U Aluminij d.d. Mostar jučer poslijepodne službeno je dostavljen Zaključak Vlade FBiH sa sjednice, održane 19. oktobra, a vezan za krizu u tvornici. Od ukupno 12 tačaka i u njima podijeljenih obaveza na Aluminij, Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, kao i na Ministarstvo finansija u Vladi FBiH, njih šest odnosi se na zaduženja koja su od Vlade dobili Uprava i Nadzorni odbor Aluminija.
“S obzirom na naša saznanja još od petka, a mislim na javni istup čelnih ljudi Vlade, nismo sjedili skrštenih ruku. Osim što smo uspjeli osigurati premosnicu za nabavku električne energije i sirovina za ovu sedmicu i što ćemo to nastaviti raditi dan za danom, pokrenuli smo niz mjera i po ovom Zaključku, ne čekajući na njegovo službeno zaprimanje” komentarisao je v.d. direktora Društva Dražen Pandža.
Naime, Uprava Aluminija već je, u kontaktima s Upravom Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar, načelno dogovorila smjer i način reprogramiranja kako staroga dugovanja u iznosu od 184 miliona KM, tako i ovoga novonastalog u iznosu od 23,9 miliona KM.
“I ovoga puta pozdravljam strpljenje i spremnost za saradnju naših kolega iz EPHZHB, unatoč ovako ozbiljnoj situaciji s naše strane. Ono što konačno utvrdimo kao realnu i izvedivu mogućnost sporazumnog reprogramiranja naših dugovanja ići će pred Vladu FBiH. Nadalje, do kraja današnjega dana Vladi ćemo dostaviti traženi zahtjev za pokretanjem postupka finansijske konsolidacije Aluminija, a što se tiče tačke o pronalaženju revizorske kuće, već smo stupili u kontakt s nekoliko renomiranih međunarodnih kuća i očekujem završetak odabira već početkom sljedeće sedmice”, dodao je direktor Aluminija.
Komentarisao je i Vladin nalog za izradom i provedbom mjera internih ušteda.
“Aluminij na tome radi mjesecima. Uz nekoliko snižavanja visine osobnih dohodaka našim djelatnicima, počevši od prvih recesijskih godina na ovamo, posljednje umanjenje plaće proveli smo krajem prošle godine, potpisivanjem novoga Kolektivnog ugovora s našom sindikalnom organizacijom. Nadalje, maksimalno smo povećali visinu premija na naše proizvode, ujedno ugovarajući najniže dostupne cijene za nabavu strateških sirovina. Sljedeći je korak, u skladu Zaključku, plan mjera unutarnje reorganizacije, na kojem se već radi, a odnosit će se na nužno smanjenje broja zaposlenika u neproizvodnim djelatnostima”, poručio je Pandža.
Ostalo je i dalje nejasnim pitanje svođenja Aluminija na tzv. topli režim rada, o čemu se mostarska tvornica već očitovala prema Vladi.
“To rješenje postoji u teorijskim promišljanjima, ali kod nas nikada nije provođeno u praksi. U slučaju nagle nestašice neke od ključnih sirovina, teorijski je moguće dovesti elektrolitičke ćelije u stanje hibernacije i u takvom ih stanju zadržati petnaestak dana. Međutim, ključ je u tome da ćelije i u stanju hibernacije, troše enormne količine električne energije, moguće i do 40 posto količine koju vuku u punom radnom kapacitetu. To znači da bismo i tada stvarali milionske obaveze za potrošenu električnu energiju, a ne bismo proizvodili metal, odnosno ne bismo imali sirovinu za prodaju. U prijevodu, taj režim rada nije izvediva opcija”, jasan je član Uprave Aluminija Boris Vican, v.d. izvršnoga direktora za tehničke poslove i razvoj, koji je s ovim stajalištem već upoznao Vladu FBiH.
