Ekonomska aktivnost u eurozoni skoro je zaustavljena u aprilu zbog pandemije koronavirusa koju vlade nastoje zaustaviti drastičnim mjerama, čime je upostavljen začarani krug kopnjenja potražnje i gašenja aktivnosti, pokazalo je istraživanje kompanije Markit, javlja SEEbiz.
Indeks menadžera nabave (PMI) u eurozoni potonuo je u aprilu na 13,5 bodova, najnižu razinu otkada je Markit počeo objavljivati izvještaje sredinom 1998. godine. Poređenja radi, u vrijeme finansijske krize početkom 2009. godine iznosio je 36,2 boda.
U martu je skliznuo na 29,7 bodova, signalizirajući pad ekonomske aktivnosti.
„Privreda eurozone pretrpjela je u aprilu dosad neviđenu štetu zbog mjera blokade na koje se nadovezala smanjena potražnja i nedostatak radnika i resursa”, konstatira glavni ekonomist IHS Markita Chris Williamson.
Proračuni bazirani na vrijednosti indeksa u aprilu i podacima o BDP-u upućuju na pretpostavku da se ekonomija eurozone na tromjesečnom nivou smanjuje približno 7,5 posto.
Potražnja je u aprilu skoro presušila, pa su kompanije dosad neviđenim tempom realizirale stare narudžbe. Rekordno je smanjen broj zaposlenih, kao i proizvođačke cijene, bilježe u Markitu.
Mjere suzbijanja pandemije posebno su teško pogodile uslužni sektor, koji je donedavno bio glavni oslonac ekonomije eurozone. Na udaru su u prvom redu usluge organizacije putovanja, smještaja, te ugostiteljstva i turizma.
Industrija je također bilježila rekordan pad proizvodnje jer su tvornice uglavnom zatvorene osim onih koje proizvode osnovne potrepštine u doba pandemije, poput hrane, lijekova i medicinske opreme. Problemi su veliki i u lancu snabdijevanja, ističu u Markitu.
Stoga ne iznenađuje pesimizam poslovnih čelnika.
“Ispitanici se nadaju da će mjere obuzdavanja virusa polako biti ukinute kako bi se ublažila paraliza o kojoj su kompanije izvijestile u aprilu. Čini se ipak da je taj proces jako spor kako bi se spriječio drugi val zaraze”, zaključuje Williamson.
