Bosanskohercegovačko tržište kapitala, strogo podijeljeno međuentitetskom linijom, u kaskanju za standardima razvijenih evropskih i svetskih ekonomija dodatno je usporeno gotovo dvogodišnjom (od oktobra 2019. do septembra 2021.) pauzom u radu Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH. Koliko velike su direktne i indirektne štete uzrokovane prilično dugim nefunkcioniranjem te institucije, šta njeno aktuelno rukovodstvo poduzima radi stabiliziranja tržišne situacije i koji su prioriteti u kontekstu jačanja federalnog i bh. tržišta kapitala u cjelini, u razgovoru za Business Magazine objašnjava predsjednik Komisije Adnan Zukić.
BM: U kojoj mjeri je od imenovanja novog rukovodstva Komisije do danas normaliziran njen rad, odnosno da li su u riješeni svi zaostali predmeti?
ZUKIĆ: Odmah nakon imenovanja aktuelnog saziva Komisije u septembru 2021. godine, prvi prioritet bio je riješiti predmete koji su obrađivani u periodu blokade rada ove institucije, a koji nisu mogli biti blagovremeno riješeni zbog nepostojanja kvoruma. Takvih predmeta je bilo više od 600, a prioritet u rješavanju imali su predmeti koji su se odnosili na zahtjeve za upis povećanja osnovnog kapitala, odobravanje emisija vrijednosnih papira ili preuzimanja dioničkih društava.
Zahvaljujući iznimnim naporima svih radnika i članova Komisije, do kraja 2021. godine riješena je polovica zaostalih predmeta, dok je u 2022. godini riješen gotovo cjelokupan broj te je uspostavljena ažurnost u rješavanju zahtjeva stranaka koji se svakodnevno zaprimaju u Komisiji.
Ohrabruje nas činjenica da je Komisija u rekordnom roku riješila zaostale predmete, što je učesnicima na tržištu kapitala omogućilo da nastave sa svojim poslovnim aktivnostima
BM: Kakve dugoročne posljedice je zastoj u radu Komisije ostavio na federalno tržište vrijednosnih papira i ekonomiju u cjelini, posebno u kontekstu poljuljanog povjerenja stranih investitora – postoje li konkretni pokazatelji koji ukazuju na zaključak da su ti negativni efekti u međuvremenu anulirani ili barem ublaženi?
ZUKIĆ: Zastoj u radu Komisije je u značajnoj mjeri koincidirao s globalnom pandemijom, zbog čega je teško utvrditi efekte koje je blokada funkcionisanja ove institucije imala na povjerenje domaćih i stranih investitora.
Ono što nas ohrabruje jeste činjenica da je Komisija u rekordnom roku riješila zaostale predmete, što je učesnicima na tržištu kapitala omogućilo da nastave sa svojim poslovnim aktivnostima, kao i da izraze interes za proširenje obima svog poslovanja. Također, ostvarili smo kontakte s pravnim licima zainteresiranim za osnivanje novih fondova na teritoriji Federacije BiH, pa se nadamo da će, naročito ukoliko donosioci odluka u FBiH pokažu spremnost i podrže inicijative Komisije kao vrhovnog regulatora tržišta kapitala, u narednom periodu doći do osnivanja i prvih penzijskih fondova.
BM: Kako stoje stvari sa sudskim tužbama za nadoknadu štete, čije podnošenje protiv Komisije su najavljivali federalni poslodavci – koliko takvih tužbi je zaista podneseno, kolika je njihov ukupna vrijednost i kakav je status (ili epilog) tih tužbi?
ZUKIĆ: U periodu blokade rada Komisije bili smo svjedoci navoda o tužbama za naknadu štete zbog nemogućnosti Komisije da, u nedostatku kvoruma, rješava po zahtjevima stranaka u postupcima koji se vode pred Komisijom. Niti jednu takvu tužbu nismo zaprimili na odgovor, što je jasan pokazatelj svijesti učesnika na tržištu da je navedena blokada bila političkog karaktera, a ne volja Komisije koja se prethodnih godina u više navrata obraćala nadležnima urgencijama da se provede procedura radi razrješenja i imenovanja članova Komisije.
Napominjemo da je prethodni saziv, po isteku petogodišnjeg mandata nastavio s radom još 12 godina, jer novi saziv nije imenovan sve do septembra 2021. godine.
