Dok ekonomija i društvo i dalje trpe posljedice koronavirusa, stručnjaci već istražuju kako potaknuti finansijski oporavak. Budući da su brojne industrije pogođene očajnim mjerama koje su države uvele kako bi ograničile širenje koronavirusa, zakonodavci sada moraju odlučivati o prioritetima potpora. Svi bi putevi mogli voditi ka Zelenom novom sporazumu (Green New Deal), ali zelenoj ekonomiji će trebati jasan i koncizan glas da bi se politika usmjerila ka tome.
Novi zeleni sporazum koji je Evropska komisija predstavila u decembru prošle godine obuhvata plan s mjerama za unapređenje efikasnog iskorištavanja resursa prelaskom na čistu kružnu ekonomiju, obnovu biološke raznolikosti i smanjenje onečišćenja. 
„Evropski zeleni plan naša je nova strategija rasta koja daje više nego što oduzima. U planu je opisano kako ćemo preobraziti naš način života i rada te proizvodnje i potrošnje kako bismo zdravije živjeli i inovativnije radili. Svi možemo učestvovati u tranziciji i imati koristi od mogućnosti koje ona donosi. Ako krenemo prvi i djelujemo brzo, pomoći ćemo našoj ekonomiji da bude svjetski predvodnik. Odlučno smo naumili u tome uspjeti zbog naše planete i života na njoj, zbog evropske prirodne baštine i biološke raznolikosti, zbog naših šuma i naših mora. Kad ostatku svijeta pokažemo da je moguće biti održiv i konkurentan, moći ćemo uvjeriti druge zemlje da slijede naš primjer“, kazala je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, tokom predstavljanja plana.
U Novom zelenom sporazumu se navode potrebna ulaganja i dostupni finansijski alati te objašnjava kako osigurati pravednu i uključivu tranziciju. Prema Sporazumu, EU će 2050. godine biti ugljično neutralna, a da bi se to postiglo, predlaže se evropski propis o klimi kako bi politička obaveza postala pravna obaveza te poticaj za ulaganja. Za ostvarenje tog cilja predviđeno je djelovanje svih privrednih sektora, među ostalim: ulaganje u tehnologije prihvatljive za okoliš, poticanje industrija na inovacije, uvođenje čišćih, jeftinijih i zdravijih oblika privatnog i javnog prevoza, dekarboniziranje energetskog sektora, povećanje energetske efikasnosti zgrada i saradnja s međunarodnim partnerima na poboljšanju globalnih standarda u području okoliša. EU će pružiti finansijsku podršku i tehničku pomoć pojedincima, preduzećima i regijama koji su najviše pogođeni prelaskom na zelenu ekonomiju kroz mehanizam za pravednu tranziciju, u okviru kojeg će se u periodu 2021.–2027. mobilizirati najmanje 100 milijardi eura u najpogođenijim regijama.
Unatoč molbama partnera Novog zelenog sporazuma u Poljskoj i Češkoj da se ublaže vremenski rokovi za projekte, evropski političari, poduzetnici i nevladin sektor insistiraju na tome da plan za emisije ugljika može pomoći u oporavku od koronavirusa i ekonomske pustoši koju će pandemija ostaviti. Skoro 200 političara, direktora kompanija, predstavnika sindikata i nevladinih organizacija zahtjevaju „zeleni uzlet” poslije krize izazvane pandemijom koronavirusa. U njihovom apelu se kaže da virus neće učiniti da nestanu klimatske promjene ili uništavanje prirode.
Dva pisma, jedno koje je napisalo 13 ministara država članica EU, a drugo 79 zastupnika u Evropskom parlamentu i gotovo 100 drugih potpisnika, uputili su pitanja Evropskoj komisiji. Hoće li trilioni eura potrebni da se EU vrati na noge nakon Covid-19, gurnuti aktivnosti vezane za klimatske promjene u historiju kao skupi luksuz ili će evropska zelena ekonomija pružiti radna mjesta i ekonomske poticaje za povratak Evrope u život?
