Vitalij Dmitrijevič (Vitalik) Buterin je rusko-kanadski programer i pisac koji je najpoznatiji kao jedan od suosnivača Ethereuma– decentraliziranog blockchaina otvorenog koda s funkcionalnošću pametnih ugovora. Ether je izvorna kriptovaluta platforme, koja zauzima drugo mjesto po tržišnoj kapitalizaciji nakon Bitcoina. Buterin se uključio u kriptovalute na samom početku, suosnivajući Bitcoin Magazine 2011. godine. Tri godine kasnije Buterin je pokrenuo Ethereum s Gavinom Woodom, Charlesom Hoskinsonom, Anthonyjem Di Ioriom i Josephom Lubinom. Buterin je ušao u klub s tri zareza početkom maja 2021. godine, kada je Ethereumov nativni token prvi put prešao granicu od 3.000 dolara. Trenutno je najmlađi kripto milijarder na svijetu zahvaljujući najnovijim dostignućima Ethera, a Forbes procjenjuje njegovo ukupno bogatstvo na 1,46 milijardi dolara.
Buterin je rođen 31. januara 1994. godine u Kolomni, Moskovska oblast, Rusija. Živio je u Rusiji do svoje šeste godine, a potom su njegovi roditelji odlučili emigrirati u Kanadu u potrazi za boljim mogućnostima zaposlenja. Vitalikov otac, Dmitrij Buterin, uspješan je poduzetnik, informatičar i ulagač u nekoliko multimilionerskih poslova. On je velikim dijelom odgovoran za rasplamsavanje entuzijazma svog sina za kriptovalute jer ga je on i upoznao s tim svijetom.
Čudo od djeteta
U trećem razredu osnovne škole, uvršten je u program za nadarene, gdje je shvatio da ga njegove posebne vještine i talenti čine pomalo čudnim u odnosu na vršnjake, pa čak i učitelje. Bio je prirodno sklon matematici i programiranju, imao je rano i snažno zanimanje za ekonomiju i mogao je sabirati trocifrene brojeve u svojoj glavi dvostruko brže od prosječne osobe njegove dobi. Kako se prisjeća, dosta ljudi je o njemu pričalo kao o nekom matematičkom geniju. Zatim je proveo četiri godine u srednjoj privatnoj školi Abelard u Torontu. Škola je promijenila njegovu percepciju obrazovanja, pri čemu su se i njegov stav i rezultati drastično promijenili. U Abelardu je razvio svoju prepoznatljivu glad za učenjem, čime je sticanje znanja postalo njegov primarni cilj u životu. Nakon srednje škole, Buterin nastavlja školovanje na Univerzitetu Waterloo, gdje je pohađao napredne kurseve.
Tražeći novi smjer u životu, Buterin je 2011. godine naišao na Bitcoin. U početku je bio sumnjičav i nije mogao vidjeti kako bi mogao imati bilo kakvu vrijednost ako nema nikakvu fizičku podršku. Ali, kako je vrijeme prolazilo, učio je i sve više bio fasciniran. Želio se službeno pridružiti ovoj novoj i eksperimentalnoj ekonomiji tako što se dočepao nekih tokena, ali nije imao ni računarske snage za njihovo rudarenje niti gotovine za kupovinu. Stoga je tražio posao u Bitcoin-u na raznim forumima i na kraju je počeo pisati tekstove za blog, zarađujući oko pet Bitcoina po tekstu. Istovremeno je proučio sve različite ekonomske, tehnološke i političke aspekte kriptovalute. Njegovi su tekstovi privukli Mihaija Alisieja, rumunskog entuzijasta Bitcoina, što je dovelo do osnivanja Bitcoin Magazina krajem 2011.godine. Pisao je, putovao i radio na kriptovaluti više od 30 sati neprekidno, zbog čega je odlučio napustiti fakultet. Analizirao je razne kripto projekte i njihove protokole, te je na kraju utvrdio da su previše fokusirani na specifične namjene i nedovoljno široki.
Shvatio da je moguće masovno generalizirati ono što protokoli rade zamjenom svih njihovih funkcionalnosti s Turing-potpunim programskim jezikom, koji omogućava računaru da riješi bilo koji određeni problem. Nakon što su ga postojeći projekti odbili, odlučio je to učiniti sam — tako je rođen Ethereum.
