Prema prognozama Svjetske banke, ove godine doći će do globalnog ekonomskog pada od 5,2 posto.
“To bi predstavljalo najdublju recesiju od Drugog svjetskog rata, pri čemu bi većina ekonomija doživjela najveći pad proizvodnje po glavi stanovnika od 1870. godine“, saopštila je Svjetska banka u svom najnovijem izvještaju Globalni ekonomski izgledi (Global Economic Prospects).
Svjetska banka očekuje da, usljed ozbiljnog poremećaja domaće potražnje i ponude, trgovine i finansija, ekonomska aktivnost razvijenih zemalja u 2020. doživi pad od sedam posto. Za tržišta u nastajanju i ekonomije u razvoju (EMDE) očekuje se pad od 2,5 posto, što je prvo smanjenje na nivou te grupe zemalja u posljednjih najmanje 60 godina. Prognozira se pad dohotka po glavi stanovnika za 3,6 posto, zbog čega će se, kako uppozorava Svjetska banka, milioni ljudi ove godine suočiti sa ekstremnim siromaštvom.
Najteže će biti pogođene zemlje u kojima je pandemija bila najizraženija i koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam, izvoz roba i vanjsko finansiranje. Uz opasku da će se jačina udara razlikovati od regiona do regiona, Svjetska banka konstatira da “sva nova tržišta i ekonomije u razvoju imaju ranjivosti, koje su pojačane usljed vanjskih šokova“ i napominje da će “pored toga, prekidi u pristupu školovanju i primarnoj zdravstvenoj zaštiti vjerovatno imati dugotrajne efekte na razvoj ljudskog kapitala“.
“Ovo je veoma zabrinjavajuće, jer će kriza vjerovatno ostaviti dugotrajne posljedice i dovesti do krupnih globalnih izazova. Prva stavka na dnevnom redu je rješavanje hitnih globalnih zdravstvenih i ekonomskih pitanja. Uz to, globalna zajednica se mora ujediniti kako bi se pronašao način za snažniji oporavak, kako bi izbjegli da se još veći broj ljudi suoči sa siromaštvom i nezaposlenošću,” kazala je tim povodom Ceyla Pazarbasioglu, potpredsjednica Svjetske banke za ujednačen rast, finansije i institucije.
Prema osnovnoj prognozi Svjetske banke, pod pretpostavkom da se pandemija povuče dovoljno da se omogući ukidanje domaćih mjera za ublažavanje do sredine godine u naprednim ekonomijama i nešto kasnije u EMDE, da se globalna prelivanja smanje u drugoj polovini godine, te da poremećaji na finansijskim tržištima ne budu dugotrajni, globalni rast vratit će se na 4,2 posto u 2021. godini, odnosno na 3,9 posto za napredne ekonomije i 4,6 posto za EMDE.
“Međutim, izgledi su veoma neizvjesni, a preovladavaju negativni rizici, uključujući mogućnost produženog trajanja pandemije, finansijskog preokreta i povlačenja iz globalnih trgovinskih veza.
Negativni scenario bi mogao dovesti do pada globalne ekonomije za čak osam posto ove godine, nakon čega bi uslijedio spori oporavak u 2021. godini, od tek malo iznad jedna posto, sa smanjenjem proizvodnje u EMDE za skoro pet posto ove godine“, precizira se u Izvještaju.
Svjetska banka procjenjuje da će američka ekonomija ove godine doživjeti pad od 6,1 posto. Očekivani pad proizvodnje u eurozoni iznosi 9,1 posto, dok se za Japan prognozira pad ekonomije za 6,1 posto.
Kada je riječ o svjetskim regionima, za istočnu Aziju i Pacifik projiciran je ekonomski rast od 0,5 posto, što je najniži nivo od 1967. godine. Evropi i centralnoj Aziji prognozira se pad od 4,7 posto, sa recesijom u skoro svim zemljama, Latinskoj Americi i Karibima pad od 7,2 posto, Bliskom istoku i sjevernoj Africi pad od 4,2 posto, južnoj Aziji pad od 2,7 posto, a podsaharskoj Africi od 2,8 posto.
“Angažovat ćemo do 160 milijardi američkih dolara u obliku finansijske podrške tokom 15 mjeseci kako bi se pomoglo stotini zemalja da zaštite siromašne i ranjive, podrže preduzeća i podstaknu ekonomski oporavak. Tu spada i 50 milijardi dolara novih sredstava IDA (Međunarodno udruženje za razvoj) kroz grantove i povoljne kredite“, najavljuju iz Svjetske banke svoj odgovor na krizu.
