Debitne i kreditne kartice su sastavni dio svakodnevnih kupovnih aktivnosti BiH potrošača, od kojih 89 posto njih koristi kartice najmanje jednom sedmično, dok jedan od tri ispitanika provlači svoje kartice svaki dan – pokazala je nova Mastercard MasterIndex studija.
Debitne kartice su proizvod koji se najčešće koristi, reklo je 53,6 posto ispitanika, što je za 7,6 posto više nego u 2017. Broj onih koji isključivo koriste kreditne kartice se smanjio sa 13 posto na 5,7 posto, dok 36,6 posto ispitanika kombinira pogodnosti debitne i kreditne kartice (slično kao i prošle godine, 35 posto).
Debitne kartice, kao pogodna zamjena za gotov novac u svakodnevnim aktivnostima, obično se koristi za kupovinu hrane (47,4 posto), na benzinskim pumpama (33,4 posto), te za kupovinu odjeće (28,7 posto). Iako 40 posto ispitanika koristi kartice na bankomatima i šalterima banaka, što predstavlja pad u odnosu na prošlogodišnjih 47 posto, to bi mogao biti pokazatelj da potrošači sada više koriste elektronsko plaćanje u svakodnevnim situacijama kao zamjenu za podizanje i brigu o količini gotovine u novčaniku.
S druge strane, kreditne kartice se vide kao jednostavan pristup dodatnim sredstvima ili način da se produže rokovi otplate, što je odgovoran obrazac finansijskog ponašanja, tako da građani BiH prvenstveno koriste kreditne kartice za kupovinu namještaja i kućanskih aparata kako je reklo 43,8 posto njih, a ovo je povećanje od 15,8 posto u odnosu na prošlu godinu. Ovaj tip kartice se također koristi za kupovinu odjeće (29,7 posto) i benzina (26,7 posto), a naročito pozitivan indikator finansijske pismenosti je činjenica da je upotreba kreditnih kartica na bankomatima pala na 3,4 posto sa osam posto koliko je iznosila 2017.
“Ovogodišnji MasterIndex rezultati naglašavaju da građani prihvataju praktičnost, jednostavnost i brzinu elektronskog plaćanja, što je i razlog zašto vidimo sve veći razvoj bezgotovinskog društva. Najbolji primjer je činjenica da je 80 posto ispitanika navelo platne kartice kao svoj prvi izbor za plaćanje računa iznad 30 KM, u odnosu na 15 posto koji prednost daju gotovom novcu,” rekla je Jelena Ristić, direktor za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji Mastercard. Također je dodala: “Zadatak je cjelokupne industrije plaćanja i institucionalnog sektora ne samo da osigura da građani dobiju sigurno i pogodno iskustvo u plaćanju na koje su navikli na još većem broju mjesta, već također da uvedu i inovacije koje su u skladu sa potrebama modernih potrošača.”
Kod odabira kartice koju će koristiti, BiH potrošači obraćaju pažnju na nekoliko faktora kao što su kamatne stope i naknade (kriterij broj jedan za 36,6 posto ispitanika), dodatne pogodnosti kartice kao što su odgođeno plaćanje ili dodatne polise osiguranja (28,9 posto) i dobra reputacija banke izdavaoca (27,3 vposto), ali 15,4 posto ispitanika je također reklo da oni nisu birali svoje kartice, već su ih dobili uz otvaranje bankovnog računa.
MasterIndex BiH je također ukazao da je povrat novca odličan poticaj banaka koji poziva na veću upotrebu kartica (39,9 posto), nakon čega slijede popusti kod odabranih trgovaca (33,6 posto) i nagrade (23,8 posto). Na pitanje na kom mjestu bi željeli dobiti popust za kartično plaćanje, trećina ispitanika je navelo državne institucije, komunalna preduzeća i kurirske službe, 27,3 posto je navelo mjesta za prodaju robe široke potrošnje (FMCG) kao što su supermarketi i drogerije, dok bi njih 26,9 posto najradije koristili popuste za medicinske usluge.
Konačno, studija je naglasila da su državne i općinske institucije navedene kao mjesta gdje bi potrošači voljeli koristiti svoje kartice, ali to trenutno nije moguće za njih 40 posto. Među najčešće navedena tri mjesta koja ne prihvataju kartice, a gdje postoji ogroman potencijal za širenje mreže za elektronska plaćanja nalaze se taksi vozila (20,7 posto) i otvorene tržnice (16,6 posto).
