Novi premijer Grčke, konzervativac Kyriakos Mitsotakis, položio je zakletvu nakon što je njegova stranka Nova demokratija proglasila izbornu pobjedu. Mitsotakis je sastavio vladu, a ministri u vladi – od kojih su gotovo svi muškarci, kako ističe Euronews – obavezali su se da će naporno raditi na ispunjenju obećanja stranke bez odlaganja.
„Grčki narod nam je dao mandat da promijenimo ovu zemlju i mi ćemo to u potpunosti ispoštovati. Posao počinje danas i apsolutno sam uvjeren da imamo kapacitet uraditi ga“, izjavio je Mitsotakis nakon što je položio zakletvu, piše Financial Times.
Sin nekadašnjeg premijera koji je neuspješno pokušao reformirati Grčku u devedesetim godinama, Mitsotakis će morati uraditi puno toga da bi opravdao izbornu pobjedu. Premda dolazi iz moćne političke dinastije, kao član Nove demokratije u javnosti je rijetko razmatran čak i za manje važne ministarske pozicije, a sad mu je pripala premijerska pozicija koju preuzima nakon jednog od najdramatičnijih perioda u modernoj historiji Grčke te će voditi zemlju obogaljenu posljedicama duge finansijske krize, pod teretom duga i pomoći međunarodnih kreditora.
Zemlju okrenuti tržištu
I premda grčka ekonomija pokazuje umjeren rast – u 2018. iznosio je dva posto, a Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će u 2019. biti 2,5 posto – nacionalna proizvodnja smanjena je tokom krize za četvrtinu. Stopa nezaposlenosti koja iznosi oko 18 posto i dalje je najveća u eurozoni. Više od 400.000 obučenih mladih Grka radi u inostranstvu. Procenat populacije koji živi u siromaštvu se, prema nekim mjerenjima, proteže na 30 posto. Izbor Mitsotakisa stoga je pozdravila poslovna zajednica, kao i međunarodni investitori, kao priliku da se Grčka okrene tržištu, čemu vlada Syrizinog Alexisa Tsiprasa nije težila.
„Možete nazvati ovaj izborni rezultat buržujskom pobunom u jednoj od najzatvorenijih ekonomija u Evropskoj uniji“, ocijenio je za FT Aris Hatzis, univerzitetski profesor iz Atine. „Mitsotakis predstavlja dinamični, obrazovani dio društva koji odbacuje antitržišna uvjerenja tradicionalne ljevice.“ Syriza je prednost davala državnim kompanijama čije su rukovodioce postavljali političari, a ne privatni sektor te se odupirala pritiscima Evropske unije da otvori određene sektore, prvenstveno energetski.
„Optimistični smo oko stabilnosti sada i u srednjoročnom terminu – Grčka će se u narednih nekoliko godina vjerovatno ponašati kao tržište koje doživljava ponovni razvoj, kako se ekonomija bude drugačije pozicionirala i proizvodnja rasla“, ocijenio je za britanski list Alexis Pantazis, suosnivač grčke online osiguravajuće kuće, ali i dodao: „Ali strukturalni problemi s ekonomijom i bankarskim sistemom trebaju biti hitno riješeni, a globalno usporavanje predstavlja stvarnu prijetnju.“
Tsipras je odobrio privatizaciju kao uslov koji su postavili međunarodni kreditori koji su Grčku spašavali iz krize, ali nijedna privatizacija nije provedena za njegovog mandata, dok je nekoliko velikih investicija koje su predložile međunarodne grupe stagniralo zahvaljujući pravnim i birokratskim preprekama koje su postavili vladini ministri. Mitsotakis je izjavio da će za svoj prioritet staviti 1,5 milijardi eura vrijedan kanadski projekat rudnika zlata na sjeveru Grčke, kao i osam milijardi eura vrijednu inicijativu grčkih i zaljevskih investitora za daljnji razvoj nekadašnjeg atinskog aerodroma.
Prioriteti Mitsotakisa
Ostali prioriteti novog grčkog premijera bit će smanjenja poreza te rad na ekonomskom rastu i otvaranju radnih mjesta, piše grčki list Khatimerini. U svom prvom obraćanju pred parlamentom, Mitsotakis je najavio da će smanjiti porez na imovinu za 22 posto, te to nazvao „drugačijom vrstom obrata“, referirajući se na poteze Syrizine vlade, premda se zadržao od otvorenih kritika svog prethodnika. O smanjenju poreza na imovinu koji bi 6,4 miliona Grka donio povrat poreza već u ovoj godini, parlament će glasati narednih dana.
