„Nema sumnje da je oporavak ekonomije u BiH počeo. Mi smo revidirali našu prognozu za gospodarski rast s -1.0% na 0,5%, što je ujedno i najveća revizija prognoze za gospodarski rast u regiji,“ rekao je UniCreditov glavni ekonomist za jugoistočnu Europu Goran Šaravanja povodnom objavljivanja UniCreditove publikacije CEE Quarterly za treći kvartal 2010.godine.
Međutim, prema njegovom mišljenju, ne možemo se oteti dojmu da je oporavak ekonomije limitiran na nekoliko sektora ekonomije i nekoliko izvozno orijentiranih poduzeća u tim sektorima. Naime, međugodišnji rast izvoza dobara od gotovo 30 posto u prva četiri ovogodišnja mjeseca većinom se odvija u sljedećim sektorima: proizvodnja čelika, aluminija, tekstila, kemikalija, namještaja i rudarstva. Istovremeno, mnogi sektori bilježe značajne padove aktivnosti.
„Istovremeno primjetno je kako uvoz stagnira, što upućuje na slabu domaću potražnju. Premda je bankarski sektor stabilan i visoko kapitaliziran i štednja napokon raste, rast kredita je minimalan. U sektoru kućanstava to sasvim sigurno odražava i manjak potražnje za kreditima. Gotovo nikakvi inflatorni pritisci također upućuju na slabu domaću potražnju,“ rekao je Šaravanja.
Spomenuti trendovi u robnoj razmjeni su motivirali korekciju prognoze deficita tekućeg računa platne bilance s 6,3% na samo 3,6% bruto domaćeg proizvoda ove godine. Ne očekujemo da će izvoz ponoviti ovogodišnje rezultate u 2011.g. ili 2012.g. – jer ovogodišnji rezultati odražavaju oporavak inozemne potražnje nakon znatnog pada krajem 2008.g. i tijekom dobrog dijela 2009.g. Ipak, i u neku ruku još važnije, očekujemo da će iduće godine strana direktna ulaganja pokriti cijeli deficit tekućeg računa platne bilance. To implicira manju ovisnost ekonomije o inozemnom zaduživanju što je pozitivna vijest.
„Ipak, oporavak ekonomije nije zajamčen.„ rekao je Šaravanja precizirajući da su rizici najveći u domeni fiskalne politike gdje je MMF odgodio odobriti sljedeću tranšu sredstava iz aranžmana s BiH jer strukturne mjere – osobito u FBiH – vezane za reformu povlaštenih mirovina, reviziju prava na socijalnu pomoć i poduzimanje koraka da se dogovoreni proračunski limiti za plaće ne probiju, još uvijek nisu realizirane. «Nakon globalne financijske krize, održivo stanje u javnim financijama i s njime usko povezane strukturne reforme, preduvjeti su za održiv gospodarski rast”, rekao je Šaravanja.
