Do tačnih ukupnih podataka o broju zaposlenika koji su tokom prošle godine u BiH uzeli bolovanje, koliko su radnici u BiH često na bolovanju, koliko traju njihova bolovanja, koliko u toj strukturi bolovanja učestvuje javni, a koliko privatni sektor te koliko to košta poslodavce – teško je doći budući da Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH od svih kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja i od svih zdravstvenih ustanova (javnih i privatnih) sa područja svakog kantona prikuplja i obrađuje samo podatke o iznosima utrošenih sredstava za bolovanje, a evidencija o bolovanjima vodi se samo za ona koja idu na teret države.
UObračunu sredstava u zdravstvu FBiH iskazan je samo jedan podatak koji se odnosi na bolovanje, a to je pregled rashoda za bolovanje više od 42 dana izvršenih u 10 kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja. Oni su u prošloj godini na naknade plaća zbog bolovanja više od 42 dana isplatili 29.194.056 KM, što je nešto manji iznos nego u 2015. godini kada su naknade iznosile 30.760.520 KM. Iako je iznos umanjen, on je, pak, i dalje veći nego 2014. godine kada je po osnovu naknada za bolovanje iz kantonalnih zavoda isplaćeno 27.849.107 KM.
Da bismo saznali tačan broj radnika koji su uzeli bolovanje kontaktirali smo zavode svih kantona u FBiH, a odgovor na upit dobili smo od zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog i Unsko –sanskog kantona.
„Praćenje i analizu izostanaka sa posla radi bolesti i povreda na radu vrši Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona. Prema podacima ovog Zavoda u toku 2015. godine registrovano je 37.761 bolovanje uslijed neke bolesti, što je za 21 posto više u odnosu na 2014. godinu, dok je u toku 2016. godine registrovano 40.333 bolovanja uslijed neke bolesti, što je za sedam posto više u odnosu na 2015. godinu. U 2015. godini bolovanje je prosječno koristilo 29 posto zaposlenih ili svaki treći zaposlenik sa područja Tuzlanskog kantona, dok je u 2016. godini bolovanje prosječno koristilo 20 posto zaposlenih ili svaki četvrti zaposlenik“, rekao je Riad Kurtalić, stručni saradnik za odnose sa javnošću Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.
U Unsko –sanskom kantonu pravo na odsustvovanje s posla zbog privremene spriječenosti za rad više od 42 dana podjednako koriste radnici iz tzv. javnog i privatnog sektora.
“Tokom 2016. godine zabilježena su 1.423 slučaja korištenja privremene spriječenosti za rad više od 42 dana (što predstavlja i približan broj osiguranika koji su koristili ovo pravo) u ukupnom trajanju od 147.811 dana, što daje prosječno trajanje bolovanja (duže od 42 dana) oko 100 dana po slučaju, odnosno 3,79 dana po aktivnom osiguraniku Zavoda. Kada je u pitanju struktura radnika koji su koristili odsustvo s posla po osnovu privremene sprječenost za rad duže od 42 dana u 2016. godini, od ukupnog broja slučajeva (1.423) i 147.811 dana bolovanja više od 42 dana – na radnike iz tzv. javnog sektora odnosi se 636 slučajeva i 64.016 dana“, rečeno je za Business magazine iz Zavoda Unsko-sanskog kantona.
Iz služba za odnose s javnošću Fonda zdravstvenog osiguranja RS, za Business magazine potvrdili su da se tokom 2016. godine u ovom entitetu na bolovanju u prosjeku mjesečno nalazilo oko 11.420 radnika, s tim da je 7.870 radnika mjesečno uzimalo bolovanja do 30 dana, a 3.500 radnika više od 30 dana, a trošak za bolovanja duža od mjesec, koja idu na teret Fonda, u prošloj godini iznosio je oko 11,4 miliona KM.
“Procenat bolovanja u RS je 2,3 posto i ubraja se u niske procente. To znači da su od 100 radnika dva odsutna s posla zbog bolovanja, a broj izgubljenih radnih dana zbog bolovanja u 2016. po zaposlenom iznosio je 7,2 dana”, rekli su iz Fonda.
