Privreda Srbije tokom prošle godine smanjila je izvoz u gotovo sve zemlje bivše Jugoslavije. To je značajan podatak imajući u vidu da je region drugo najveće i najvažnije izvozno tržište poslije Evropske unije. Prošle godine, u pet ex-Yu država plasirali smo robu u vrijednosti od 5,9 milijardi eura. U EU, bez Slovenije i Hrvatske, izvezli su proizvode vrijedne 16,3 milijardi eura.
Najveći pad izvoza zabilježen je u razmjeni s Hrvatskom od gotovo 10 posto i BiH (4,5 posto). Izvoz je smanjen i u Sloveniju i Sjevernu Makedoniju dok je veći plasman u 2023. u odnosu na prethodnu godinu ostvaren samo u Crnoj Gori (rast od 9,3 posto).
S druge strane, Srbija je smanjila uvoz iz svih ex-Yu zemalja. Najveći pad uvoza zabilježen je iz Crne Gore (gotovo 20 posto), a dvocifreno smanjenje primjetno je i kod Makedonije i BiH.
I ukupna razmjena sa pet država je opala i to za više od 500 mil EUR. Dok je u 2022. ukupna spoljnotrgovinska razmjena iznosila 9,8 milijardi eura, prošle godine spustila se ispod 9,3 mlrd EUR.
Srbija je prošle godine ostvarila izvoz od 28,6 mlrd EUR (rast od 3,7 posto) dok je uvoz smanjen na 36,8 milijardi (5,5 posto).
Očekivanja za region
Dobar nagoveštaj je da će države bivše Jugoslavije imati bolju 2024. u odnosu na prošlu. Prema prognizama MMF-a iz oktobra prošle godine, privreda BiH trebalo bi da zabilježi rast od oko tri posto u ovoj godini što je osjetan pomak u odnosu na prošlogodišnjih oko dva posto koliko ova institucija procjenjuje da će biti krajnji rezultat kada zvanična statistika objavi finalni podatak. Za Sjevernu Makedoniju, MMF takođe očekuje ubrzanje privrednog rasta sa 2,5 na 3,2 posto. Blagi rast sa dva posto na 2,2 posto trebalo bi da zabilježi i Slovenija. Gotovo na istom ostaće Hrvatska kojoj MMF prognozira pad sa 2,7 na 2,6 posto dok će najveća negativna promjena biti kod Crne Gore gdje se očekuje usporavanje sa očekivanih 4,5 posto u prošloj godini na 3,7 posto u ovoj.