Krajem 2013. godine, Buterin je opisao svoju ideju u Bijeloj knjizi koju je poslao nekolicini svojih prijatelja koji su je dalje dijelili. Kao rezultat toga, oko 30 ljudi se obratilo Buterinu kako bi razgovarali o konceptu. U početku je ideja iza Ethereuma još uvijek bila vezana uz digitalnu valutu. S vremenom se vizija promijenila, a do kraja januara 2014. tim je shvatio da je relativno lako stvoriti decentraliziranu pohranu datoteka, a koncepti poput registra imena mogu se oživjeti sa samo nekoliko redaka koda.
Projekt je javno objavljen u januaru 2014. godine, a nekoliko mjeseci kasnije odlučio je održati početnu ponudu kovanica (ICO) Ethera, izvornog tokena mreže Ethereum, kako bi finansirao razvoj. U istom periodu dobio je i stipendiju Thiel Fellowship od 100.000 dolara.
Ethereum tim je prikupio više od 31.000 Bitcoina od prodaje Ethera, što je vrijedilo oko 18 miliona dolara u to vrijeme. Nakon toga osnivaju Ethereum Foundation, neprofitnu organizaciju sa sjedištem u Švicarskoj, koja je imala zadatak nadzirati razvoj softvera otvorenog koda Ethereuma. Unatoč nekim turbulencijama, Ethereumova crowdfunding kampanja pokazala se uspješnom.
Osim izgradnje decentraliziranih aplikacija (DApps) i raznih drugih opcija korištenja, platforma Ethereum korisnicima omogućuje postavljanje i pokretanje DAO-a (decentralizirane autonomne organizacije). DAO je Ethereumu prikupio više od 150 miliona dolara od više od 11.000 članova. Međutim, DAO je hakiran zbog nedostataka u njegovoj bazi koda. Zbog toga se Buterin zalagao za soft fork mreže Ethereum koji je uključivao isječak koda, stavljajući napadača na crnu listu i sprečavajući ga da premjesti ukradeni novac. Međutim, prema propisima pametnog ugovora, napadač je napisao otvoreno pismo Ethereum zajednici tvrdeći da su sredstva stečena legalno. Napadač je nadalje izjavio da će se svako ko pokuša zaplijeniti Ether suočiti s pravnim posljedicama. Kao rezultat toga, Ethereum blockchain je ostao hard fork, što je rezultiralo razdvajanjem mreže u dva blockchaina: Ethereum ili ETH (noviji blockchain) i Ethereum Classic ili ETC (izvorni blockchain).
Buterin očekuje da će Ethereum “vladati Metaverseom” za 10 godina. Prema njegovim riječima, Ethereum je pozicioniran da bude temeljni dio Metaverse jer internet plus zajedničko stanje omogućuje protok objekata između platformi. Ethereum je dugoročna, funkcionalno orijentirana kriptovaluta koja će pomoći decentraliziranim finansijama, ili DeFi da uspiju u budućnosti. Međutim, mnogi ljudi čekaju donošenje službenih zakona prije nego što nešto poduzmu. Dok dugogodišnji ulagači u kriptovalute žale zbog mogućnosti regulacije koja ograničava postojeću fleksibilnost tržišta, veliki ulagači i korporacije vide konačnu provedbu takvih pravila kao izvor stabilnosti koji bi mogao dovesti do širokog usvajanja. Kada su tržišta regulirana, ona postaju sigurnija za obične ljude, a Ethereum, sa svojim širokim rasponom decentraliziranih aplikacija može postati “normalan”.
Nagrade i priznanja
Buterin je 2014. godine osvojio nagradu Svjetske tehnološke mreže (WTN) pobijedivši Marka Zuckerberga iz Facebooka. Godine 2016. dospio je na listu Fortune 40 ispod 40 i 2018. godine na Forbes listu 30 ispod 30. Također, 2018. godine Univerzitet u Baselu dodijelilo je Buterinu počasnu titulu, a prošle godine magazin Time proglasio ga je jednom od najuticajnijih osoba na svijetu.