Poslodavci na 42+
Zavodi zdravstvenog osiguranja u BiH tako su tokom prethodne godine izdvojili 40,6 miliona KM kada se radi o dužem bolovanju. Pitanje je koliko su platili poslodavci.
Podsjetimo, u RS bolovanja duža od 30 dana idu na teret Fonda, dok bolovanja do 30 dana idu na teret poslodavca. Za bolovanja duža od mjesec dana, Fond poslodavcima refundira
naknadu plaće od 70 posto kada je uzrok bolovanju bolest ili povreda, medicinsko ispitivanje, njega oboljelog člana porodice pa do 90 posto od osnova u slučaju da je bolovanje posljedica zarazne bolesti i u slučaju darivanja organa i tkiva.
U FBiH, novčanu naknadu za bolovanje isplaćuje poslodavac za prvih 42 dana privremene spriječenosti za rad i ona u skladu sa zakonskim propisima iznosi najmanje 80 posto plaće koju je osiguranik ostvarivao prije nastupanja bolovanja, dok za isplaćivanje naknade duže od 42 dana isti minimalni iznos naknade poslodavac može refundirati od relevantnog kantonalnog zavoda za zdravstveno osiguranje, s tim da poslodavac od ovog Zavoda nikad ne može refundirati za cjelokupne iznose naknade plaće ako radniku isplaćuje veći iznos u skladu sa svojim propisima, budući da kantonalni zavodi za bolovanje duže od 42 dana isplaćuju iznos od 80 posto od prosječne neto plaće ostvarene u FBiH.
“Iako poslodavci plaćaju i obavezno osiguranje i plaćaju Fondu zdravstva osiguranje, kada se radi o bolovanju dužem od 30 dana, njima se refundira samo 75 posto od neta što je potpuno neprihvatljivo”, rekao je za Business magazine Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH također naglašavaju da domaća tržišna ekonomija teško podnosi postojeća zakonska rješenja o bolovanju.
“Refundacija nije problem iako zna kasniti duži period, ali je osnovno pitanje zašto poslodavac plaća 42 dana bolovanja. To ne da je predugo, već nije u skladu ni sa činjenicom da se plaća visoka stopa zdravstvenog osiguranja, a od toga se dobije veoma malo nazad. Iako smo prošle godine izdvojili i uplatili za zdravstveno osiguranje zaposlenika 1,7 miliona KM, veoma malo dobijemo nazad”, rekao je Vejsil Huremović, izvršni direktor Sisecam Soda Lukavac.
Ne nadziru i ne kažnjavaju
Poslodavci u RS imaju mogućnost da od Fonda zdravstvenog osiguranja RS zatraže provjeru opravdanosti bolovanja svojih radnika. Kako su za Business magazine rekli iz Fonda, u prošloj godini 61 poslodavac podnio je zahtjev za provjeru opravdanosti bolovanja i to za ukupno 96 radnika, od kojih je u pet slučajeva utvrđena zloupotreba.
“Fond može da kazni zdravstvenu ustanovu umanjenjem mjesečne tranše. Kontrolama je tokom prošle godine u pet slučaja utvrđena zloupotreba bolovanja”, rekli su iz službe za odnose s javnošću Fonda za Business magazine.
Međutim, poslodavci u FBiH nezadovoljni su mehanizmima za sprječavanje zloupotrebe bolovanja. Huremović naglašava da je članom 22. Pravilnika o postupku i kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti ei za rad osiguranika, kontrolorima nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja propisano da vrše nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno ljekarske komisije u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad, ali da je u slučaju podnošenja zahtjeva za kontrolu bolovanja od strane Sisecam soda Lukavac došlo do svima nama tako poznatog prijenosa odgovornosti.
“Na zahtjev za kontrolu bolovanja ispred Sisecam soda Lukavac, iz Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona odgovorili su da “Odredbom člana 22. Pravilnika nadzor nad radom izabranog doktora medicine, odnosno ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti za rad vrši direktor ugovorne zdravstvene ustanove”, a iz navedenog proizilazi da kontrolori nadležnog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja, suprotno članu 22. Pravilnika, odbijaju da vrše nadzor nad radom izabranog dokora medicine, odnosno ljekarske komisije, u pogledu izdavanja nalaza i ocjene o privremenoj spriječenosti”, rekao je Huremović.