U pismu koje su potpisali ministri EU država se navodi da bi klimatske promjene morale imati centralno mjesto u ekonomskoj strategiji Evropske unije.
„Preoblikovanje u ekonomiju koja će biti povoljna za klimu, zaštita biološke raznovrsnosti i drugačije usmjerenje agrarne i prehrambene industrije pružaju priliku za brzo otvaranje radnih mjesta i rast i mogu doprinijeti stvaranju veće otpornosti društva. Pozivamo Komisiju da koristi Evropski zeleni sporazum kao okvir i na taj način održi zamah primjenom svojih inicijativa. Zeleni sporazum predstavlja novu strategiju rasta za EU koja je u mogućnosti pružiti dvostruku korist od poticanja ekonomije i stvaranja radnih mjesta uz ubrzanje zelene tranzicije na troškovno efikasan način. Naprimjer, cilj neutralnosti klime do 2050. godine, kao i snažan okvir politike osiguravaju stabilno i perspektivno ulagačko okruženje za evropska preduzeća, što je ključni preduslov zelenog rasta i stvaranja novih radnih mjesta“, navodi se u pismu.
Apel evropskih zastupnika je objavljen u novinama u Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu, Španiji i Slovačkoj, a inicijator ovog apela je francuski poslanik u Evropskom parlamentu Pascal Canfin. Inicijativi su se priključili 78 poslanika, uglavnom socijaldemokrata, liberala i zelenih, kao i brojni direktori kompanija kao što su Unilever, E.ON, L’Oreal, Danone, Coca Cola, H&M, Volvo, Microsoft, Renault i Ikea, kao i sindikalni savezi i nevladine organizacije.
U pismu se kaže da obnova privrede nudi mogućnost razvoja novog modela blagostanja. Stoga su potrebne velike investicije u novi evropski ekonomski model. On bi morao biti produktivniji, sveobuhvatniji i otporniji na krize od sadašnjeg modela. Prema mišljenju potpisnika već postoje instrumenti i brojne nove tehnologije za takav novi model. Tako su se u posljednjih 10 godina već desile velike promjene. Prije jedne decenije postojali su samo eksperimentalni modeli električnih automobila, energija vjetra je bila tri puta skuplja, a solarna čak sedam puta. Potpisnici smatraju da postoji politička volja za te promjene.
“Ako ponovo pokrenemo privredu u krivom smjeru, udarit ćemo u zid klimatske krize”, rekao je Canfin, te dodao: “Moramo ujediniti svu energiju za zeleni oporavak”.
Canfin je pozvao na globalni savez donositelje političkih odluka, poslovne i finansijske lidere, sindikate, nevladine organizacije da podrže i provedu uspostavu Zelenih investicijskih paketa za oporavak koji djeluju kao akceleratori prelaza na klimatsku neutralnost i zdrave ekosisteme.
Ideja kombiniranja ekonomskih poticaja sa zaštitom klime nije nova. Od finansijske krize 2008. godine, vlade su usmjerile značajne dijelove paketa poticajnih sredstava za smanjenje emisije stakleničkih plinova i veće korištenje obnovljive energije. Prema podacima Međunarodne organizacije rada, krajem 2009. godine oko 16,3 posto fiskalnih mjera tačnije 521 milijardi dolara dodijeljeno je zelenim stimulacijskim paketima.
Covid-19 je, također, ostavio mnoge radnike s nižim primanjima bez izgleda za posao. Evropski Novi zeleni sporazum spominje opredjeljenje za “jačanje građevinskog sektora i prilika je za podršku malim i srednjim preduzećima i lokalnim biznisima“. S obzirom na čistu transformaciju potrebnu za postizanje buduće neto-budućnosti, Novi zeleni sporazum postaje primamljivo plovilo za postizanje stabilnog rasta radnih mjesta na tržištima u nastajanju.
