Pandemija koronavirusa uzrokovala je pojavu nekih novih trendova, od kojih se svakako ističe rad od kuće ili na daljinu. Samim tim došli su do izražaja digitalni nomadi, ljudi koji uglavnom rade u oblasti IT-a, upravljaju web stranicama ili blogovima, prevode ili su autori tekstova ili se bave nekim drugim poslom koji ih ne veže za urede, te mogu raditi iz bilo kojeg dijela svijeta. Prema predviđanjima stručnjaka u svijetu će do 2035. godine čak milijardu ljudi raditi poslove koji neće biti vezani za urede.
Osim pouzdane internetske usluge, ugodne klime i niskih troškova života, digitalnim nomadima je izuzetno važno da za odredišta ne moraju ishoditi vizu, a ako već moraju, da ju je lako dobiti i obnoviti. Mnoge zemlje u svijetu nude fleksibilnije vize koje omogućavaju posjetiteljima rad unutar njihovih granica, među kojima su brojne zemlje na američkom kontinentu i u Aziji, poput Indonezije i Tajlanda. I mnoge zemlje Evropske unije također nude neki oblik vize ili programa za digitalne nomade, a Schengen ili EU zona bez pasoša koja pokriva većinu evropskih zemalja ima vizu za kratkoročni boravak koja putnicima omogućuje kretanje unutar tog područja za boravke do 90 dana u turističke ili poslovne svrhe, ali posjetitelji unutar tog prostora ne mogu boraviti duže od 90 dana u razdoblju od 180 dana. Uz šengensku vizu, neke zemlje EU imaju i vlastite programe s dodatnim pogodnostima i bez vremenskog ograničenja od 90 dana, pri čemu je najpoznatiji digitalni nomadski program u u Estoniji, koja je i sama već visoko digitalno razvijena, s jedinstvenim programom e-boravka, digitalnim identitetom i statusom koji izdaje država, a koji omogućava pristup estonskom transparentnom digitalnom poslovnom okruženju.
Potencijale imamo
O digitalnim nomadima i načinima njihovog privlačenja govori se i u Bosni i Hercegovini već neko vrijeme. Ono što je sigurno jeste da naša zemlja ima potencijale kojim ih može privući, ali da je svakako potrebno preduzeti i neke korake koji bi BiH svrstali na listu poželjnih destinacija za digitalne nomade.
„Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim bogatstvima, blizinom mora, planina i nesvakidašnjom prirodom. Naši ljudi poznati su kao izuzetni domaćini, a upravo to gostoprimstvo često preraste u prijateljstvo i jedan je od razloga zbog kojih se većina turista vraća u posjetu BiH. Ipak, digitalni nomadi posmatraju i finansijski aspekt, a u BiH za novac koji zarađuju mogu dobiti mnogo više nego što bi mogli dobiti u zemlji iz koje dolaze, što svakako predstavlja prednost u odnosu na druge države Evrope“, za Business Magazine kaže Damir Maglajlić, izvršni direktor Bit Alijanse.
Ana Bogdanović, marketing koordinator INTERA Tehnološkog parka dodaje da činjenicu da smo još uvijek izvan Schengen zone možemo gledati i kao prednost, budući da predstavljamo odličnu destinaciju za sve digitalne nomade koji borave u nekoj od članica EU, a moraju privremeno napustiti taj teritorij.
S druge strane tu su i ograničavajući faktori za boravak digitalnih nomada u BiH te je potrebno uvesti i neke olakšice.
„Iako sve više digitalnih nomada posjećuje BiH, nažalost, i dalje smo relativno nepoznata destinacija kad je riječ o ovoj ciljnoj skupini. Još uvijek ne postoji sustavan pristup promociji BiH kao destinacije za digitalne nomade, a borimo se i s nepostojanjem jedinstvenog mjesta, organizacije ili platforme koja može olakšati boravak ovoj ciljnoj skupini u našoj zemlji. Oni se suočavaju s jasnim nedostatkom informacija o regulaciji boravka, smještajnim kapacitetima, mogućnostima za angažman u zajednici i slično“, kaže Bogdanović.