Udruženje društava za upravljanje fondovima nema legitimitet za komunikaciju sa Komisijom, niti kao takvo može zvanično zastupati interese društava
BM: Prema raspoloživim informacijama, Udruženja društava za upravljanje fondovima u FBiH podnijelo je krivičnu prijavu protiv Komisije “zbog očitog kršenja zakonskih odredbi, drastičnog djelovanja na štetu društava za upravljanje fondovima i primjene različitih aršina prema akterima na tržištu kapitala“ – kakvo je Vaše stajalište o osnovanosti takvih optužbi?
ZUKIĆ: U okviru svojih nadležnosti, Komisija je među prioritetne aktivnosti uključila uspostavljanje partnerskih odnosa sa svim zakonskim predstavnicima sudionika na tržištu kapitala.
Bitno je istaći da je spomenuto Udruženje društava za upravljanje fondovima bilo u obavezi u proteklom periodu usaglasiti Statut i druge opće akte sa odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira, te pribaviti prethodnu saglasnost Komisije na Statut i druge opće akte da bi potvrdilo legitimitet djelovanja, kako Udruženja, tako i njegovih članova i organa, radi zastupanja interesa svojih članova pred Komisijom. Nažalost, Udruženje nije ispunilo svoju zakonsku obavezu niti nakon što mu je Komisija izdala upozorenje sa nalogom za postupanje. Shodno tome, budući da Udruženje ne posjeduje Statut na koji je data saglasnost u skladu sa članom 211. Zakona o tržištu vrijednosnih papira, nema organe koji su izabrani u skladu sa propisanim, posljedično nema ni legitimitet za komunikaciju sa Komisijom, niti kao takvo može zvanično zastupati interese društava.
Na osnovu provedenog nadzora nad poslovanjem četiri društva za upravljanje fondovima, Komisija je utvrdila brojne nezakonitosti te je nadležnom tužilaštvu podnijela izvještaj o počinjenom krivičnom djelu protiv ovlaštenih lica u tri društva za upravljanje fondovima.
Imajući na umu sve navedeno, nije teško zaključiti zbog čega se predstavnici pojedinih fondova u javnosti oglašavaju navodeći neutemeljene i zlonamjerne tvrdnje na račun rada Komisije.
Želim naglasiti da Komisija stoji na raspolaganju svim nadležnim organima i da će na najkvalitetniji mogući način ostvarivati saradnju u svim predmetima nadzora koje provodi na tržištu vrijednosnih papira.
BM: Spomenuli ste da je Komisija podnijela više izvještaja o krivičnim djelima počinjenim na tržištu vrijednosnih papira FBiH – o kojim vrstama malverzacija se radi i koja pravna lica su glavni akteri tih krivičnih djela? Ima li indicija da su u tim li nekim drugim krivičnim djelima vezanim za tržište vrijednosnih papira učestvovali i pojedini članovi Komisije?
ZUKIĆ: Nadzor nad poslovanjem učesnika na tržištu vrijednosnih papira je ključna funkcija Komisije kao vrhovnog regulatora tržišta kapitala. Jedan od mogućih ishoda provedenih redovnih i vanrednih, posrednih i neposrednih nadzora, jeste poduzimanje mjera iz nadležnosti Komisije te podnošenje prekršajnih prijava, naloga ili izvještaja o počinjenim krivičnim djelima.
S tim u vezi, Komisija je ove godine, na osnovu nadzora postupanja u vezi sa prometovanjem dionicama društva GP ŽGP d. d. Sarajevo, odnosno posrednog nadzora postupanja dviju brokerskih kuća u vezi sa obavljenim prometom i prijenosima vrijednosnih papira društva Unioninvestplastika d.d. Sarajevo, nadležnim tužilaštvima dostavila izvještaje o počinjenim krivičnim djelima.
U slučaju ŽGP-a, nadzorom su uočene nezakonitosti koje se ogledaju u spornom prometu dionicama tog društva od strane članova udružene grupe za vršenje krivičnih djela, uz korištenje imovine investicijskih fondova na nezakonit način, što je za posljedicu imalo nanošenje štete investicijskim fondovima i njihovim dioničarima, odnosno izvlačenje gotovinskih sredstava iz investicijskih fondova i umanjenje likvidnog dijela portfelja tih fondova; spornom prometu nekretninama između članova grupe koji je doveo do nanošenja imovinske štete investicijskim fondovima, odnosno kupovinom devastiranih i precijenjenih nekretnina umjesto ulaganja imovine investicijskih fondova u skladu sa utvrđenim investicijskim ciljevima u prospektima ovih fondova i u interesu dioničara fonda (velikog broja građana Federacije BiH); te spornim aktivnostima koje su dovele do obezvređivanja, umanjenja i izvlačenja imovine društva GP ŽGP d.d. Sarajevo, odnosno izazivanja namjernog stečaja nad ovim društvom.
