Razumijevanje uloge žena na tržištu rada važno je za društvo
Kada žene rade, njihove plaće su manje od muških
Složenost rada žena je teže izmjeriti
Claudia Goldin, profesorica na Univerzitetu Harvard, dobila je Sveriges Riksbank nagrada za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela ili Nobelovu nagradu za ekonomiju za analizu rodnih razlika na tržištu rada i posebno, stalnog problema rodnog jaza u plaćama.
Kraljevska švedska akademija nauka je saopćila da je Goldin “otkrila ključne pokretače rodnih razlika na tržištu rada”.
Nakon analize podataka vezanih za Sjedinjene Američke Države u proteklih više od 200 godina, Goldin je uspjela pokazati da se veliki dio rodnog jaza u plaćama povijesno može objasniti razlikama u obrazovanju i zanimanju.
“Međutim, Goldin je pokazala da je najveći dio razlike u zaradi sada između muškaraca i žena u istom zanimanju te da u velikoj mjeri nastaje rođenjem prvog djeteta”, navodi se u obrazloženju Akademije.
Tiha revolucija
„Razumijevanje uloge žena na tržištu rada važno je za društvo. Zahvaljujući revolucionarnom istraživanju Claudije Goldin, sada znamo mnogo više o osnovnim faktorima i koje bi barijere možda trebalo riješiti u budućnosti”, kazao je Jakob Svensson, predsjednik Komisije za dodjelu nagrade iz oblasti ekonomskih nauka.
Rođena 1946. godine u New Yorku, Goldin je profesorica ekonomije na Univerzitetu Harvard i jedna od direktorica radne grupe za rod u ekonomiji u Nacionalnom birou za ekonomska istraživanja u SAD.
Autorka je nekoliko knjiga i najpoznatija je po svom radu o historiji uloge žena u američkoj ekonomiji.
Nagrada za ekonomiju službeno je poznata kao Sveriges Riksbank nagrada za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela.
Mediji su rad Claudie Goldin ocijenili „zlatnim rudnikom“ za razumijevanje rodne razlike u plaćama i osnaživanju žena.
Prema navodima Goldin, žene su pokrenule „tihu revoluciju“ na tržištu rada.
„Većina njenih istraživanja tumači sadašnjost kroz lupu prošlosti i istražuje porijeklo aktuelnih problema“, navodi se u njenoj biografiji na službenim stranicama Univerziteta Harvard.
Upravo taj navod dočarava suštinu njenog rada i koliko je bio uticajan.
Kao ekonomski historičar, Goldin proučava, dokumentira i osvjetljava promjene u ekonomskom osnaživanju žena kroz historiju na tržištu rada, kao i uzroke i izazove koji su pred svima nama koji želimo svijet učiniti ravnopravnijim mjestom za život i rad.
Uprkos određenom napretku, rodna nejednakost ostaje globalna briga. Naravno, razlikuje se od zemlje do zemlje, ali učešće žena na tržištu rada je niže od učešća muškaraca svuda u svijetu.
A i kada žene rade, njihove plaće su manje od muških. Ukoliko se želi shvatiti šta pokreće dinamiku ovih rodnih jazova i udubi se u njihove brojne aspekte – rad Goldin je zlatni rudnik.
Uloga obrazovanja, porodice i organizacije rada neke su od tema kojima se Goldin bavi u istraživanju, koje objašnjavaju historijsku evoluciju rodnih razlika u učešću u radu i plaćama.
Upravo je Goldin skovala termin tiha revolucija kako bi opisala dinamiku rodnog jaza na tržištu rada i povećanje učešća udatih žena u radnoj snazi u SAD 1970-ih godina. Pokazala je da postoje dva ključna elementa za ovu tihu revoluciju: ulaganje u obrazovanje i odgađanje godina za prvi brak – a ovom posljednjem je pomoglo lansiranje kontracepcijskih pilula 1960-ih.
Kako se prosječna starost žena koje se udaju povećavala tokom vremena, odlazak na koledž za njih je postao kritična investicija. Mogli su planirati nezavisnu budućnost i formirati svoj identitet prije braka i porodice.
To je izazvalo snažan porast učešća žena na tržištu rada. A obrazovanje je i danas ključno za učešće žena na tržištu rada. U većini zemalja je veća vjerovatnoća da će se zaposliti žene sa višim nivoom obrazovanja.