Maglajlić dodaje da je za privlačenja digitalnih nomada potrebno napraviti administrativne olakšice kada je u pitanju dozvola za boravak i rad u BiH.
„Olakšice za digitalne nomade samo su jedan u nizu koraka koji mogu unaprijediti privredu u BiH, svakako, dugoročno gledano ne smijemo zaboraviti da je ključ našeg napretka i stabilnosti upravo u prepoznavanju benefita koje možemo ostvariti sistemskim unapređivanjem pojedinih grana privrede. Jedna od takvih aktivnosti je i proglašenje IT industrije strateškom na svim nivoima u BiH. Do sada, takav pomak ostvaren je samo na nivou FBiH, dok se takav korak očekuje i na nivou kantona i RS“, ističe Maglajlić.
Digitalni nomadi mogu pozitivno doprinijeti ekonomiji zemlje u koju dolaze, te je značajna i njihova uloga u promociji, čime u konačnici privlače više digitalnih nomada u tu zemlju.
„Digitalne nomade nerijetko promatramo kao turiste koji provode mjesec ili čak godinu na jednom mjestu, u jednoj državi. Turizam u BiH, poglavito u Mostaru se, s druge strane, često suočava upravo s problemom vikend destinacije, odnosno nemogućnošću zadržavanja turista na duži period. Ne smijemo zaboraviti da su digitalni nomadi osobe koje s ovih destinacija rade i zarađuju putem online kanala, ali daju svoj doprinos ekonomiji zemlje u kojoj borave kroz kupovne procese u gotovo svim segmentima života. S druge strane, oni su nerijetko ambasadori turizma, mogućnosti i potencijala tih zemalja budući da nerijetko svoje online zajednice koriste za promociju života i destinacije u cjelini. Drago nam je vidjeti da su postali ciljna skupina koja se sve češće pojavljuje u planovima određenih organizacija, turističkih zajednica ili čak lokalnih samouprava što dovoljno govori da je njihov značaj i potencijal prepoznat ili je barem taj proces započeo“, kaže Bogdanović.
Sredinom prošle godine u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH usvojena je Inicijativa kojom se traži reguliranje boravka digitalnih nomada u BiH, a Vijeće ministara BiH pristupilo je razgovorima o izmjeni i dopuni Zakona o strancima BiH. Međutim, političke blokade odgodile su rješenje ovog pitanja. Također, i cijela trenutna politička i socijalna situacija u BiH svakako da utiče na odluku digitalnih nomada za dolazak u BiH.
„S obzirom na to da je postupak za uvođenjem viza digitalnim nomadima po uzoru na Hrvatsku pokrenut i obustavljen zbog političke situacije u BiH, svakako možemo reći da ovi faktori znatno utiču kako na realne uslove, tako i na sliku koju BiH šalje svijetu. Svakako, pohvalan je broj pojedinaca koji svojim zalaganjem značajno doprinose povećanju svijesti o ovoj temi“, kaže Maglajlić.
Bogdanić dodaje da je ova inicijativa hvalevrijedna i svakako dobar znak kada je riječ o prepoznavanju značaja digitalnih nomada za ekonomiju BiH.
„Vjerujemo da će ovim izmjenama biti uveliko olakšan boravak digitalnih nomada te da bi uspjeh ove inicijative imao i snažan promotivni utjecaj na ovu ciljnu skupinu što je vidljivo i iz primjera susjedne Republike Hrvatske. S druge strane, dok čekamo napredak u ovom području, ostaje nam mogućnost unaprjeđenja ponude za digitalne nomade, prilagodba njihovim potrebama i promocija BiH kao destinacije za digitalne nomade i za nešto kraći boravak“, kaže Bogdanović.
