Vlada Federacije BiH utvrdila je Nacrt zakona o likvidacijskom postupku, kojim je propisano da se ovaj postupak provodi pred nadležnim sudovima u Federaciji BiH nad pravnom osobom i služi potpunom namirenju svih povjeritelja unovčenjem njegove imovine – saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Nakon provedene likvidacije i namirenja povjeritelja, preostala imovina pravne osobe dijeli se članovima srazmjerno njihovom sudjelovanju u vlasništvu.
Likvidacijski postupak provodi sud koji je prema Zakonu o stečajnom postupku nadležan za vođenje stečajnog postupka. Također, odredbe Zakona o stečaju se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
U postupku likvidacije neće biti primjenjivane odredbe Zakona o stečaju koje uređuju restrukturiranje i reorganizaciju dužnika, skupštinu i odbor povjeritelja, pobijanje pravnih radnji i ročište za glavnu diobu.
Likvidacijski postupak može biti prinudan, dobrovoljan ili po službenoj dužnosti.
Prinudni se pokreće ako je pravnoj osobi izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti pravosnažnim rješenjem nadležnog organa ili rješenjem suda zbog neispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti, i ako u roku određenom u izrečenoj mjeri ne ispuni te uslove, odnosno ne promijeni djelatnost i ako je izrečena mjera trajne zabrane obavljanja djelatnosti.
Dobrovoljna likvidacija se provodi na temelju odluke skupštine pravne osobe, a postupak po službenoj dužnosti se pokreće dostavom likvidacijskom sudu pravosnažnog rješenja registarskog suda, kojim je utvrđen prestanak društva nakon isteka roka na koji je društvo utemeljeno, ako nije izvršilo usuglašavanje sa Zakonom o gospodarskim društvima, te ako je pravosnažnom odlukom suda utvrđena ništavost upisa osnivanja u sudski registar.
Organi likvidacijskog postupka su likvidacijski sudac i likvidator.
Likvidacijski postupak je žuran i provodi ga nadležni sud na čijem je teritoriju sjedište pravne osobe. U ovom postupku ne može biti tražen povrat u prijašnje stanje, ni podnošen prijedlog za ponavljanje postupka, niti izjavljena revizija.
Inače, izradi potpuno novog zakona o likvidacijskom postupku pristupljeno je nakon što je analiza postojećeg zakonskog modela u ovoj oblasti ukazala na nedorečenosti. Pri kreiranju novog zakonskog rješenja uzete su u obzir preporuke proizašle iz konkretnih slučajeva u sudskoj praksi. Naime zakonski tekst koji je trenutno u primjeni u Federaciji BiH donesen je 2003. godine i sadrži svega 17 odredbi, za koje se u dosadašnjoj primjeni pokazalo da nisu dostatne za rješavanje svih situacija u praksi, što je rezultiralo različitim postupanjem sudova u određenim pravnim situacijama.
U obrazloženju je navedeno kako su analize pokazale i da u Federaciji BiH postoji znatan broj poslovnih subjekata samo formalno, jer već odavno ne obavljaju bilo kakve poslovne aktivnosti, pa čak nisu validni ni pokazatelji o zakonskim zastupnicima i drugim odgovornim osobama. Postojanje takvih subjekata nema nikakav značaj za gospodarski razvoj i nepotrebno se vode u sudskim evidencijama. Upravo zbog brisanja ovakvih poslovnih subjekta ovaj tekst zakona prepoznaje i likvidaciju po službenoj dužnosti.
Novi zakon je dio prioritetne reforme čiji je cilj otklanjanje ključnih prepreka za investicijska ulaganja koja bi Federaciji BiH donijela znatna novčana sredstva i nova radna mjesta, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