U slučaju prometa vrijednosnim papirima emitenta Unioninvestplastika, Izvještaj o počinjenom krivičnom djelu je dostavljen zbog postojanja osnova sumnje da udružena grupa za vršenje krivičnih djela izvršila krivična djela udruživanja radi činjenja krivičnih djela iz člana 340. Krivičnog zakona FBiH i manipulacije na tržištu iz člana 260. Zakona o tržištu vrijednosnih papira.
Osim navedena dva izvještaja, o kojima smo proteklih mjeseci izvijestili javnost, Komisija je nadležnim tužilaštvima uputila još jedan izvještaj protiv jednog od članova Komisije i to zbog postojanja osnova sumnje da je kao član grupe za činjenje krivičnih djela počinio krivična djela zloupotreba položaja ili ovlaštenja, nesavjestan rad u službi, sprečavanje dokazivanja i sprečavanje službene osobe u vršenju službene radnje, a u vezi krivičnog djela organizovani kriminal.
Ovime aktivnosti Komisije na rasvjetljavanju nezakonitih radnji na tržištu kapitala nisu okončane – naprotiv, Komisija će nastaviti analizirati nalaze iz provedenih postupaka redovnog i vanrednog nadzora nad radom učesnika na tržištu vrijednosnih papira i u slučaju utvrđenih nezakonitosti nadležnim organima dostavljati informacije, prekršajne naloge ili izvještaje o počinjenim krivičnim djelima.
BM: Koje izmjene u zakonskoj regulativi su eventualno nužne radi prevencije takve vrste krivičnih djela, koja su, sudeći prema podnesenim prijavama, prilično učestala?
ZUKIĆ: Postojeća zakonska rješenja i sankcije predviđene za činjenje prekršaja i krivičnih djela koja se tiču prometovanja vrijednosnih papira smatramo adekvatnim. Činjenica je da je aktuelni saziv Komisije intenzivirao aktivnosti nadzora učesnika na tržištu vrijednosnih papira, što je za posljedicu imalo i podnošenje izvještaja o počinjenim krivičnim djelima.
Tako je u 2022. godini proveden redovni nadzor kod Sarajevske berze vrijednosnih papira, Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH, banaka depozitara, profesionalnih posrednika te društava za upravljanje fondovima i investicijskih fondova, a ovlaštena lica Komisije provela su i vanredni nadzor kod 16 emitenata.
Vjerujem da je vršenje nadzorne funkcije Komisije u punom kapacitetu najbolja prevencija krivičnih djela.
BM: Koliko ste u cjelini zadovoljni razvijenošću i uređenošću federalnog tržišta vrijednosnih papira – gdje leže njegove glavne manjkavosti i koliko bi njegovom i razvoju bh. tržišta u cjelini doprinijela čvršća saradnja entitetskih regulatora (ima li nekih konkretnih aktivnosti na tom planu)?
ZUKIĆ: Činjenica je da zbog slabo razvijenog korporativnog upravljanja imamo nerazvijeno i nestabilno tržište, slabiji priliv stranog kapitala, nižu konkurentnost i efikasnost, pa posljedično i manji privredni rast.
Upravo zbog toga su korporativno upravljanje i privatizacija te računovodstvo i revizija, odnosno finansijsko izvještavanje, važne politike za izlazak iz letargije na tržištu kapitala. Na ovom polju Komisija svojim aktivnostima želi i može dati značajan doprinos edukativnom i preventivnom djelovanju, ali isto tako i kao regulator koji će provoditi nadzor i sankcionisati nedozvoljeno ponašanje s ciljem podizanja korporativne kulture i discipline na viši nivo. U ovom kontekstu treba potaknuti investicijske fondove, koji su zastupljeni u velikom broju dioničkih društava u Federaciji BiH, na aktivnosti u promociji primjene i razvoja standarda korporativnog upravljanja, putem njihovog kvalitetnijeg i transparentnijeg učešća u radu organa korporativnog upravljanja u tim privrednim društvima.