Pozitivni primjeri
Kada je riječ o preuzimanju praksi iz drugih zemalja, konkretno iz Hrvatske, bitno je naglasiti da je upravo Hrvatska među prvima uvela vize za digitalne nomade i to zahvaljujući Jan de Jongu, Holanđaninu koji više od 15 godina živi i radi u ovoj zemlji.
„Ono što smo vidjeli u proteklih 10 do 15 godina u Hrvatskoj, ali i u ostatku jadranske regije, je takozvani “odliv mozgova”. Uglavnom mladi i talentirani ljudi napuštaju ovu regiju kako bi pronašli prilike u inozemstvu. Ovoga puta, pozdravljajući digitalne nomade, možemo poželjeti dobrodošlicu mladim i talentiranim ljudima u regiju, što je djelomično rješenje za preokretanje odliva mozgova. Nadam se da će, ako je broj digitalnih nomada koji dolaze u Hrvatsku dovoljno velik, ova skupina pojedinaca pomoći u promjeni razmišljanja najmlađe generacije u Hrvatskoj. Naravno, osim svježeg načina razmišljanja, sa sobom bi ponijeli i svoju potrošačku moć“, za Business Magazine kaže de Jong.
Dodaje da trenutno u svijetu postoji oko 35 miliona digitalnih nomada, s kombiniranom mogućnošću potrošnje od 800 milijardi dolara godišnje. Prema njegovim informacijama do sada su 432 digitalna nomada iz 52 različite zemlje podnijela zahtjev za hrvatsku dozvolu digitalnog nomada.
„Dakle, sve su to državljani izvan EU koji bi željeli ostati u Hrvatskoj dulje od tri mjeseca. Digitalni nomadi u prosjeku borave oko 69 dana na jednoj lokaciji, pa mnogi državljani trećih zemalja niti ne podnose zahtjev za DN-dozvolu jer će u Hrvatskoj boraviti na temelju svoje turističke vize od 90 dana. Prema statistikama NomadList.com, Hrvatska prima oko 2.000 digitalnih nomada mjesečno – u prosjeku“, pojašnjava de Jong.
De Jong je i osnivač Asocijacije digitalnih nomada u Hrvatskoj (DNA) s ciljem ujedinjavanja i pružanja pomoći digitalnim nomadima u Hrvatskoj.
„ DNA Hrvatska ima pet glavnih područja fokusa, uključujući pružanje informacija, izgradnju zajednice, pružanje obrazovanja, certificiranje i predstavljanje zajednice i dionika prema Vladi Hrvatske“, dodaje de Jong.
Kako bi se ove prakse primijenile i u BiH, de Jong je razgovarao sa direktorom softwerske kompanije ZenDev, Senadom Šantićem, kojem je ponudio i pomoć s ciljem unapređenja ponude za privlačenje digitalnih nomada.
„Danas postoji oko 30 zemalja koje nude dozvole za digitalne nomadske vize – tako da ovo postaje sve manje jedinstveno. Definitivno bi bio veliki korak naprijed kada bi BiH dala izjavu da pozdravlja profesionalce koji rade na daljinu dajući dozvole za boravak digitalnim nomadima, posebno za postizanje dobrog PR-a na globalnoj razini. Kao što možete iščitati iz statistike u Hrvatskoj, samo mali broj digitalnih nomada prijavljuje se za dozvolu boravka. Dakle, ono što BiH treba učiniti je fokusirati se na izgradnju ove digitalne nomadske zajednice i napraviti odličan marketing sadržaj kako bi se pozicionirala kao žarište digitalnih nomada. BiH nudi vrlo pristupačne životne standarde, klima je ugodna veći dio godine, ima mnogo toga za raditi i vidjeti u BiH i cijeloj regiji – ali trenutno joj nedostaju napori za izgradnju zajednice“, pojašnjava de Jong.
