Naftna industrija jedan je od najprofitabilnijih, ali ujedno i najturbulentnijih sektora svjetskog tržišta. U Bosni i Hercegovini, gdje je posljednjih godina prisutan pozitivan trend u smislu širenja tržišta i povećanja potrošnje, globalni problem oscilacije cijena multiplicira se izazovima u vidu neujednačene zakonske regulative, nepovoljne investicijske klime i sive ekonomije, koji dovode u pitanje dalje jačanje domaćeg naftnog sektora. Rješavanje navedenih problema, bio je i osnovni motiv formiranja Naftnog komiteta u BiH, čiji su osnivači Petrol BiH Oil Company, Holdina d.o.o. Sarajevo i G-Petrol d.o.o. Sarajevo.
Održivi razvoj
“Jedan od osnovnih zadataka Naftnog komiteta u BiH, osnovanog 25. oktobra 2016. godine u Sarajevu, jeste rad na pružanju podrške održivom razvoju i unapređenju djelatnosti naftne i gasne privrede Bosne i Hercegovine. Zagovaramo usklađivanja lokalnih propisa sa zakonodavstvom i direktivama Evropske unije te se zalažemo za pružanje relevantnog mišljenja zainteresovanim državnim i stručnim organizacijama”, objašnjava za Business magazine Uroš Bider, predsjednik Naftnog komiteta u BiH.
Kada je riječ o najvećim manjkavostima postojeće domaće legislative kojom je reguliran naftni sektor, Bider u prvom redu ističe zakone u Federaciji BiH koji propisuju obaveze vezane za pribavljanje licenci, taksu na naftne derivate, zabranu direktnog dodavanja aditiva, licencu za transport i tečni naftni plin (LPG).
“Državna Odluka o kvaliteti naftnih tečnih goriva je iz 2003. godine i još uvijek propisuje gorivo BAS 1001 olovni Super, dok ne postoji mogućnost prodaje i označavanja goriva višeg kvalitetnog nivoa – prije svega tu mislim na gorivo od 100 oktana. U FBiH, Zakon o naftnim derivatima je građane obavezao na plaćanje takse na naftne derivata od 0,01 KM po litru, kakva obaveza ne postoji u Republici Srpskoj. Uprava za indirektno oporezivanje BiH, pak, i dalje provodi praksu plaćanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) na taksu, koja predstavlja opterećenje kompanijama, jer po postojećim uputama ovaj PDV ne može se istaknuti na računu”, kaže Bider, i dodaje: “U RS zakon kaže da je dovoljna sudska registracija za trgovinu – ne postoji obaveza plaćanja takse, a dozvoljeno je aditiviranje i nema licenciranja. Ovakva podjela i tumačenje zakona samo po sebi razjedinjuje ekonomski prostor”.
Ništa manji problem nije ni crno tržište nafte i naftnih derivata, koje je, kako precizira Bider, najizraženije kroz rad nacrno, promet lož-ulja u maloprodajnim objektima u RS i Distriktu Brčko, »akcizno razblaživanje« i druge zloupotrebe pri uvozu i distribuciji baznog ulja, neevidentiranje prometa na benzinskim stanicama te »direktna krađa od krajnjih kupaca putem baždarenja pumpnih automata na protok derivata niži od stvarno evidentiranog«.
Konkretni prijedlozi
“Neka od rješenja koje predlaže Komitet su pojačan i sveobuhvatan nadzor od strane nadležnih inspekcijskih tijela, izjednačavanje visine akciznih nameta na lož-ulje i dizel uz uvođenje refakcije za utvrđenu adekvatnu potrošnju lož-ulja, zatvaranje benzinskih stanica za koje se utvrde nelegalne radnje (na vremenski period do tri godine) te uvođenje markiranja naftnih derivata”, konkretizira Bider.
Uz predložene konkretne mjere, on sumira i druge aktivnosti Komiteta usmjerene na ispravljanje postojećih zakonksih nedostataka i neusklađenosti, odnosno stabilizaciju tržišnih prilika, potencirajući pritom da je suštinski cilj približiti evropska iskustva i praksu bh. tržištu, kao i definirati i usvojiti perspektive razvoja.
“Radeći na promociji i zaštiti tržišnih uslova poslovanja i povoljnog poslovnog okruženja u oblasti naftne i gasne privrede, želja nam je da se u rad uključe ne samo predstavnici naftne industrije i vlasti – donosilaca odluka, već i šira akademska javnost. Otvoreni smo za saradnju sa udruženjima u zemlji i inostranstvu sa istim ili bliskim ciljevima u skladu sa zakonom, kako bismo omogućili razmjenu iskustava te bolje zastupali interese naftne i gasne privrede u domaćim i međunarodnim institucijama, organizacijama i udruženjima. Za sada smo imali isticanje primjedbi i davanje sugestija iz prakse kod kreiranja novih zakonskih propisa. Od samog osnivanja Komiteta pa do danas prošlo je sedam mjeseci i mogu reći da smo ostvarili neke značajne pomake”, zaključuje Bider.
Autor: Armin Zeba