Christos Staikouras, novi grčki ministar finansija, obećao je da će vlada raditi na smanjenju poreza za domaćinstva i preduzeća te se okrenuti proizvodnji, produktivnosti, konkurentnosti i kvalitetu. U prvom obraćanju medijima, novi ministri su naveli da vlada Grčke želi rast, a da za to treba pomoć investitora i da će stoga smanjiti poreze za preduzeća i obične ljude. No, premda su svojim obećanjima uspjeli uvjeriti grčke glasače, još uvijek im predstoji posao uvjeravanja Brisela da će uz smanjenje poreza zemlja još uvijek imati dovoljan priliv sredstava u budžet, ističe Deutsche Welle.
Također, bez obzira na uvjerenja okrenuta ka poslovnom svijetu, novi premijer Grčke, pedesetjednogodišnji bivši konsultant u McKinseyu, relativno je neiskusan u vladi: imao je samo jednu poziciju u kabinetu, kao ministar za administrativnu reformu 2013. i 2014. pod premijerom Antonisom Samarasom. Mitsotakis će morati održavati ravnotežu između modernizacijske i klijentelističke frakcije u svojoj stranci ako želi reforme provesti uspješno. Kabinet koji je sastavio pokazuje upravo ovu namjeru, budući da spaja neke od tradicionalnih velikih imena s tehnokratama Mitsotakisove generacije.
Naprimjer, ministar finansija Staikouras, koji je služio kao zamjenik ministra finansija u Samarasovoj vladi, ima tri zamjenika od kojih svaki predstavlja različitu frakciju stranke. Obim pobjede Mitsotakisa – budući da će njegova stranka uživati apsolutnu većinu u parlamentu – učinit će ga slobodnim da provodi reforme koje su bile odgađane ili odbijane u prethodnim vladama. No, Mitsotakis će morati uvjeriti grčke kreditore da će se njegova vlada držati programa budućih reformi na koje je pristala odlazeća administracija.
Nadzorni organi Evropske unije i Međunarodnog monetarnog fonda trebali bi uskoro posjetiti Atinu ne bi li ocijenili da li će procijenjenih 1,4 milijarde eura koliko je Syriza potrošila na poreske olakšice i povećanja penzija prije izbora za Evropski parlament u maju ugroziti ovogodišnje budžetske ciljeve. Mitsotakis je naveo da će se nacrt budžeta za 2020. godinu, koji će parlamentu biti predstavljen u septembru, držati fiskalnih obaveza koje je prethodna vlada dogovorila s kreditorima, uključujući i primarni budžetski višak od 3,5 posto BDP-a, ali i da će naredne godine nastojati ispregovarati „realističniji“ cilj, budući da smatra kako ova mjera onemogućuje oporavak Grčke i prilike za rast.
Nick Malkoutzis iz analitičarske firme Macropolis ocijenio je za Euronews da će upravo budžetski višak biti i prvi veliki izazov za novu vladu.
„Problem s kojim će se Mitsotakis suočiti jeste da Grčka još uvijek mora ostvariti vrlo visoki budžetski višak. Tri i pol procenta. Nekoliko visokih evropskih zvaničnika je na sastanku Eurogrupe potcrtalo da ne vide način da se ovaj cilj promijeni, tako da će to biti jedan od najkomplikovanijih pregovora u budućnosti, budući da trenutno na drugoj strani ne postoji volja da se o tome raspravlja.“
Slično smatra Miranda Xafa, analitičarka i nekadašnja ekonomistkinja u MMF-u. „Mitsotakis mora osigurati da će fiskalni ciljevi biti postignuti i procesi privatizacije ponovo pokrenuti. I mora ispuniti obećanja da će preporoditi ekonomiju popravljanjem poslovne klime i privlačenjem investicija. Tek tada će evropske kreditore moći uvjeriti da smanje primarni budžetski višak.“
Neki iz EU se pitaju kolika će biti uopće njegova moć izmjena međunarodnih sporazuma. „Jasni, dugoročni sporazumi su potpisani i odnose se na čitav paket te pretpostavljam da će to ostati nedirnuto“, zaključuje Wopke Hoekstra, holandski ministar finansija.
