Općina Hadžići jedna je od devet općina Kantona Sarajevo i pokriva njegov zapadni dio, a odlikuje je povoljan geografski položaj i blizina EU tržišta kao i zemalja jugoistočne Evrope. Smještena je uz Koridor VC koji spaja sjevernu i srednju Evropu sa Balkanskim poluotokom. Općina Hadžići je Koridorom VC povezana sa Jadranskim morem i Lukom Ploče u Hrvatskoj te čvorištem u Doboju na sjeveru koji povezuje općinu Hadžići sa autoputem Zagreb-Beograd, a značajna prednost je i blizina Aerodroma Sarajevo.
Ova općina uvijek je bila značajan industrijski centar koja se na području ove općine počinje razvijati još u vrijeme Austro-Ugarske vladavine, a zbog svojih prirodnih karakteristika, geografskog položaja u odnosu na Kanton Sarajevo, planine Igman i Bjelašnicu, općina Hadžići ima sve preduslove i za razvoj turizma. Bitno je naglasiti da je posljednjih godina općina Hadžići krenula putem privrednog napretka-osposobljene su nove poslovne zone, došli su novi investitori, izgrađeni su novi objekti, počeli su se koristiti svi potencijali, rastao je budžet općine i broj zaposlenih. Privredni razvoj počinje 2004. godine kada je za načelnika izabran Hamdo Ejubović. Od te godine pa do danas redaju se poslovni uspjesi ove lokalne zajednice. Najbolji pokazatelj toga je Budžet Općine koji je 2004. godine iznosio svega četiri miliona KM da bi 2018. godine narastao na 16,4 miliona KM.
Najuspješniji period
„Zaista impozantno uzmemo li u obzir da općina Hadžići broji nešto više od 24.000 stanovnika. Prve godine su bile analiza stanja, planiranje i projektovanje važnih poslova te veoma značajnih kapitalnih ulaganja. Važno je istaknuti perod 2015.-2018. godina koji Hadžićani zovu najuspješnijim periodom u novijoj historiji općine. U 2015. godini realiziran je budžet od 15,5 miliona KM, godinu nakon toga 14,4 miliona KM dok je u 2017. godini rebalansiran na 14,5 miliona KM. Trend se nastavio u 2018. godini kada općina Hadžići obara sve rekorde i ostvaruje Budžet od 16,4 miliona KM. Svaki budžet je bio razvojni i najveći dio sredstva utrošen je na kapitalne projekte. Prema rangu razvijenosti općina i gradova u Federaciji BiH koju je početkom 2018. godine objavio Federalni zavod za programiranje razvoja, općina Hadžići zauzela je visoko 18 mjesto. Ovo je bio period primarno privrednog razvoja općine i stvaranja novih radnih mjesta za naše građane, što direktno kroz zapošljavanje u toku izgradnje privrednih objekata tako i indirektno u njima, kada su oni privedeni svojoj namjeni“, za Business Magazine kaže Hamdo Ejubović, načelnik općine Hadžići.
Kada je u pitanju industrija, na području Hadžića razvijena je prehrambena, drvoprerađivačka industrija i građevinarstvo. Privredne aktivnosti koncentrirane su u šest industrijskih zona- Industrijska zona Mostarsko raskršće, Industrijska zona Boce –Binježevo, Mrđanović polje, Garovci-Donji Hadžići, Tehnički remontni zavod i Industrijska zona PC Zujevina.
„Za opremanje industrijskih zona Mostarsko raskršće, Boca, Mrđanović polje i Garovci Općina je utrošila više od osam miliona KM izgradivši svu potrebnu infrastrukturu: puteve, kanalizaciju, vodovodnu i gasnu mrežu, elektro mrežu itd. U ovim industrijskim zonama posluju svjetski poznati brendovi, srednja i manja preduzeća koji su nosioci privrednog razvoja općine, ali i Kantona Sarajevo. Sigurnost za svoju investiciju u mirnoj luci hadžićke općine našle su 232 kompanije koje zapošljavaju oko 3.100 radnika. Ukupan prihod od prodaje ovih kompanija u 2017. godini iznosio je više od 689 miliona KM. Od toga se izvozom robe zaradilo 52 miliona KM“, dodaje Ejubović.
Svoje sjedište na području ove općine imaju neke od najvećih i najuspješnijih domaćih i inozemnih kompanija kao što su Coca Cola B-H d.o.o., Akova Impex d.o.o, Argeta d.o.o., Avakas d.o.o., Stanić Trade d.o.o., Ovako d.o.o., Milkos d.o.o., BH Recycling d.o.o., Agricom d.o.o., Wurth d.o.o., Lamia d.o.o., Adana Co d.o.o., Rajz d.o.o., Terra BiH d.o.o., Teloptic d.o.o., Mountain d.o.o., Bosnet Group d.o.o., Licentis d.o.o., JKP Komunalac Hadžići.
Krajem decembra 2015. godine Općina Hadžići kupila je 96 dunuma zemljišta bivše PDI Bjelašnica za 5,3 miliona KM s ciljem uspostavljanja nove industrijske zone i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.
„Nakon izrade provedbeno-planske dokumentacije i izrade regulacionih planova, ovaj prostor trenutno je na raspolaganju svim zaintersovanim investitorima. U okolini Sarajeva ne postoji ni jedan sličan prostor tako da očekujemo da industijska zona brzo oživi u onoj namjeni za koju je predviđena. Jedini uslov lokalne zajednice za buduće investitore je zapošljavanje što većeg broja lokalnog stanovništva“, ističe Ejubović.