Mjerama ekonomske politike moguće je potaknuti razvoj finansijskog tržišta i time doprinijeti višim stopama privrednog rasta. Kao politike važne za razvoj finansijskih tržišta mogu se izdvojiti relevantni dijelovi porezne politike, mjere i regulativa u vezi sa investicijskim fondovima kao važnim učesnicima na ovim tržištima u smislu stimulisanja ulaganja, kako u investicijske, tako i dobrovoljne penzijske fondove.
Potrebno je preispitati potrebu za izmjenom i dopunom zakonske regulative koja će omogućiti da postojeća društva za upravljanje fondovima, uz ispunjavanje uslova propisanih Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima i podzakonskim aktima, mogu također osnovati dobrovoljne penzijske fondove, umjesto sadašnjeg rješenja prema kojem je potrebno uspostavljati zasebna društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima. U konkretnom slučaju postoji kolizija zakonskih rješenja za investicijske i dobrovoljne penzijske fondove.
U namjeri da kreira uslove pogodne za unapređenje stanja na tržištu kapitala u BiH, Komisija je odmah po svom imenovanju inicirala, a u protekloj godini i održala sastanke sa Komisijom za hartije od vrijednosti Republike Srpske i Komisijom za papire od vrijednosti Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, na kojima je potvrđena namjera da se intenzivira saradnja na razmjeni informacija, harmonizaciji propisa i ujednačavanju uslova za investitore i ovlaštene učesnike na tržištu, te unapređenju i integraciji tržišta kapitala u BiH.
Prioritetni pravci djelovanja
BM: Šta je u fokusu programa rada Komisije u narednom kratkoročnom i srednjoročnom periodu? Koje paralelne aktivnosti bi trebali poduzeti ostali tržišni akteri – od eminenata do berzi, s ciljem njegovog jačanja?
ZUKIĆ: U tekućoj godini Komisija pojačano prati izvještavanje na tržištu vrijednosnih papira i namjerava sankcionisati neispunjavanje propisanih obaveza, sve s ciljem omogućavanja javnosti pravovremenih i potpunih informacija o poslovanju dioničkih društava i drugih učesnika na tržištu vrijednosnih papira, budući da je transparentnost jedan od preduslova za vraćanje povjerenja investitora.
Među prioritetnim pravcima djelovanja Komisije jeste razvoj programa edukacije za raznovrsne ciljne skupine, među kojima su svakako ovlašteni učesnici na tržištu, brokeri, dileri i investicijski savjetnici, ali, kako smo to ranije naveli, i članova uprava i nadzornih odbora emitenata, pa i predstavnika medija. Samo educirani učesnici na tržištu mogu dati svoj doprinos njegovom budućem rastu i razvoju.
Za unapređenje i integraciju tržišta kapitala potrebno je adekvatno vršiti izmjene i uvođenje novih normativnih rješenja, kako u Federaciji BiH, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, Komisija je planirala u 2023. inicirati donošenje zakona o izmjenama i dopunama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira, donošenje izmjena i dopuna Zakona o investiranju javnih sredstava FBiH, izmjena Zakona o porezu na dohodak, te izmjena Zakona o privrednim društvima.
Značajno ubrzavanje razvoja tržišta kapitala bit će moguće ukoliko se usvoje inicijative usmjerene ka uvođenju poreskih olakšica za investiranje u penzijske fondove i omogućavanje investiranja javnih sredstava u investicijske fondove
Također, u saradnji s Federalnim ministarstvom finansija, planirana je i priprema novog Zakona o investicijskim fondovima. Naime, uvođenjem poreskih olakšica za investiranje u penzijske fondove značajno bi se diverzificirao dostupni tržišni materijal, te bi se na taj način uvećao i ukupni promet na tržištu, od čega bi korist imala cjelokupna ekonomija Federacije BiH.
Značajno ubrzavanje razvoja tržišta kapitala bit će moguće ukoliko se postigne konsenzus kod svih donosilaca odluka na nivou FBiH te se usvoje inicijative koje je u prethodnom periodu dostavila Komisija, ali i neki od učesnika na tržištu kapitala. Tu prvenstveno mislimo na inicijative usmjerene ka uvođenju poreskih olakšica za investiranje u penzijske fondove i zakonsko omogućavanje investiranja javnih sredstava u investicijske fondove koji posluju u FBiH.
Za kreiranje klime koja je pogodna za privlačenje novih investicija, neophodan je proaktivan pristup svih učesnika u donošenju odluka koji se tiču tržišta kapitala. Kod poduzimanja mjera za unapređenje tržišta kapitala, nužan uslov je postizanje većeg stepena sinergije sa svim nadležnim nivoima vlasti.