I dok čekamo da nadležni prepoznaju značaj rješenja ovog pitanja, pojedinci ipak rade na stvaranju boljih uslova za privlačenje ove skupine ljudi u našu zemlju. Pozitivan primjer jeste i rad Code Hub Mostar, koji je INTERA Tehnološki Park otvorio prije četiri godine kroz projekt CODE finansiran iz Interreg IPA CBC Programme HR-BA-ME 2014-2020.
„Kroz ovaj prostor INTERA im pruža idealno mjesto za rad, pristup lokalnoj zajednici i informacije koje im olakšavaju boravak u Mostaru. U protekle četiri godine, Code Hub je zabilježio više od 600 registriranih korisnika, od kojih se više od 50 smatralo digitalnim nomadima i turistima. Ponosni smo kada znamo da smo ispunili njihova očekivanja o čemu svjedoče i njihove povratne informacije da smo zadovoljili njihove potrebe kao što to rade coworking prostori u svijetu“, ističe Bogdanović.
Kroz projekt 2CODE, sufinansiran sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije, razvili su paket usluga za digitalne nomade kroz koji su jasno definirali njihove potrebe te napravili detaljan akcijski plan za privlačenje digitalnih nomada.
„Kroz Code Hub Mostar im omogućavamo pristup informacijama, asistenciju prilikom intenzivnijeg uključivanja u lokalnu zajednicu, ali i sve resurse koji su dostupni i našim drugim korisnicima. U narednom periodu ćemo dodatno intenzivirati rad s ovom skupinom s ciljem da na taj način i mi doprinesemo privlačenju digitalnih nomada u BiH. Prilagođavamo i vlastite resurse, web stranicu i slično kako bismo im olakšali pronalazak potrebnih informacija, ali i uključili ostale važne lokalne sudionike u ovaj proces. Naše aktivnosti usmjerene prema digitalnim nomadima smo predstavili i na regionalnoj coworking konferenciji održanoj u Budvi u listopadu 2021. godine koju smo organizirali u suradnji s kolegama iz Inovaciono preduzetničkog centra Tehnopolis iz Nikšića. Dvodnevni program okupio je govornike iz svih dijelova svijeta i više od 180 sudionika, a sve s ciljem, između ostalog, promocije i prilagodbe ponude digitalnim nomadima. S druge strane, imamo jasan akcijski plan – u narednom periodu ćemo okupiti lokalne aktere kako bismo suradnju podigli na višu razinu, podići svijest turističkih operatora o ovoj ciljnoj skupini, pružiti im mogućnost za edukaciju, uz pomoć digitalnih nomada i europskih partnera raditi na promociji BiH kao destinacije idealne za boravak digitalnih nomada pa čak i pripremiti jedinstvenu web platformu za prezentaciju ponude Hercegovine. Svjesni smo posla koji je pred nama, ali ne sumnjamo da ćemo uz pomoć svih zainteresiranih strana doprinijeti imidžu BiH kao destinacije za digitalne nomade“, dodaje Bogdanović.
Mogućnosti za cijeli region
Jan de Jong ističe da će uskoro i Crna Gora uvesti digitalne nomadske vize, te da pretvaranje regiona u digitalno nomadsko žarište, pored mogućnosti preokretanja odliva mozgova sa Zapadnog Balkana, može pozitivno uticati na način razmišljanja najmlađe generacije, te razvoju održivog turizma tokom cijele godine.
„U prošlosti su se ljudi selili u SAD ili Zapadnu Europu kako bi pronašli poslovne prilike. Danas se mnogi ljudi iz tih zemalja odlučuju napustiti te zemlje kako bi pronašli bolji način života. Hrvatska, i ostatak ove regije – može ponuditi ovaj sjajan stil života, uključujući nevjerojatna autentična iskustva, odličnu hranu, lijepu mediteransku klimu, tople i gostoljubive ljude, zadivljujuću prirodu, veliku povezanost s ostatkom Europe, pristupačnu zdravstvenu zaštitu. Tko ne bi želio živjeti u jadranskoj regiji s američkom, njemačkom, irskom, nizozemskom ili švicarskom plaćom…?“, dodaje de Jong.