Velike investicije u turizam
Područje općine Hadžići raspolaže povoljnim poljoprivrednim kapacitetima za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje. S obzirom na ukupno privredno stanje, kao i niz povoljnih okolnosti na području Hadžića, postoji mogućnost, a i veliki interes za razvoj stočarstva-govedarstva, ovčarstva, peradarstva, zatim razvoj ratarstva, proizvodnja stočnog krmnog bilja, žitarica, razvoj voćarstva i ljekobilja, što otvara mogućnosti za nove investicije. Trenutno je u usponu plastenička proizvodnja koja do sada nije imala tradiciju. Proizvodnja u plastenicima je najintenzivnija proizvodnja i odvija se u vrijeme kada klimatski faktori onemogućavaju uzgoj povrća na otvorenom prostoru
Vizija općine Hadžići kaže da će se težiti razvoju koji će obezbijediti uslove za izgradnju industrijsko-energetskih i turističkih kapaciteta, proizvodnju zdrave hrane uz poštivanje svih standarda zaštite životne sredine sa ciljem da postane ekološki zaštićena općina, ugodna za život svih njenih stanovnika. U skladu sa ovom vizijom 2005. godine Hadžići su napravili prvu greenfield zonu u Federaciji BiH. Također, u maju 2018. godine potpisana je najveća koncesija ikada data u Kantonu Sarajevo. Radi se o koncesiji za izgradnju i korištenje Vjetroelektrane Ivan-sedlo – Hadžići sa 12 vjetroagregata po 2,1 MW instalirane snage. Kanton Sarajevo je kompaniji Suzlon Wind Energy BH dao koncesiju na 30 godina, a vrijednost projekta je 58,6 miliona KM.
Oblast privrede koja je doživjela najveći zamah i u koji je najviše uloženo je turizam. Od 2013. godine kada se BiH našla u fokusu poželjnih svjetskih destinacija strana ulaganja u turizam i turističke kapacitete postaju trend. Prednjačili su investitori iz arapskih zemalja, a općina Hadžići dolazi brzo u fokus tih investicija kao lokalna zajednica u kojoj je moguće bez velikih napora brzo pretvoriti ideju u konkretan projekat.
„Prednosti naše općine su prije svega fascinantne prirodne ljepote podno olimpijskih planina Igmana i Bjelašnice te blizina putnih komunikacija sa glavnim gradom BiH. U protekle četiri godine u našoj lokalnoj zajednici realizirani su turistički projekti čija je vrijednost 150 miliona KM. Sarajevo Resort Osenik izgrađen je 2013. godine i može pružiti smještaj za 1.125 turista, a koštao je oko 50 miliona KM. MGallery by Sofitel, luksuzni brend vodeće svjetske hotelske grupcije AccorHotels otvorio je 2017. godine hotel Tarčin Forest Resort&Spa vrijedan 30 miliona KM. Kompanija Rawasi trenutno završava gradnju apartmanskog naselja u mjestu Crepljani, pod samim Igmanom. Naselje sadržava 108 individualnih vila i 11 zgrada sa ukupno 282 stana, a primat će oko 1.400 turista. Izgradnja Hotela O3 na Igmanu počela je u aprilu ove godine, odvija se planiranom dinamikom tako da bi olimpijska ljepotica u 2019. trebala dobiti smještajni objekat vrijedan više od 14 miliona KM“, dodaje Ejubović.
A svim postojećim i budućim investitorima na raspolaganju je administracija koja brzo, efikasno i u najkraćem roku rješava zahtjeve te im stoji na raspolaganju 24 sata u sedmici. Da je općinska administracija efikasna i da se svi postupci obavljaju kako treba dokaz su i certifikati kojima se općina može pohvaliti.
„Ocjenom auditora Certifikacijske kuće Bureau Veritas Općina Hadžići je uspješno provela usklađivanje poslova i zadataka sa međunarodnim standardom ISO Standard 9001:2000 i 9001:2008“, naglašava načelnik Ejubović.
Još nekoliko pitanja za načelnika
Koliko u vašem gradu traje proces registracije firme?
Registracija obrtničkih i srodnih djelatnosti koja je u nadležnosti općinske službe završava se u roku od osam dana od dana prijem potpune dokumentacije,
Koliko traje proces izdavanja građevinske dozvole i urbanističke saglasnosti? Koliko koštaju?
Urbanistička saglasnost, Lokacijska informacija donose se u roku od 15 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva sa kompletnom potrebnom dokumentacijom. Shodno odrebama Zakona o administrativnim taksama Kantona Sarajevo svi podnesci se taksiraju i koštaju 40 KM. Odobrenje za građenje nadležni organ izdaje u roku od 10 dana od dana prijema urednog zahtjeva i prikupljenih potrebnih mišljenja javnih komunalnih preduzeća i drugih subjekata koji vrše javna ovlaštenja, a košta u zavisnosti od građevinske zone -IV zona 20 KM po metru kvadratnom, II zona 60 KM po metru kvadratnom.
Koliko koštaju komunalni priključci?
Komunalni priključci su izričita nadležnost davaoca usluga i to zavisi od kapaciteta i sadržaja.