Porodica, također, snažno utiče na učešće žena u radnoj snazi, pri čemu porođaj obično postavlja majke i očeve na različite puteve – djeca doprinose rodnim razlikama. Rad Goldinove pokazuje da se niže učešće žena u radnoj snazi u odnosu na muškarce, nakon što dobiju djecu, vremenom smanjivalo.
Ali kazna za djecu nije nestala. Istraživanje Goldin i njenih saradnika, također pokazuje da se kazna za majčinstvo smanjuje tokom života žene, ali razlika u zaradi između dva heteroseksualna roditelja i dalje postoji zbog premije za očinstvo.
Fleksibilni obrasci rada
Ispitivanje načina na koji su radna mjesta organizirana i kako to utiče na rodnu razliku je još jedan ključni uvid koji daje rad Claudie Goldin. Prema njenom istraživanju, rodna razlika u plaćama bila bi znatno manja da firme proporcionalno nagrađuju pojedince koji rade dugo i određeno radno vrijeme.
Industrije, kao što je tehnologija, doživjele su promjene u organizaciji rada koje su povećale fleksibilnost zaposlenih, ali to još uvijek nije tako uobičajeno u finansijskom i pravnom svijetu, naprimjer. Ima još posla na promociji rodne ravnopravnosti i rezultati do kojih je došla Goldin u svome istraživanju će pomoći u tome.
(Ne)opravdani prestiž
Claudia Goldin je tek treća žena kojoj je dodijeljena Sveriges Riksbank nagrada za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela. Prije nje nagradu su dobile Elinor Ostrom 2009. i Esther Duflo 2019. godine.
Od dodjele 1969. godine kada je prvi put dodijeljena Sveriges Riksbank nagrada za ekonomske nauke u spomen na Alfreda Nobela, ukupno su dodijeljene 54 nagrade za 92 osobe. Gotovo dvije trećine ovih nagrada dodijeljene su Amerikancima, ukupno 61, a daleko iza njih su ekonomisti iz Velike Britanije, Francuske, Kanade i Norveške.
Zbog činjenice da nagrada za ekonomiju nije bila dio prvobitne namjere utemeljitelja švedskog poduzetnika i izumitelja dinamita Alfreda Nobela, mnogi kritičari kažu da je ne treba računati kao Nobelovu nagradu i da njen prestiž nije opravdan.
Nobelova nagrada se prema testamentu njenog utemeljitelja dodeljuje za oblasti fizike, hemije, medicine, književnosti i mira za „najveća dostignuća koja su doprinijela ljudskom rodu” tokom proteklih godinu dana.
Dobitnik Nobelove nagrade dobija zlatnu medalju, diplomu i novčanu nagradu. Ove godine, nagrade, uključujući nagradu za ekonomiju, vrijede 11 miliona švedskih kruna ili milion dolara u svakoj kategoriji.
Činjenica je da se istraživanje Goldinove fokusira uglavnom na SAD, ali njen pristup i uvidi uticali su i inspirirali istraživače širom svijeta. Njen rad je pomogao da rod postane suštinski sastojak u razumijevanju kako funkcioniraju tržišta rada, kao i općenito kako funkcionira ekonomija.
Sada postoji polje istraživanja koje se zove “rodna ekonomija” i na tome svakako treba zahvaliti Claudiji Goldin.
Goldin smatraju jednom od vodećih svjetskih stručnjaka za rodnu razliku u ekonomiji rada.
“Uopšte nisam bila izuzetna”, rekla je jednom Claudia Goldin referirajući se na vrijeme, dok je bila doktorant ekonomije na Univerzitetu u Čikagu.
Ali kako je doktorski studij odmicao, stvari su se mijenjale.
“Osjećala sam se kao da mi se pale sijalice u glavi”, kazala je Goldin. U razgovoru sa kolegama navodila je da su „muškarci relativno dosadni“ – barem kao tema istraživanja. Njihov naporan rad bio je ujednačen u poređenju sa radom žena, koje su morale svoj rad dijeliti između brige o djeci, rada za porodicu i radnog mjesta. A, ovu složenost rada bilo je teže izmjeriti. Recimo, Goldin je ukazala da u američkim historijskim popisima, naprimjer, zanimanje žena je često navođeno kao žena. Tako je Goldin krenula u istraživanje kako bi pravilno izmjerila rad žena.
