Zemlje Evropske unije sada su namijenile ili alocirale 681 milijardu eura za prevenciju energetske krize, dok je Britanija izdvojila 103 milijarde eura, a Norveška 8,1 milijardu eura od septembra 2021., prema analizi think-tanka Bruegel.
Ukupno 792 milijarde eura u usporedbi sa 706 milijardi eura u posljednjoj Bruegelovoj procjeni u studenome, dok se zemlje nastavljaju tijekom zime suočavati s posljedicama prekida većine ruskog plina.
Njemačka je potrošila najviše, izdvojivši gotovo 270 milijardi eura. Britanija, Italija i Francuska sljedeće su po visini izdavajanja, iako je svaka potrošila manje od 150 milijardi eura. Većina država EU potrošila je tek djelić ovoga. Po potrošnji po glavi stanovnika najveći potrošaći su Luksemburg, Danska i Njemačka.
Novac koji su zemlje izdvojile za energetsku krizu sada je u istom iznosu kao i fond EU-a za oporavak od COVID-19 vrijedan 750 milijardi eura.
Novi podaci dolaze u trenutku dok se u EU raspravlja o tome da se olabave zakoni vezani za državna ulaganja i podršku projektima zelene tehnologije dok se Evropa nastoji natječe sa subvencijama koje daju SAD i Kina, prenosi Reuters.
