraju u ekonomiji BiH. Prema OECD-u, bilo je oko 30.000 malih i srednjih preduzeća u 2017. godini, što je 99,1 posto svih preduzeća koja posluju u BiH. Većina su mikro preduzeća. Ipak, mala i srednja preduzeća stvaraju većinu radnih mjesta u zemlji i daju najveći doprinos BDP-u. To objašnjava zašto je podrška malim i srednjim preduzećima od vitalne važnosti, a EBRD to čini godinama. Naš fokus je na rješavanju glavnih izazova kao što su pristup finansiranju, preduzeća na čijem su čelu žene, standardi, inovacije i konkurentnost, kao i prekogranična trgovina.
Kriza uzrokovana koronavirusom nije promijenila našu poziciju, ali je, ako ništa drugo, izoštrila i dodatno naglasila naš pristup – BiH trebaju dinamična preduzeća koja su inovativna, zdrava i dovoljno jaka da se takmiče ne samo na domaćem tržištu, već i šire. Proces pristupanja EU ključan je u tom pogledu, nudeći neuporedive mogućnosti onima koji se mogu suočiti s izazovom. EBRD je ključni promotor procesa integracije i često smo u mogućnosti kombinirati finansiranje sa poticajima koje finansiraju donatori te tehničkom i savjetodavnom podrškom.
Osim finansiranja koje je EBRD preko lokalnih banaka osigurala malim i srednjim preduzećima, također smo pružali savjete i podršku vladi da uspostavi kreditno-garantne fondove u oba entiteta. Ta sredstva jesu i bit će vitalna kako bi se osiguralo kontinuirano kreditiranje privatnih preduzeća tokom i nakon pandemije.
BM: EBRD, između ostalog, učestvuje i u projektima jačanja energijske efikasnosti u BiH – koje su najbitnije aktuelnosti na tom polju djelovanja?
NAESSL: U ovoj oblasti još uvijek postoji nekoliko problema kojima se treba pozabaviti, jer postoji mnogo neiskorištenih prilika.
Prvo, postoji velika potreba za podizanjem svijesti javnosti o povezanosti između onečišćenja zraka (uključujući onečišćenje zraka u zatvorenom), mjera energetske efikasnosti i uštede energije (troškova). Raširena upotreba uglja za grijanje u Sarajevu i nedostatak emisijskih standarda za automobile znači da zagađenje zraka često dostiže opasne nivoe. Mnogo je stvari koje pojedinci i vlasti mogu učiniti ekonomično i sa značajnim pozitivnim uticajem na živote ljudi, a Banka je spremna pomoći. Već sarađujemo s lokalnim bankama, preko naše Kreditne linije za zeleno finansiranje, kako bismo pružili bespovratna sredstva pojedincima koji ulažu u mjere energetske efikasnosti. Također ulažemo u bolji javni prevoz i, kao što je spomenuto, u energetsku efikasnost javnih zgrada.
Drugo, postoji potreba za postavljanjem standarda i određivanje minimalnih zahtjeva energetskih svojstava.
I na kraju, svi moramo sarađivati na bržoj provedbi održivih i korisnih projekata. Neki dobri projekti zaustavljaju se zbog političke napetosti, dok bi oni koristili građanima.
BM: Šta je još bilo u fokusu EBRD-a u BiH u proteklim pandemijskim mjesecima – šta biste, osim spomenutih, izdvojili kao najznačajnije projekte započete ili realizirane u tom periodu?
NAESSL: Već sam spomenula veći dio stvari koje smo radili u proteklih godinu dana. Osim našeg rada na finansiranju malih i srednjih preduzeća i savjetodavne podrške za uspostavljanje kreditno-garantnih fondova, posebno sam zadovoljna što smo potpisali i stand-by liniju za Agenciju za osiguranje depozita u iznosu od 30 miliona eura. To znači da je lokalni finansijski sektor dodatno ojačan.
Također smo podržali izravnog stranog investitora sa velikim ulaganjem u BiH, pri čemu se nadamo stvaranju novih mogućnosti zapošljavanja i daljnjim ulaganjima u budućnosti.
Na kraju, mnogi ključni infrastrukturni projekti koje je EBRD prethodno finansirao sa vladom, kantonima i općinama u BiH dobro su napredovali i pružit će jednako zapošljavanje i podršku privredi u 2021. godini.
BM: Šta su strateški prioriteti EBRD-a u BiH za 2021. godinu – koliko će se EBRD strategija, pod uticajem pandemije, razlikovati od dosadašnje?
NAESSL: Naš rad određuje naša dugoročna strategija, kao i kratkoročne potrebe na terenu. Naša trenutna strategija za BiH, koja će biti ažurirana krajem ove godine, identificira tri sljedeća prioriteta – restrukturiranje i širenje lokalnog privatnog sektora, uspostavljanje čvršćih veza širim regionalnim tržištima te promociju efikasnijeg i održivijeg korištenja resursa. Iako ove sveobuhvatne teme ostaju imperativ i još uvijek su validne, očekujemo da će u 2021. naš svakodnevni rad još uvijek biti pod uticajem pandemije, njenih posljedica i oporavka.
Ovdje je neophodno izgraditi bolje ekonomije kako bi se krenulo prema održivom i uključivom rastu. Vjerujemo da će pandemija dovesti do trajnih promjena, a izazov za zemlju poput BiH je da sada proces vraćanja proizvodnje pretvore u priliku.
Apsolutno se moramo usredotočiti na reforme, posebno da državna poduzeća postanu efikasnija, napredujući na putu ka pristupanju Evropskoj uniji i čineći BiH privlačnijom za ulaganja u privatni sektor. Čvrsto smo uvjereni da je to moguće.
BM: Prema raspoloživim informacijama, EBRD samo u Kantonu Sarajevo realizira sedam projekata, ukupne vrijednosti veće od 100 miliona eura. Koliki hendikep u realizaciji tih projekta predstavljaju učestale promjene kantonalnih vlasti i koliko je u cjelini nestabilna politička situacija u BiH otežavajući faktor za djelovanje EBRD-a?
NAESSL: Česte promjene vlasti nikada nisu lagane, ali s ponosom možemo reći da smo dobro sarađivali sa svim upravama i nastavili fokus na poboljšanja javnog prevoza i energetsku efikasnost u okviru EBRD inicijative Zeleni gradovi.
Hendikep koji ostaje je kapacitet implementacija ne samo na nivou kantona, već općenito – reforma javne uprave, napredak u reformi državnih poduzeća i daljnje poboljšanje efikasnosti, pomoći će uspješnoj provedbi projekata.
To je, također, razlog zašto su projekti EBRD-a uglavnom povezani s napretkom reformi i koracima kako bi se operacije učinile efikasnijima i finansijski održivijima – na dugoročnu korist svih građana.