Evropsko vijeće pružilo je nadu industriji obnovljivih izvora energije, insistiranjem da fiskalni odgovor na pandemiju Covid-19 ne napusti svoja načela iz Novog zelenog sporazuma. Vijeće je naglasilo da bi Evropska investicijska banka (EIB) mogla preuzeti centralnu ulogu u mobiliziranju resursa za mala i srednja preduzeća. Već je predložena inicijativa od 37 milijardi eura pomoći u borbi protiv pandemije koju je Vijeće odobrilo u svojoj posljednjoj komunikaciji.
Insistiranje Evropskog vijeća da zelenu tranziciju uključi kao ključni element evropskog paketa potpora za borbu protiv pandemije, pozdravile su kompanije iz energetske industrije.
„Solarna energija, kao najintenzivnija i najjeftinija tehnologija koja se i lako implementira, može igrati važnu ulogu u tom pogledu. S našim članovima usko sarađujemo na iznošenju konkretnih prijedloga s ciljem ublažavanja učinaka virusa na evropski solarni sektor i povećanja novih ulaganja“, smatra Walburga Hemetsberger, izvršna direktorica industrijskog tijela SolarPower Europe.
Zajedničkim pismom, kompanije iz ovog sektora, uključujući grupe obnovljivih izvora energije SolarPower Europe, WindEurope i Ocean Energy Europe, pozvale su Evropsku komisiju da “potpuno integrira” pakete poticaja i Zeleni sporazum, kako bi ubrzala energetski prijelaz i potaknula stvaranje novih radnih mjesta nakon Covid-19.
„Covid-19 je prisilio svijet na ekonomsku pauzu. Sada imate moć korištenja Zelenog sporazuma za ponovno pokretanje Evrope i pokretanje njene ekonomije s naglaskom na energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije u svim sektorima. Takve investicije su bogate radnom snagom i spremne su za prodaju. Ulaganje u nultu-ugljičnu infrastrukturu i inovativne tehnologije čiste energije bio bi „najbolji i najisplativiji put ka ekonomskom oporavku na nacionalnom i nadnacionalnom nivou, a istovremeno bi se pripremili temelji za siguran i održiv energetski sistem“, navodi se u saopćenju kompanija iz oblasti obnovljivih izvora energije.
Odgovarajućim investicijama ubrzat će se ulaganja u energetsku efikasnost, obnovljivo grijanje i hlađenje, električnu energiju, mobilnost, industrijske procese čime bi se osiguralo stalno snabdijevanje čistom energijom i stalno ulaganje u energetsku tranziciju.
„Moramo održati zelenu ekonomiju. To će biti motor ekonomskog oporavka – stoga bismo ga trebali držati podmazanim koliko možemo za sada. A nakon što ponovno budemo spremni uložiti, ciljati obnovljive izvore energije – oni će nas vratit u rast “, rekao je izvršni direktor WindEurope Giles Dickson.
Obnovljiva energija je ekonomična i mogla bi održati radna mjesta u Evropi.
„Industrija obnovljivih izvora energije i električni instalateri danas predstavljaju više od 1,5 miliona radnih mjesta u Evropi. Ambiciozne politike raspoređivanja obnovljivih izvora energije u svim sektorima i poduzećima EU mogu biti ključni pokretač ekonomskog oporavka EU, istovremeno radeći na klimatsko neutralnoj ekonomiji prije 2050. “, kazala je Hemetsberger.
Naglasila je solarnu energiju kao “najnižu cijenu i najlakše implementiranu čistu energetsku tehnologiju”, pozivajući se na nedavnu studiju Zajedničkog istraživačkog centra koja je pokazala da se na evropskim krovovima može osigurati električna energija po nižim cijenama od postojećih tarifa.
„Sa snažnom evropskom proizvodnom bazom, Evropa može pokazati svjetsko industrijsko liderstvo. Naše zajedničke industrije i udruženja posvećene su zajedničkom uspjehu zelenog ekonomskog oporavka“, istaknula je Hemetsberger.
